Obiteljski smještaj: Po čemu ćemo pamtiti 2018. godinu?

Za godinu koju ostavljamo za nama možemo reći sve, samo ne da je bila dosadna. Kako ćemo pamtiti 2018. godinu, ovisi, naravno, o kalendarima zauzetosti i broju noćenja koje smo ostvarili, ili možda ipak o gostima koji su prešli preko našeg praga, o dojmovima i doživljajima, o novim prijateljstvima. 
 
Jednom kada se utiša novogodišnje slavlje, ostat će sjećanje, a sjećanje je, znamo, ćudljiva tvar koja u naše pamćenje utisne tek sitnice i emocije, a mnogi doživljaji izblijede i nestanu u nanosima minulih godina.


 
Privatni iznajmljivači će 2018. godinu najvjerojatnije upamtiti kao godinu koja donijela niz promjena u pružanju usluge smještaja u domaćinstvima. Najveća izmjena je uvođenje mogućnosti podizanja iznosa paušala, koji se nije mijenjao od 2005. godine, ali i nekolicina novih zakonskih regulacija - od povećanja boravišne pristojbe do najavljene promjene boravišne u turističku koja nas po svemu sudeći očekuje u 2020.  Ali, krenimo redom.
 

Siječanj 2018.: Društvene mreže kao rezervacijski alati

 
Uska veza tehnologije i turizma je neupitna, ali i posebnost privatnog smještaja u onoj ljudskoj i individualnoj noti s kojima pristupamo svakom gostu posebno. Međutim, bez tehnologije i prisustva na suvremenim kanalima komunikacije, ne možemo.
 

Siječanj 2018. godine je pokazao kako se rezervacijski i komunikacijski kanali s gostima množe – više nije dovoljna samo e-mail pošta ili telefonski poziv, gosti sve češće koriste Viber, WhatsUp, Instagram i Facebook. 

Iako prisutnost na društvenim mrežama još uvijek nije uvjet, svakako pomaže kod povećanja vidljivosti naših objekata, a dogodi se i pokoja rezervacija. Gosti provjeravaju vjerodostojnost naše smještajne ponude na društvenim mrežama, profil na Facebooku ili Instagramu znači da zbilja postojimo, a to potvrđuje i naša interakcija s drugim korisnicima društvenih mreža.


 
Osim dodatne promocije, društvene mreže nam pomažu i da se povežemo s kolegama iznajmljivačima ili pružateljima pratećih usluga u turizmu. Korisne su i Facebook grupe u kojima možemo podijeliti iskustva i brige te možda pronaći rješenje za svoje dileme i partnere za kvalitetnije poslovanje. 
 
Prisjetimo se zašto koristiti Instagram za oglašavanje smještaja?

 

Veljača 2018.: Turisti nezadovoljni ponudom destinacija u Hrvatskoj

 
I siječanj i veljača svake godine donesu iščekivanje sezone i druženja po konferencijama diljem Lijepe naše. Ovo je doba edukacija, foruma i natječaja za subvencije poduzetnicima u turizmu. U 2018. godini je izostala potpora privatnim iznajmljivačima za izgradnju bazena na nacionalnoj razini, ali su se iste dodjeljivale privatnim iznajmljivačima u Splitsko – dalmatinskoj županiji te kroz mikrokreditiranje u programima oznaka kvalitete pojedinih županija.
 
U veljači 2018. je HTZ podržao ulaganja u nišne oblike turističke ponude, s naglaskom na zdravlje i wellness, kulturni turizam, cikloturizam, pustolovni, sportski, eno i gastro te poslovni turizam. OPG-ovi su imali priliku prijaviti se za potporu Ministarstva turizma koje je dodjeljivalo 150 tisuća kuna za razvoj dodatnih (turističkih) djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima. 


 
Veljača je obilježena i rezultatima istraživanja TOMAS koje je provodilo Ministarstvo turizma u suradnji s Institutom za turizam, a koji su pokazali ono što već zapravo svi znamo.
 

Turisti troše sve više i spremni su potrošiti još, ali nemaju gdje i najčešće nisu zadovoljni ponudom destinacije.

 
Više o rezultatima istraživanja TOMAS ljeto 2017.

 

Ožujak 2018.: Možemo li kvalitetu turističke ponude potvrditi u ekološkom turizmu?

 
Ožujak volimo jer je to mjesec u kojem su upiti za smještaj učestaliji, a započinju i pripreme za sezonu. Prvo proljetno sunce nas mami u vrtove, uređujemo okućnice, mijenjamo dotrajale komade namještaja, pofriškavamo apartmane.
 
Sve češće smo u prirodi i na selima – ožujak nas svake godine podsjeti kako je Hrvatska pretežno ruralna zemlja i koliki se potencijal krije u našem zaleđu, Zagori, Zagorju, Slavoniji i ostalim kontinentalnim dijelovima Lijepe naše.


 
Dobra predsezona 2018. je pokazatelj kako nam stiže sve više turista koje ne zanima samo naše more, već i naša tradicija, tradicija duboko ukorijenjena u ruralnoj povijesti našeg kraja. Seoski turizam, kao spoj poljoprivrednih djelatnosti i turističkih aktivnosti. je sve privlačnija niša na turističkom tržištu.
 

Za Hrvatsku je to potencijal kojeg još nismo naučili koristiti – još se nismo odmakli od nekoliko stotina seoskih domaćinstava koje pružaju turističke usluge, ali ta brojka polako i sigurno raste. 

Dodatan poticaj razvoju ruralnog turizma je sve veća ekološka svijest i činjenica da nas je relativna industrijska zaostalost spasila od prekomjernog uništavanja prirodnih resursa – možda nije prekasno da svoju turističku ponudu utemeljimo na ekologiji. 
 
Nužna je bolja suradnja IT industrije i turizma kako bi se okrenuli izgradnji infrastrukture ekološki obnovljivih izvora energije i uz spoj tradicije i suvremenih tehnologija, iskoristili seoski i ekološki turizam za gospodarski održivi razvoj naših sela. Nažalost, iseljavanje i desetljeća nebrige, ne djeluju ohrabrujuće. Možda 2019. godina donese neki preokret?
 
Proučimo 7 zelenih koraka prema eco-friendly smještaju...

 

Travanj 2018.: "Dovoljno ludi i dovoljno snažni idu naprijed"

 "Nije sve baš tako crno", poručuju goranski iznajmljivači. Iz Gorskog kotara se iselilo u posljednja dva desetljeća više od 7000 ljudi. Ok, brojka je strašna, ali Gorani se ne predaju. 
 

Travanj 2018. je obilježen nastojanjima povezivanja turističkog sektora i onog poljoprivrednog, ne samo u Gorskom kotaru, već i drugdje u Hrvatskoj.

Sinergija, horizontalno povezivanje, umrežavanje i suradnja – turizam bi trebao biti zamašnjak kojim se pokreće domaća proizvodnja. Sve su češće subvencije za opremanje privatnih apartmana proizvodima domaćih tvrtki, kao poticaj pratećim industrijama u Hrvatskoj. 
 
Gorani će još reći da "dovoljno ludi i dovoljno snažni idu naprijed", a 2019. bi mogla pokazati koliko smo snažni i koliko je istine u tezama da se domaći turizam događa tek slučajno. 


 
U travnju ove godine su učestali pokušaji internetskih prijevara. Učestalost phishing pošte kod nas se penje s 2 % prema 7 %, ali sigurnost na internetu nije nešto što bismo trebali prepustiti slučajnosti. 
 
Promijenimo povremeno svoje lozinke i provjeravajmo sve upite za smještaj koje dobivamo. Obnovimo svoje znanje o tome što je phishing i kako ga prepoznati i ne budimo toliko ludi a da ne budemo oprezni.

Svibanj 2018.: Re, re, re, rekategorizacija i restrikcije

U svibnju 2018. na javnoj raspravi se našao i novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti. Tada je već bilo jasno da zakonodavac i nadležne institucije smatraju obiteljski smještaj nelojalnom konkurencijom hotelskom i da se privatni iznajmljivači doživljavaju kao prijetnja investicijama u turizmu.
 
Još je Strategija razvoja turizma u RH do 2020. ističe "problem" velikog udjela privatnog smještaja u smještajnim kapacitetima, a na istu teoriju se poziva i prijedlog novog Zakona o ugostiteljstvu, kojim se predlaže ukidanje mogućnosti pružanja usluge prehrane u domaćinstvima, osim doručka, te objavljuju uvjeti dugo najavljivanje rekategorizacije obiteljskog smještaja.
 
Podsjetimo se kako je tada govorio Nedo Pinezić: Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti i BORGijanje društvenog uređenja.
 

Lipanj 2018.: Budimo svoji!

Da, uz zakonske restrikcije, slijedi i podizanje poreznih davanja, saznajemo idućeg mjeseca, u lipnju 2018. Tada je utvrđen 15 % viši paušal boravišne pristojbe za 2019. godinu. U idućoj godini ćemo plaćati boravišnu pristojbu u iznosu od 345 kuna po krevetu za A razred turističkog mjesta.
 
Ovdje je nužno napomenuti, kako je na 10. sjednici Sabora, 14. prosinca 2018., usvojen paket prijedloga turističkih zakona nakon prvog čitanja. Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakon o članarinama u turističkim zajednicama i Zakon o turističkoj pristojbi idu na usuglašavanje pa ćemo uskoro imati i konačne prijedloge ovih zakona. 
 
Navedeni zakoni reguliraju racionalizaciju i modernizaciju turističkih zajednica. Turistički uredi mjesta bi se trebali pripojiti uredima pripadajuće lokalne samouprave. U Hrvatskoj je trenutno 310 turističkih zajednica, od čega je 144 općinskih i 144 gradskih, ostalo su uredi županija, mjesta i područja. Racionalizacija sustava donosi i ponešto drugačiju raspodjelu sredstava turističkih članarina uz namjensko trošenje prikupljenog novca.
 

Što je boravišne pristojbe tiče, istu će zamijeniti turistička pristojba, čiji iznos bi se, kao i onaj paušala, trebao utvrđivati svaku godinu na lokalnoj razini. 

Lipanj 2018. je definitivno pokazao da se pravila igre mijenjaju i da i mi, mali privatni iznajmljivači, moramo neprestano hvatati korak s tržištem i zakonskim regulativama u turizmu. 


 
U svoju smještajnu ponudu moramo uvoditi dodatne pogodnosti kako bi bili konkurentni na svjetskom turističkom tržištu, ali ne kako bi naša ponuda bilo što sličnija hotelskoj. Ne smijemo zaboraviti, onako kako to zaboravljaju nadležna ministarstva i zakonodavci, da je vrijednost hrvatskog turizma upravo u obiteljskom smještaju i autentičnosti lokalne ponude koju samo domaćin zna i može ponuditi. 
 
Boravak kod domaćina je local experience - ponudimo gostu jedinstveno iskustvo i povećajmo popunjenost apartmana.
 

Srpanj 2018.: Najava povećanja paušala

Početkom srpnja je aktualni ministar turizma u Osijeku potpisao sporazum vrijedan 612 tisuća kuna. Radi se o nastavku ulaganja u razvoj ponude kontinentalnog turizma u smjeru brendiranja Slavonije kao jedinstvene turističke regije za cjelogodišnji turizam. Istom prilikom je najavljena mogućnost održavanja Dana hrvatskog turizma 2019. u Slavoniji, što je kasnije i potvrđeno.
 
No, dobre vijesti obično slijede one lošije pa smo već u srpnju saznali kako će paušal za privatne iznajmljivače biti viši, ali ne i koliko.
 
 

Kolovoz 2018.: Paušalni šok i nevjerica

U punom zamahu turističke sezone, na javnoj raspravi se našao prijedlog novog Zakona o porezu na dohodak koji dopušta podizanje paušala i do 500 posto, ovisno o odlukama jedinica lokalnih samouprava, kojima se prepušta odluka o visini paušala po krevetu u rasponu od 150 do 1500 kuna. 
 
Istovremeno se zbrajaju noćenja i dolasci, čiji zbroj bilježi stanoviti pad u srcu sezone pa se pitamo i postaje li Hrvatska preskupa destinacija stranim turistima. S druge strane, kako odrediti optimalnu cijenu smještaja za veću popunjenost i bolju zaradu od turizma, kada nam 2019. godina donosi neizvjesnost pa još uvijek ne znamo koliki ćemo porez plaćati. Prve rezervacije su već počele i to po cijenama koje smo odredili na temelju aktualnih iznosa poreza.
 
Ako je suditi po predloženim turističkim zakonima i izglasanom Zakonu o porezu na dohodak, ta će nas neizvjesnost pratiti iz godine u godinu. Odluke o svim poreznim opterećenjima - turistička pristojba i paušal - spuštene su na lokalnu razinu, a iznosi će se određivati do kraja siječnja za turističku pristojbu tekuće godine, odnosno do kraja prosinca za paušal iduće godine.
 

Odlučivanje o visini poreza u godini za koju već stižu rezervacije smještaja, ne doprinosi stabilnom poslovnom okruženju niti pomaže iznajmljivačima pri dugoročnom planiranju poslovanja koje je nužno za ulaganja u kvalitetu i raznolikost turističke ponude.

  

Rujan 2018.: Privatni smještaj obara rekorde, domaćini šute, porezi rastu

Rujan je 2018. i turistički zakoni su na javnom savjetovanju, a još traje i rasprava o visini paušala. Domaćini mahom šute, na raspravi se našlo stotinjak komentara, što je sitna brojka u usporedbi s brojem od preko 90. 000 hrvatskih iznajmljivača obiteljskog smještaja. 
 
Broj noćenja u privatnom smještaju značajno premašuje broj noćenja u hotelima i samo kolovoz donosi 38 % gostiju u privatnim apartmanima, sobama i hotelima za odmor u usporedbi s 22 % u hotelskom smještaju. Aktualni ministar turizma izjavljuje da «se nada kako ćemo u javnom prostoru prestati brojati dolaske i noćenja koji ne mogu biti mjerilo uspješnosti jer podaci o dolascima ne govore o ostvarenoj vrijednosti koja je s njima dobivena, a ostvarena noćenja ne pružaju podatke o dnevnoj potrošnji turista".
 
 

Listopad 2018.: Razvoj posebnih oblika turizma

Dani hrvatskog turizma 2018., održani krajem listopada na Hvaru, potvrđuju smjer razvoja domaće turističke ponude. Naglasak u 2019. će biti na hrvatskom selu i ponudi kontinentalnog turizma. Proglašeni su najbolji domaćini, i to oni iz ruralnih krajeva Hrvatske – Vladimir Škrobo, vlasnik «Baranjske kuće» u Karanjcu i Vladimir Vlajnić, vlasnik Izletišta «Na malenome brijegu» u Ribnjačkoj kod Velike Pisanice.


 
Osim potvrde potencijala ruralnog turizma, listopad još jednom afirmira važnost razvoja specifičnih oblika turizma i kreiranja turističkih proizvoda koji su usko specijalizirani za određenu ciljanu skupinu turista. Posebnost takvih turističkih proizvoda je i ciljano udruženo oglašavanje te ulaganja u kvalitetu, što se često lakše postiže kroz oznake kvalitete na županijskoj razini, poput one zadarske županije, Welcome, koja je u listopadu svojim članovima ponudila mogućnosti kreditiranja s kamatom i do 0 %. 
 
Volonterski turizam, seoski turizam, ruralni turizam, ekološki turizam i drugi nišni turistički proizvodi su budućnost turizma, a kamo točno usmjeriti svoje kapacitete, saznat ćemo slušamo li svoje goste. 
 
 

Studeni 2018.: Kilometrima do ručka

17. studenoga 2018. stupa na snagu novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, a konačna varijanta uvažava amandman HNS-a pa u Zakonu stoji i da "ako u krugu od 15 kilometara cestovne linije nema objekta registriranog za pružanje ugostiteljske usluge pripremanja i usluživanja jela, iznajmljivač koji pruža gostima uslugu smještaja, može gostima osim doručka pružati i uslugu polupansiona i/ili punog pansiona".
 

Iako broj domaćina koji pružaju uslugu prehrane uz smještaj nije velik, činjenica je da ograničavanje usluga koje smije pružati domaćin, značajno utječe na kvalitetu naše turističke ponude i mogućnost promocije naše kulture i autohtonih vrijednosti destinacija. 

Određeni su i rokovi za rekategorizaciju smještajnih objekata te obveze privatnih iznajmljivača. Uvedena je i obveza ishođenja PDV ID broja za sve privatne iznajmljivače koji se oglašavaju u suradnji s tvrtkama čije se sjedište nalazi u drugim zemljama EU.
 
Sve o PDV ID broju za privatne iznajmljivače.
 

Prosinac 2018.: Eci, peci, pec…

Krajem studenoga 2018. je usvojen konačni prijedlog Zakona o porezu na dohodak, i ono što je u mjesecima ranije bila tek mogućnost, sada je postala stvarnost – paušal će se određivati svaku godinu iznova na lokalnoj razini, s dopuštenim minimumom od 150 do maksimalno 1500 kuna.
 
Početak prosinca donosi udruživanja iznajmljivača u pokušajima utjecanja na zadržavanje postojeće visine paušala. Neki od apela iznajmljivača su urodili plodom pa su Tisno, Kaštela, Poreč i Vodice objavili kako neće mijenjati visinu paušala.


 
I suprotnih najava ima – domaćini unutar dubrovačkih zidina će plaćati maksimalnih 1500 kuna po krevetu, a ostatak grada će se podijeliti u zone kako bi visina paušala bila određena što pravednije prema položaju objekta, s obzirom na to da lokacija značajno utječe na popunjenost smještajnih kapaciteta i prihode domaćina od turizma.

No, konačne odluke o visini poreza nas čekaju u idućoj godini, a sada je vrijeme da se opustimo i prepustimo blagdanskom raspoloženju i opraštanju od ove, ma kakva nam je bila.

Čuvajmo nadu u bolju, nježniju, vedriju, sretniju i optimističniju 2019. godinu. Sretno!