It is the most wonderful time of the yeaaaar...
Vi pomislite bit će na Božić i poklone.
Ništa to.
Odgovor u svakoj poštenoj patrijarhalnoj dalmatinskoj familiji su masline.
Može i matrijarhat, ali u maslinama pater familias je ključna figura.
On odlučuje kad se bere, okuplja četu, priti, kune, vriđa i sl.
Mi smo oldskul Tribunjci. Ćaća viruje u 11. božju zapovijed koju Mojsije sa Sinaja izgleda nije dobro zapamtija, i nekim čudom u Bibliju nije zapisana.
Maslina se bere iza Dana mrtvih.
Naravno, od ovog striktnog i vrlo vrlo rigoroznog propisa se povremeno odstupa. Primjerice, kada susidi krenu brati 10 dana ranije, a randman je dobar. U svakom slučaju, uvik kad selo krene brati ranije, svaki pošteni vjernik poklekne... svrbe šake, traktori prolaze, uljara već uzima termine.
Autorica uvodnog teksta
Iva Živković slikovito je opisala frku i strku koja prepravi Dalmaciju krajem listopada i početkom studenoga svake godine. Od turističke sezone se još ne predahne, već kreće
čupanje, lokalizam Srednje Dalmacije za
u masline, ilitiga berbu maslina koja teško zaobilazi Dalmatince i Istrijane.
Ova godina je posebna - masline su bezobrazno rodile, valjalo ih je obrati ranije, premda je radman nizak, pa je ludo u niže cijene maslinovog ulja polagati nade.
Što je radman u maslinarstvu?
U berbi maslina, radman je vrlo važan pojam. O radmanu se stalno raspravlja, dobar radman se sanja, prepričava, kao zastava razvija. Loš se često opravdava kvalitetom ili prešućuje (posebno susjedima:). Radman označava količinu maslinovog ulja koja se dobije iz određene količine maslina, odnosno prinos ulja u odnosu na masu maslina. Izražava se kao postotak i varira ovisno o sorti masline, zrelosti plodova, vremenskim uvjetima i načinu prerade. Radman izračunavamo dijeljenjem količine dobivenog ulja s količinom maslina. Tu brojku pomnožimo sa 100 kako bismo dobili poostotak. Radman od 15% znači da smo iz 100 kg maslina dobili 15 litara ulja.
U Dalmaciji se radman kreće između 7 i 20%. Pojam "radman" potječe od turske riječi "randıman", što znači "učinak" ili "prinos"
Turski utjecaj na jezik rezultat je osmanske prisutnosti na ovim prostorima u prošlim stoljećima, zbog čega se mnoge riječi turskog porijekla zadržale u dalmatinskom i širem balkanskom leksiku. Danas se riječ "radman" koristi u specifičnom kontekstu maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja, ali je prisutna i u drugim poljoprivrednim oblastima gdje označava prinos ili efikasnost prerade.
Povijest maslinarstva u Dalmaciji
Većina znanstvenika smatra da je organizirana poljoprivreda na našim područjima započeta s dolaskom Grka u 4. stoljeću prije Krista. Novija
arheološka iskapanja pronalaze koštice masline u Vranjicu kod
Splita. Utvrđeno je da potječu iz 8. i 9. stoljeća prije nove ere, prije dolaska Grka.
Bogati Rimljani su obožavali maslinovo ulje iz Dalmacije. To znamo je ga
"De re coquinaria" (lat.
"O kulinarstvu") spominje. Radi se o najstarijoj poznatoj rimskoj kuharici čije autorstvo se pripisuje gurmanu Apiciju koji je živio u 1. vijeku nove ere. Iako nije sigurno da je on jedini autor, djelo se često naziva Apicijeva kuharica. Od Apicija doznajemo da najbolje maslinovo ulje dolazi iz Liburnije (
Liburnicae) koja je, prema zapisima Plinija Starijeg iz tog vremena, obuhvaćala kopneno područje Kvarnera i Srednje Dalmacije, arhipelage Šibenika i
Zadra,
Collentum (
Murter),
Gisu (
Pag),
Sisu (Sestrunj),
Scardagissa (Škarda),
Lissa (Ugljan i Pašman), otočne skupine
Celadussae (Dugi Otok),
Crateae i još nekoliko manjih. Glavni grad je bila
Scardona (Skradin).
Zahvaljujući Apicijevoj kuharici, danas znamo da je proizvodnja maslinovog ulja u Dalmaciji bila prisutna i prije dvije tisuće godina te da je naše ulje bilo vrlo cijenjeno, usudili bismo se reći, bolje i od ulja Grčke, Španjolske, Italije.
Najstarija maslina u Hrvatskoj danas broji preko 1600 godina, pronaći ćemo je na otoku Pagu u Lunjskim maslinicima
Što berba maslina znači Dalmatincima?
Sve navedeno upućuje na to da je berba maslina u Dalmaciji stara koliko i Dalmacija.
Čupanje je Dalmatincima u krvi, pobjeći od maslina nemoguća je misija. Možda je ključ u terminu, neposredno poslije ljeta, a prije puste zime, pa je berba maslina prilika za okupljanje obitelji i prijatelja, koji su se razbježali za poslom tijekom ljeta i koji će se povući kući u dugim zimskim mjesecima.
Berba je prilika za druženje, zajednički rad i povezivanje s prirodom. Čitave se porodice okupljaju u maslinicima kako bi brali plodove, povežu masline prijatelje i susjede. Međugeneracijska suradnja često završi uz finu papicu, pjesmu i veselje
Proces berbe nije jednostavan - maslinici širom Dalmacije često su na nepristupačnim terenima, a ručna berba, vjeruje se, daje najbolje ulje. Plodovi se skupljaju u mreže postavljene ispod stabala, zatim pakuju u vreće, pazeći da se masline transportom do uljare ne oštete. U uljare se masline brzo prevoze kako bi se sačuvala njihova svježina i kvaliteta ulja. Nećemo ovdje raspravljati o starim navadama potapanja maslina u more, niti što je bolje. Dalmatinske uljare su hladne preše kojima se dobiva
ekstra djevičansko maslinovo ulje -
izuzetno cijenjeni specijalitet mediteranske kuhinje.
Oleoturizam - prilika za jačanje održivosti
Dalmatinske maslinike često nalazimo na terasastim poljima uz more, dio su kulturnog identiteta i privlače turiste u potrazi za autentičnim duhom Dalmacije.
Berba maslina u Dalmaciji nije samo rad, već pravi praznik, simbol zajedništva i čuvar tradicionalnih vrijednosti. Ovaj ritual povezuje prošlost i sadašnjost, a maslinovo ulje koje nastaje kao plod tog truda sve više osvaja trpeze i izvan granica Hrvatske.
Maslinarstvo i turizam ima potencijal u nizu vrhunskih doživljaja - od uljnih spa do interpretacijskih centara tekst je iz 2022. godine. U protekle dvije godine u Dalmaciji se nije mnogo što promijenilo - nalazimo isključivo privatne inicijative koje pokušavaju afirmirati ovu regiju na svjetskoj maslinarskoj sceni. Istra potiče oleoturizam označavanjem cesta maslinovog ulja, Dalmacija kaska. Samo desetak istarskih maslinika privuče oko 190 tisuća posjetitelja godišnje.
Dalmacija može nabrajati tek pojedinačne napore da se za maslinovo ulje s ovih područja i izvan granica naše države čuje. Spomenut ćemo samo neke: Udruga "Zlatna Šoltanka" koja okuplja male maslinare kako bi bili konkurentniji na tržištu, OPG Čurin Eva Marija sa svojim Olive House u masliniku na Hvaru, OPG Natura Škoj s otoka Prvića koji redovito osvajaju zlatne i srebrne medalje za svoje ulje na prestižnom međunarodnom natjecanju u New Yorku, Stella Croatica - Muzej maslina u Klisu...
Formalno povezivanje privatnih inicijativa u brendirane i prepoznatljive etikete maslinovog ulja iz Dalmacije moglo bi osnažiti turističku ponudu i promociju autentičnih proizvoda hrvatskoga juga. Takve aktivnosti su jedini put ka održivom i cjelogodišnjem turizmu - daleko od svega onoga što se kao rješenje za spas od masovnog turizma (privatnim iznajmljivačima) trenutno nameće.