Nek stanovito vrijeme ovdje nismo se osvrnuli na aktualna zbivanja, propise koji su na snagu stupili s prvim danom novoga ljeta, reakcijama građana i domaćina, trendovima na domaćem tržištu turističkog smještaja. Puno je slova ispisano na mnogim stranicama o potencijalnim svježim utjecajima legislative na tržište nekretnina i
obiteljski smještaj, kao i o pokušajima razdvajanja “domaćina” i “rentijera”. Pa i o tome kako su novi propisi doneseni naprečac, bez dubinske analize i procjene benefita ili eventualne štete.
Primarni cilj je bio, tvrdili su predlagatelji zakona u Saboru,
priuštivo stanovanje i
snižavanje cijena nekretnina, kako bi mladi imali priliku doći do stambenih kvadrata. Stoga se žurno krenulo u ograničavanje prakse iznajmljivanja turističkog smještaja u
stambenim zgradama, ujedno su se povisila davanja po krevetu u urbanim sredinama, odnosno turističkim mjestima s najvišim indeksom turističkog razvoja.
Dvije trećine novca dat ćemo državi i posrednicima
Zanemario se, pri tome, onaj broj građana koji živi ili, točnije, preživljava na tlu Hrvatske upravo radi turističkog iznajmljivanja viška, najčešće naslijeđenih, stambenih kvadrata. Prema procjenama, od 120 tisuća iznajmljivača turističkog smještaja, trećina iznajmljuje tek jedan apartman, nevažno je li taj u kući u kojoj prebivaju ili je na drugoj adresi.
A upravo ti, mali
iznajmljivači, od kojih se mnogi, sukladno novim pravilima, više neće moći nazivati domaćima, bit će najveći gubitnici s primjenom novih propisa. Računica je jednostavna - recimo da je
cijena apartmana od 40-ak kvadrata s 2 stalna i 2 pomoćna kreveta 100,00 eura po noćenju. Što u je većini slučajeva pretjerano. Uz prosječnu popunjenost od 58 dana, prema izvješćima
HTZ-a i
Ministarstva turizma i sporta, ta cijena znači ukupan promet od 5800,00 eura godišnje.
| Ukupan primitak: |
5.800,00 EUR |
| Paušal poreza na dohodak (najniži za ITR 1, po stalnom krevetu) |
300,00 EUR |
| Paušal turističke članarine (5,97 EUR po stalnom krevetu + 2,99 EUR po pomoćnom) |
17,92 EUR |
| Paušal turističke pristojbe (46,45 - 132,72 EUR, uzmimo najčešću vrijednost od 60.00 EUR, po svakom krevetu) |
240,00 EUR |
| Provizija stranih agencija (oko 20% od ukupnih primitaka) |
1.160,00 EUR |
| PDV na proviziju |
290,00 EUR |
| Troškovi režija (struja, voda, komunalije, HRT pretplata, Internet, ev. streaming servisi za goste, za dva mjeseca) |
300,00 EUR |
| Materijalni troškovi (fiksna potrošnja toaletnog papira, sredstava za čišćenje, pranje posteljine i ručnika...) |
100,00 EUR |
| Osvježavanje smještaja prije sezone (farbanje, namještanje, obnavljanje opreme...) |
500,00 EUR |
| Porez na nekretnine (0,60 - 8,00 EUR po m2, uzet ćemo srednji iznos 4,00 x 40 m2) |
160,00 EUR |
| Ukupni rashodi: |
3067,90 EUR |
| Prihod: |
2.732,10 EUR |
Moramo napomenuti da su uzeti gotovo najniži obračunski parametri kod izračuna svih obveza pa je i rezultat pripada nekom idealnom slučaju, i to bez dodatnih obveza. Nisu uračunati troškovi bankovnih naknada, amortizacije, neočekivanih kvarova. Nisu uračunata nikakva ulaganja u
podizanje kvalitete smještajne ponude niti trošak rada iznajmljivača, koji uključuje i
oglašavanje smještaja, realizaciju i praćenje rezervacija, čišćenje, dočekivanje gostiju, aktivnosti tijekom i nakon boravka.
Napravite vlastiti izračun troškova.
Kada bismo uračunali doslovno svaki trošak, stigli bismo i do tek 30% zarade od ukupnog ostvarenog prometa od kratkoročnog najma
Vratimo se prosječnoj popunjenosti u privatnom smještaju od 58 dana, premda se radi gotovo svakodnevno tijekom tri mjeseca glavne sezone, bez nedjelja i praznika. Na godišnjoj razini, gore izračunati prihod u najboljem slučaju znači dodatnih 227,68 eura za popunjavanje kućnog budžeta.
Možda nam se ipak više isplati čistiti tuđe apartmane koji, recimo, pripadaju strancima, nego li voditi posao iznajmljivanja vlastitih kuća i stanova?
Kvadrati skuplji i u 2025.
Tržište nekretnina, s druge strane, ne miruje.
Državni zavod za statistiku (DZS) 10. siječnja je objavio
Indekse cijena stambenih objekata za treće tromjesečje 2024. 12,3% rasle su cijene stambenih objekata u 2024. u odnosu na isto razdoblje lani. Pri tome je najveći porast zabilježen na moru gdje su
cijene porasle za 15,9%.
Rast je veći nego što je bio lani, premda je došlo do usporavanja prometa nekretninama. No, bez obzira na pad prodaje stanova i kuća, stručnjaci ne očekuju značajne razlike u 2025. Štoviše, računaju na lagani rast cijena, ponajviše zbog inflacije i manjka gradnje novih stanova.
Interes turista za Hrvatsku pada
Eurostat je također izbacio zanimljive statistike, uspoređujući broj rezervacija u kolovozu 2024. s onim iz istog mjeseca 2025. A one kažu da je Hrvatska zabilježila najniži rast u Europi, samo 9,7%, dok je, primjerice, Malta imala 41,45
više rezervacija, ili Njemačka s +32,7%.
Za procjenu učinka novih propisa je prerano. Međutim, sve je izvjesnije da bi se hrvatski turizam mogao naći u ozbiljnoj krizi, a s njim i čitavo naše gospodarstvo, uvelike ovisno o turizmu.
Mali privatni iznajmljivači su oduvijek bili dizelski motor razvoja domaćeg turizma.
Što se događa kada se natoči benzin u dizelaša, makar i s najboljim namjerama, s vjerom u kretanja u smjeru održivosti, ali bez osnovnog znanja o motorima?
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
