U utorak, 13. veljače,
Državni zavod za statistiku (DZS) je objavio turističke brojke za 2017. godinu. Hrvatsku je posjetilo
17,4 milijuna turista koji su ostvarili
86,2 milijuna noćenja.
U usporedbi s godinom ranije, to je
13 % više dolazaka i
11 % više noćenja.
Stranaci sudjeluju u ukupnoj strukturi gostiju s
čak 93 %. Najviše nas vole
njemački turisti kojih je gotovo četvrtina od svih stranih gostiju. Potom uvijek vjerni
gosti Austrijanci i
turisti iz Slovenije, a zatim Poljaci, Česi, Talijani, Britanci, Nizozemci, Mađari i Slovaci.
Više od pola turista noći u obiteljskom smještaju
U obiteljskom smještaju je noćilo 40,85 milijuna stranih i 3,1 milijun domaćih gostiju, što je više od polovice ostvarenih noćenja, točnije oko 51 posto.
Suvišno je napominjati kolika je vrijednost obiteljskog smještaja u domaćoj turističkoj ponudi i koliko raste iz godine u godinu. U 2017. godini, turisti su mogli birati između 223.983 smještajnih jedinica u obiteljskom smještaju u 89.446 kućanstva. U 2016. godini je bilo 76.582 kućanstva koja su pružala usluge smještaja, što znači 12 tisuća novih registriranih domaćina u proteklih godinu dana.
Posljednji popis stanovništva iz 2011. godine je zabilježio nešto više od 1.534.000 privatnih kućanstava u Hrvatskoj. Kada tu brojku primjenimo na oko 90.000 domaćinstava registriranih u turizmu, dobijemo podatak da oko 6 % hrvatskih kućanstava pruža usluge obiteljskog smještaja.
Podaci Ministarstva turizma (MINT) i Hrvatske turističke zajednice (HTZ) ovdje se razlikuju pa oni broje preko 92.000 kućanstava s uslugom smještaja i više od pola milijuna ležajeva. I statistike ukupnog broja turističkih dolazaka i noćenja ne podudaraju se s ovima DSZ-a.
Prema poadcima koje je MINT objavio još u siječnju ove godine, u Hrvatskoj je u 2017. godini boravilo 18,5 milijuna turista s više od 102 milijuna noćenja, što je preko milijun gostiju više u usporedbi s najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku.
Razlika je i u nekoliko desetaka milijuna noćenja više u korist
MINT-a. Nameće se pitanje otkud toliki raskorak u završnim brojkama, kad znamo da sve navedene institucije od 2017. godine preuzimaju podatke istog izvora -
sustava eVisitor.
Kolebljive turističke statistike
Nedavno predstavljeni rezultati istraživanja
Tomas, Instituta za turizam, a koje podržava
MINT i
HTZ, tvrde kako gotovo polovica gostiju stiže s partnerom, a 38 posto je obitelji. U
Ministarstvu turizma trljaju ruke zbog ovakvih rezultata jer tvrde da gosti u paru više troše, nisu usidreni u jednoj destinaciji te više konzumiraju zabavne i kulturne sadržaje.
To znači manje
aquaparkova i dječjih igrališta koji će se graditi u budućnosti i nuditi zabavu za plići džep, a više skupljih atrakcija. Sukladno rezultatima istog istraživanja, nismo ni blizu dorasli tome i većina gostiju ne nalazi zadovoljstvo u ponudi destinacije, pogotovo onda kada nismo blagoslovljeni vedrim nebom.
S druge strane, posljednje objavljene statistike
DSZ-a pokazuju kako je čak petina naših gostiju mlađe od 14 godina.
Iako
Ministarstvo turizma ponavlja kako više nismo samo destinacija
mora i sunca te kako se turistička sezona produljuje, a
HTZ-ova kampanja
Croatia 365 urađa plodovima svojih muka, brojke ne potvrđuju takve tvrdnje.
Grafika gore pokazuje koliko je sitan postotni pomak
popunjenosti smještajnih kapaciteta u 2017. u odnosu na godinu ranije. Popunjenost je očekivano najniža u studenom, prosincu i siječnju, a najviša u srpnju i kolovozu.
U mjesecima glavne sezone hoteli bilježe popunjenost preko 90 posto, a obiteljski smještaj oko 80 posto. Siječanj je u 2016.-oj donio 13 posto popunjenosti i jednima i drugima, dok su prošlu godinu neznatnu prednost odnijeli hoteli, 15 u odnosu na 11 posto obiteljskog smještaja.
Jedini ozbiljniji pomak popunjenosti hotela je donio prošlogodišnji travanj, i to nekih 10 posto više u odnosu na godinu ranije.
Niski pomaci u popunjenosti kapaciteta se, jasno, mogu objasniti i porastom broja istih. Međutim, nužna je ozbiljnija i nepristrana analiza koja bi utvrdita koliko je bilo kakav rast popunjenosti iili potrošnje uvjetovan činjenicom da iz godine u godinu sve više ljudi putuje u svijetu te koliko uvažavamo trendove u turizmu koji sve više mijenjaju u korist destinacija s kvalitetnom strategijom upravljanja i umrežavanja za atraktivniju ponudu tijekom čitave godine.
Statističke analize državnih institucija se slažu da je
Istarska županija najatraktivnija s
29 % od ukupno ostvarenih noćenja, a najposjećeniji grad je
Dubrovnik, koji je u 2017. godini ostvario čak
3,9 milijuna noćenja. Najviše ga vole Britanci, ali i drugi strani državljani koji su ostvarili 96 posto svih noćenja u gradu oko Straduna.
Stranci još vole Rovinj, Poreč, Medulin, Umag i Split, što svrstava Splitsko-dalmatinsku županiju na 2. mjesto među županijama po posjećenosti u prošloj godini.
Domaći turisti u ukupnom broju turističkih noćenja sudjeluju s tek 7 %, prema podacima DSZ-a. Najčešće putuju u Zagreb, Crikvenicu, Mali Lošinj, Vodice i Šibenik. Dubrovnik je na 6. mjestu, a slijede ga Opatija i Biograd na Moru.