Korak po korak, pa dvokorak, u smjeru uništavanja onog jedinog što još donekle drži naše ljude na djedovini - turizma kao izvora prihoda dostupnog malim običnim ljudima - privatnim iznajmljivačima
Pravedniji porezni sustav - parola je prijedloga nove porezne reforme koju je u ponedjeljak 23. rujna 2024. predstavila Vlada republike Hrvatske. Ciljevi reforme su obuzdavanje divljanja rasta cijena nekretnina i dugoročnog najma, rješavanje problema nedostatka radne snage, smanjenje posljedica inflacije i rasterećenje poreznih obveznika.
Učinkovitost, pravednost, dosljednost, atraktivnost, solidarnost, jednostavnost i odgovornost - ...nosti su na koje se poziva naša Vlada, a svaki od navedenih pojmova veliča po jednu od predloženih promjena u paketu reforma
Dugo najavljivanim promjenama sustava oporezivanja stambenih prostora, u kojima ne živi nitko minimalno 10 mjeseci, donijet će izmjene u Zakonu o lokalnim porezima. Gradovi i općine će i dalje odlučivati o visini ovog poreznog opterećenja, ali u rasponu od 0,6 do 8 eura po metru četvornom.
Porez na nekretnine se uvodi 1. siječnja 2025. Odluke o visini porezne osnovice će donijeti jedinice lokalne samouprave do 28. veljače 2025., a stanje će se utvrđivati zaključno s 31. ožujkom tekuće godine
Ne dostavimo li adekvatne podatke o svom imovinskom statusu i promjenama istog do gore navedenog datuma, mogli bismo državni proračun počastiti s 1000 do 6630 eura kazne.
Pod parolom pravednosti, naša Vlada planira promijeniti visinu porezna na dohodak kod kratkoročnog najma, odnosno iznajmljivanja soba, apartmana i kuća za odmor turistima. Tvrde da je porezno opterećenje 8,4% kod dugoročnog najma, dok isto iznosi samo 2% kod iznajmljivanja privatnog smještaja.
Nisu uspjeli zanijekati da porez na dohodak nije jedina financijska obveza iznajmljivača. Turistička pristojba, članarina TZ, PDV na proviziju, porez na kuće za odmor - sve su to dodatna opterećenja malim iznajmljivačima. No, ne spominju se nigdje niti skuplje komunalije, niti stalna ulaganja, niti potrošnja repromaterijala, sve ono čega kod dugoročnog najma nema, a što značajno utječe na konačan prihod od iznajmljivanja turističkog smještaja
Porez na dohodak za privatne iznajmljivače će se ubuduće utvrđivati na temelju indeksa turističke razvijenosti općine ili grada (ITR).
Kako slika govori tisuću riječi, spustit ćemo ovdje dio prezentacije Vlade s prijedlogom povećanja poreza na dohodak za iznajmljivače:
Prema priloženoj tablici, donja granica stope paušala porezna na dohodak za iznajmljivače s područja gdje je ITR 1 bi iznosila 150 eura, što znači povećanje od “samo” 653,4%. Aktualna donja granica iznosi 19,91 eura. Onomad je to bilo 150 kuna. Znači, u nepune dvije godine od uvođenja eura iznosi su se izjednačili. 150 kuna = 150 eura?!
Koliko je otada rasla prosječna hrvatska plaća?
Koliko privatnih iznajmljivača živi od iznajmljivanja, a koliko tek podebljava mršava stalna primanja? Koliko ih prihodima od najma održava i zadržava naslijeđene nekretnine, umjesto da ih proda strancima? Čija ulaganja po obali i jesu izravno utjecala na povećanje cijena nekretnina.
Što povećanje cijena smještaja znači, imali smo priliku uočiti već ove turističke sezone. Unatoč peglanju turističkih rezultata od strane nadležnih institucija i tijela, promet turista na obali je osjetno manji.
Unatoč parolama nadležnih lica kako će kvaliteta opstati, jasno je da je ulaganje u kvalitetu pod pritiskom financijskih obveza u svim turističkim djelatnostima privatnih i malih poduzetnika utopija
Više od 50% turističkog smještaja u Hrvatskoj je u privatnim objektima. Privatni iznajmljivači su nositelji smještajne ponude i temelj svih domaćih turističkih rekorda. Je li ijedna reforma ikada pokušala potaknuti povezivanje domaćina i poduzetnika u turizmu (ugostitelja) s malim proizvođačima domaćih proizvoda? Je li pokušala smanjiti uvoz hrane i potrepština, podržati domaće tvrtke s djelatnostima pratećima turizmu, osigurati kružni lanac opskrbe turista i domaćih pružatelja usluga?
Viši porez iznajmljivačima može značiti samo više cijene smještaja, turiste koji odlaze drugdje (Grčka, Španjolska, Italija, itd.) trošiti svoj novac na gušte, umjesto plaćanja skupih hrvatskih kvadrata, otpadanje i propadanje dobrog dijela privatnog smještaja (bez obzira na kvalitetu), raseljavanje i rasprodaju naslijeđenih nekretnina.
Ovdje pogledajte što nam dalje donosi novi krug porezne reforme pod točkama dosljednost, atraktivnost, solidarnost, jednostavnost i odgovornost.
Za kraj spustit ćemo ovdje rezultate ankete objavljene na našim stranicama 10. svibnja ove godine, koji pokazuju koliko domaćina živi od iznajmljivanja smještaja turistima, a koliko se ugošćavanjem turista bavi radi dodatnog izvora prihoda.
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
Apartmanija.hr prijava
