Međunarodni kolodvor Canfranc je željeznički prometni čvor u istoimenoj španjolskoj općini koja graniči s Francuskom. Svečano otvoren 1928. godine, danas je zaštićeno kulturno dobro. Međunarodni promet ovdje je obustavljen 1970. nakon nesreće, a teretni se danas odvija tek u manjem dijelu uz vezu sa Zaragozom. Kolodvorski kompleks se prostire na preko 3000 metara četvornih i u tijeku je
prenamjena u luksuzni hotel. Kolodvorske zgrade će
udomiti još i centar za posjetitelje, objekt sa sadržajima tercijarnih usluga, a veliki trgovi među zgradama bit će nove urbane pješačke zone sa zelenim površinama i parkiralištima.
Tako funkcioniraju
strategije razvoja turizma utemeljene na održivosti i pametnim parametrima izgradnje novih turističkih kapaciteta. Canfranc je tristotinjak kilometara udaljen od Barcelone, jednog od prvih gradova na europskom tlu koji je počeo eksperimentirati s tehnologijama
pametnih gradova u svrhu poboljšanja života svojih stanovnika i posjetitelja.
Od nezadovoljnih građana do pametnih rješenja
Štoviše, Barcelonu danas nazivaju europskim najpametnijim gradom, premda je implementacija održivosti i pametnih tehnologija ovdje bila nužna jer, paradoksalno, Barcelona je i sinonim za
overturizam s kojim se bori posljednjih dvadesetak godina.
Više od 20 milijuna ljudi je posjećivalo Barcelonu godišnje u vremenima prije pandemije. Najveći problem ne leži u toj ogromnoj brojci, već u činjenici da je tamošnji tuirzam također sezonskog karaktera i da svi oni žele vidjeti ista mjesta u gradu.
More turista se guralo laktovima po čuvenoj La Rambli, u Parku Guell, oko Sagrade Familie ili na tržnici La Boqueria. Problem je tim veći jer je Barcelona jedan od najnapučenijih gradova u Europi s 15.800 stanovnika po četvornom kilometru
Stanovnici su počeli prosvjedovati protiv turizma još 2009., a njihova ljutnja nije usmjerena samo prema turistima, već i prema vlastima, korporacijama i kapitalizmu općenito. I zato su nadležne institucije počele reagirati strategijama upravljanja turizmom koje uključuju i druge destinacije po Španjolskoj kako bi se smanjio pritisak na ograničeni radijus najfotogeničnijih lokacija Barcelone ili Madrida.
"Turist go home" i slični grafiti krase ulice Barcelone na frekventnim lokacijama
El Poblenou - revitalizacija stare industrijske četvrti
El Poblenou, što na španjolskom znači Novo selo, u prošlosti je bio gradić sjeveroistočno od Barcelone. Danas je to četvrt koja se proteže između plaže i centra grada. Katalonskim Manchasterom nazivali su taj kvart u 19. stoljeću kada je ovdje bila smještena industrijska proizvodnja uzt radnička naselja. Nakon propasti većine tvornica, kvart je bio zapušten. Olimpijske igre, održane u Barceloni 1992. bile su prilika za uređenje ovog dijela grada. Olimpijsko selo sagrađeno za smještaj sportaša danas je ekskluzivni stambeni kompleks. Planom 22@ predviđeno je pretvaranje ove četvrti u tehnološku zonu, s puno prostora za slobodno vrijeme građana.
Neke od bivših tvornica proglašene su spomenicima i pod zaštitom su. Iako ovdje nema puno turista, ima objekata koji su danas šarmantni apart i boutiqe hoteli.
Od pametnog grada do pametnog turizma
U međuvremenu, uvođenjem
inovativnih tehnologija pametnih gradova (Internet of things sustav na razini grada), vlasti Barcelone pokušavaju olakšati život svojih građana. Primjeri pametnih sustava su sustav senzora koji vozače vodi do slobodnih parkirnih mjesta, pametne kante za otpad koje smanjuju
neugodne mirise, LED gradska svjetla sa senzorima koji se prilagođavaju vremenskim uvjetima i tako štede energiju, flota gradskih bicikala i jako dobra povezanost svih dijelova grada mrežom biciklističkih staza koji su namijenjeni isključivo građanima i značajan su dio sustava javnog prijevoza, javni prijevoz električnim autobusima, senzori za buku na frenkventnim mjestima, i drugi.
Godine 2019. je EU po prvi put dodijelila nagrade u sklopu projekta
European Capitals of Smart Tourism (Europska prijestolnica pametnog turizma). Malaga, Valencia i Palma, španjolski su gradovi koji su se našli među pobjednicima posljednjih godina u određenim kategorijama. Za digitalizaciju i održivost, dvije je godine zaredom, nagrađena i susjedna nam Ljubljana.
Od Španjolske do Pule u par rečenica
Vratimo se u Španjolsku. Mogli bismo reći da su tamošnji građani i vlasti davno osvijestili problem stihijskog i prekomjernog turizma pa možda zato sad prednjače u razvoju pametnih i održivih modela turističkog upravljanja.
U Parku Guell više nije gužva jer je ulazak ograničen brojem trenutnih posjetitelja
Prenamjena kolodvora s početka priče u luksuzni smještajni objekt i revitalizacija industrijske četvrti El Poblenou su tek neki od primjera. Kod nas se još uvijek grade novi objekti poput gigantskog hotela koji je progutao Postira. Najavljuju gradnje novih poput ovog od sedam katova uz popularni pulski Lungomare. Ne učimo na vlastitim greškama, a kamoli na primjerima poput Španjolske.
Okititi ćemo Komižu novim hotelom, zaboravljajući mastodonta koji je zauvijek promijenio vizuru Vodica.
Jesmo li uopće svjesni koliko je već sada preizgrađena naša obala? A koliko je objekata prepušteno razarajućim silama zaborava i vremena zbog lošeg gospodarenja, manjka ideja i bilo kakvih (a kamoli pametnih ili održivih) strategija?
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
