4. studenog 2022. sudjelovali smo na 1. izdanju konferencije Turizam malih gradova u Ludbregu, koja je održana u sklopu dvodnevne manifestacije uz Wine&Walk, atraktivni outdoor događaj koji obuhvaća aktivno upoznavanje prirodnih ljepota i eno-gastro tradicije ludbreškog kraja
Maglovito je studenačko jutro. Prozor je poput uokvirene fotografije još zelenih polja, s prugama nasada uljane repice koje su nekako izbjegle žetvu i još se žute pod plavičastim brežuljcima u daljini koji se polako stapaju s beskrajnom bjelinom neba.
Ulazimo u Ludbreg. Gradić je to koji obuhvaća područje s niti 10 tisuća stanovnika, na lijevoj obali Bednje, u Podravini. Glavne gospodarske djelatnosti - prerađivačka industrija i poljoprivreda. Uljarice, posebno suncokret, soja i repica, krase nizine Grada Ludbrega. U 2020. poslovalo je ovdje 677 obiteljskih gospodarstava, od čega 85% poljoprivrednih.
Turizam je u ludbreškom kraju ono što jest - tercijarna djelatnost. Tercijarne djelatnosti na području Europe zapošljavaju gotovo polovicu stanovništva, dok je u Ludbregu najviše zaposlenih u sekundarnoj prerađivačkoj industriji. Najveće ludbreške tvrtke proizvode kapsule za lijekove, valoviti papir, karton i ambalažu, električnu, rashladnu i ventilacijsku opremu, prerađuju metal.
O poljoprivredi, kao jednoj od najvažnijih ekonomskih vrijednosti Ludbrega i prilici za razvoj turizma, na konferenciji Turizam malih gradova, pričala je Petra Međimurec, direktorica TZ područje Centar svijeta, osnovanoj da pod kapu nekadašnje TZ Grada Ludbrega pospremi okolne općine Jalžabet, Veliki i Mali Bukovec, Sveti Đurđ i Martijanec.
Doznajemo da turistička ponuda u Ludbregu nije beznačajna, a TZ ima zanimljive planove za čitavo područje. Drava, Bednja i rijeka Plitvice sjajan su kapital za outdoor planove razvoja, a Ludbreg je jedno od najstarijih naselja na području Hrvatske s brojnim arheološkim nalazištima u okolici. U planu su gradnja Gradskog kupališta, ciklo infrastrukture, uređenje prirodnih lokaliteta i razvoj zelenog turizma. Povezivanje poljoprivredne proizvodnje s turizmom je imperativ i prilika - vinske ceste kao nadopuna aktivnom turizmu već postoje. Vjerski turizam kao dio povijesne i kulturne baštine, također.
Da, turizam je potreban kako generator novih radnih mjesta i kao dopuna primarnim i sekundarnim djelatnostima koji zapošljavaju većinu stanovništva. Turizam je kreativni aspekt gospodarstva i života u malim gradovima poput Ludbrega.
To što se Ludbreg naziva centrom svijeta nije fanatični lokal patriotizam ili umišljena veličina. Švicarski povjesničar umjetnosti dr. Erasmus Weddigen, zaljubljenik u Ludbreg, slučajnim poigravanjem šestarom i zemljopisnom kartom, uočio je kako se stvarno na zamišljenim kružnicama u čijem je centru Ludbreg nalaze mnogi veći gradovi u Hrvatskoj i Europi. Te činjenice su odmah iskorištene u promotivne svrhe pa je danas Ludbreg poznat kao centar svijeta, a Dan centra svijeta se slavi 1. travnja. Isti datum obilježava i rođendan vinogradarke Ludberge po kojoj je grad dobio ime.
Da je turizam potreban malim kontinentalnim gradovima, potvrdili su i ostali sudionici konferencije. Štoviše, nametnuo se zaključak da upravo mali gradovi, odnosno male sredine, bez obzira jesu li na kopnu ili na obali, mogu biti predvodnici održivog razvoja turizma.
“Manji gradovi i sredine svoje mjesto na turističkom tržištu najbolje mogu pronaći u vlastitoj autentičnosti, međusobnom povezivanju i pronalasku inovativnih načina valoriziranja svojih kulturnih, gastronomskih, prirodnih ili manifestacijskih vrijednosti”
Osnovna prednost malog grada je to što se točno zna tko što radi, koji su dionici u kojem segmentu razvoja i što ih se puno lakše može povezati, istaknula je Međimurec.
Povezivanje je ključno. Nažalost, i obala i kontinent još uvijek gaje “torski” mentalitet, reći će nam Aleksandra Kuratko Pani, voditeljica Udruge ruralnog turizma Hrvatske. Upravo takav način razmišljanja koji ne vidi preko ograde svoga dvorišta, velika je prepreka povezivanju u lokalnoj zajednici za dobrobit svih poduzetnika i optimalan razvoj turističke ponude.
Stoga bismo se mogli zapitati trebaju li stanovnici malih gradova turizam? I ovdje je odgovor potvrdan. Konferencija je, između ostalih, okupila direktor(ic)e turističkih zajednica Vrgorac, Sveti Ivan Zelina i Sjever Zagorja koji su potvrdili da su u posljednjih sedam, osam godina smještajni kapaciteti njihovih područja značajno rasli. Kada kažemo značajno, u odnosu na rast kapaciteta na obali, te su brojke sitne, ali ono što krasi registrirane privatne smještajne objekte je kvaliteta - radi se mahom o kućama za odmor, često s bazenima i dodatnim pogodnostima koje gosti sve više cijene.
Noćenja nisu ostvarena samo u jednom određenom dijelu godine, već ovdje sezona traje stalno. I stalno se trudimo stvoriti nove motive za dolazak domaćih i stranih gostiju.
A da mali su gradovi i sela beskrajno kreativni u osmišljavanju turističkih proizvoda, pokazuje i izlaganje Fehér Martina, načelnika Zalaszentmártona, sela u Mađarskoj sa smo 50 stanovnika. Otkad je Martin na čelu ove sićušne zajednice, u selo se doselilo nekoliko obitelji, a mnoge su kuće obnovljene. Turističku ponudu grade na neuobičajen način - jedno od događanja ne i utrka u bikiniju koja se održava - u siječnju!
Martin je posebno ponosan na utrku drvenih automobila kućne izrade koja se održava u studenom jer, kako citira omiljenu pjesmu, "nećemo preživjeti ako nismo malo ludi".
I gosti bi se složili da je turizam malim gradovima na kontinentu potreban jer se broj dolazaka u većini nabrojenih destinacija više nego udvostručio u proteklih nekoliko godina.
“Tu smo već drugi put. Sviđa nam se priroda, gostoprimstvo domaćina je sjajno, a ponuda hrane i vina nezaboravni. Cijene su pristupačnije nego drugdje, čitava priča nekako ima dušu, nije generički proizvod, već doživljaj koji se pamti”, rekla je jedna od 300-tinjak sudionica Wine&Walk Ludbreg, održanog dan poslije konferencije, u turističkom modulu manifestacije.
Iako je konferencijski modul održan prvi put, ovo je 3. i najposjećeniji dosad Wine&Walk u Ludbregu. Posebno osmišljena ruta po brežuljcima oko grada je bila gotovo pretijesna za sve prijavljene sudionike koji su stigli i iz susjednih zemalja Mađarske, Slovenije i Srbije. Ruta je povezala degustacijske točke ludbreških vinogradara gdje su se mogla kušati lokalna vina i zalogajčići iz domaće kuhinje, kao i sudionike koju su uživali u spoju aktivnog boravka i upoznavanja eno i gastro tradicije ovoga kraja.
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
Apartmanija.hr prijava
