Budućnost ruralnog turizma u Hrvatskoj

Što sve obuhvaća pojam ruralni turizam i kako danas izgleda ruralni turizam u Hrvatskoj? Što je ruralni razvoj? Pojam ruralni turizam obuhvaća sve aktivnosti koje se događaju na ruralnom području. Iako se ruralni turizam često naziva još i agroturizam, seoski, seljački, eko i prirodni turizam, pojam ruralnog turizma obuhvaća sve niže navedene turističke sektore.



Ruralni turizam, osim što se veže uz ruralna područja, ima sljedeće značajke: mirna sredina, tišina, očuvana priroda, komunikacija s domaćinima i upoznavanje s njihovim načinom života, odnosno ruralnim poslovima. U skladu s tim odrednicama, ruralni turizam podrazumijeva sve aktivnosti koje su usko vezane za ruralni stil života: pješačenje, jahanje, sudjelovanje u poljoprivrednim radovima, zdravstveni turizam, umjetničke radionice ili folklorne grupe i slično.

Vijeće Europe je ovaj pojam definiralo još 1986. godine, ali u Hrvatskoj se ruralni turizam prvi put ozbiljno počinje shvaćati deset godina kasnije kada tadašnji ministar turizma donosi Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu i tako utvrđuje pravni okvir za djelovanje unutar novog sektora turizma. Dvije godine kasnije, 1998. godine, registriraju se prva turistička seljačka obiteljska gospodarstva. Te godine ih je bilo 32 dok ih je u 2014. bilo registrirano 447. Ono što se može činiti kao značajan porast, zapravo je nelogično malena brojka s obzirom na prirodne, kulturne i ekološke vrijednosti ogromnog domaćeg ruralnog područja. Pri tome ih je naviše u Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, i inače turistički najrazvijenijim regijama.
 

Ruralna područja u Hrvatskoj zauzimaju gotovo 80% teritorija, točnije 79,1%, 19,8% je klasificirano kao mješovito područje dok samo 1,1% pripada urbanim sredinama!

Usporedbe radi, u Europskoj uniji je 51,3% ruralnih područja u prosjeku. Istovremeno, u ruralnim područjima RH živi 56,7% stanovništva dok je u EU taj postotak znatno manji, tek 22,3%.

Vrijednost ruralnog turizma

Ulaganja u raznolikost nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima smatraju se odlučujućim faktorom za sprječavanje depopulacije, za povećanje zaposlenosti i učenje novih vještina. Ruralni turizam je jednako toliko značajan i za vrednovanje i očuvanje lokalne baštine, kulture i prirodnih znamenitosti.

Otud i sve veća potpora EU institucija i dodjele sve većih sredstava ruralnom turizmu i razvoju nepoljoprivrednih djelatnosti na ruralnim područjima. Sufinancira se turizam, ali i prateće djelatnosti: prerada proizvoda, tradicijski obrti i izrada suvenira, ulaganja u obnovljive izvore energije, različite vrste usluga u ruralnim područjima, poljoprivredi i šumarstvu (IT tehnologija, radionice za popravak strojeva, dječji vrtići i igrališta, sportsko-rekreativni centri, veterinarske stanice, centri za palijativnu skrb...).

Nije teško pogoditi koje zemlje u Europi imaju najrazvijeniji ruralni oblik turizma. To su, naravno, Francuska, Njemačka, Austrija i Velika Britanija. Koristeći EU potpore i podršku u razvoju ruralnih područja, značajno su u tom smjeru napredovale Rumunjska, Bugarska i Latvija.



Na slici gore je grafički prikazana usporedba potencijala Hrvatske i Austrije u ruralnim područjima. Prema podacima iz 2008. godine, Austrija je također pretežno ruralna zemlja sa 78,5% ruralnog područja, 20,2% mješovitog i 1,3% urbanog područja. Tu smo, dakle, vrlo slični. U ruralnim područjima u Austriji oko 10% manje stanovništva, 46,2%, ali su gotovo svi zaposleni, čak 42%! U usporedbi s Austrijom, Hrvatska nudi potpuno drugačiju sliku. Prema statistikama Eurostata iz 2012. godine, u ruralnim područjima živi 56,7% stanovnika, odnosno 2,8 milijuna. Od te brojke tek 1,7 milijuna je radno sposobno, a 1,4 zaposleno. Ukupan postotak zaposlenih stanovnika RH u ruralnim područjima je 22,7%, najviše u poljoprivredi 12,4%, a u turizmu svega 5,7%.

Kako to uspijeva Austrijancima?

Svi dobro znamo u kakvom je stanju domaća poljoprivreda. No, jesmo li svjesni činjenice da susjedne zemlje proživljavaju jednake posljedice globalizacije. U Austriji se farme masovno zatvaraju, ali su Austrijanci efikasno primijenili novi model razvoja ruralnih područja.

Od 2009. do 2015. godine, Austrija bilježi rast od 5,9 milijuna noćenja, od čega čak 90% u planinskim područjima! Austrijski ruralni turizam dio tog uspjeha može zahvaliti projektu pod nazivom Austrian Farm Holidays. Udruga Austrian Farm Holidays izrasla je iz sličnog projekta iz 1991. godine dok se u Hrvatskoj takva udruženja tek sada počinju formirati i razvijati. Pola sredstava se financira iz državne blagajne preko resornih ministarstava, a ostatak iz članarina, od čega je osnovna 35 eura po krevetu godišnje te dodatno, ovisno o aktivnostima u koje pružatelj usluga u turizmu želi biti uključen. Ovdje nije naodmet napomenuti da preko šestine ukupnih smještajnih kapaciteta u Austriji donose farme, odnosno TSOG-ovi, tj. seljačka gospodarstva.

Austrian Farm Holidays je, prije svega, marketinška organizacija čije se aktivnosti protežu i na istraživanje tržišta, edukaciju, upravljanje kvalitetom i poslovnim razvojem pa su tu i dodatne pogodnosti članstva u ovoj udruzi:
 

• promocija na web stranicama i društvenim mrežama
• nacionalna mreža i regionalni sustav savjetovanja i rasprava
• kvartalni izvještaji i statistike, istraživanja tržišta vezani uz poslovanje TSGO-va
• međunarodna promocija
• sponzorstva i udruženi marketing
• medijska i lobistička podrška
• pristup edukacijama i treninzima resornih ministarstava
• različite promotivne akcije i materijali

Danas Austrian Farm Holidays broji oko 36.000 kreveta. Preko 2 milijuna gostiju dođe preko ove udruge u Austriju, a čak 50% ponavlja rezervaciju i dogodine. Ukupni prihod udruženja Austrian Farm Holidays je oko 1,25 milijuna eura, od čega se 842.000 eura ulaže dalje u marketinške i promotivne aktivnosti. Ukupan prihod koji ide TSGO-vima od ovog projekta je od 1 do 1,2 milijarde eura.

Ruralni razvoj Hrvatske?

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. - 2020. je odobren 26. svibnja 2015. godine i, prema njegovim klasifikacijama, čitava Hrvatska je ruralno područje, osim područja gradova Zagreba, Rijeke, Osijeka i Splita. Prema istraživanjima koja su provedena u svrhu sastavljanja navedenog programa, ruralni turizam u Hrvatskoj je nerazvijen, ponajviše zahvaljujući orijentaciji na primorski turizam te nedovoljnoj afirmaciji domaće gastronomije i vinarstva. Pogledajmo kako izgleda raspodjela turističkih ležajeva u Hrvatskoj.



Program Ruralnog razvoja RH za razdoblje od 2014. do 2020. godine predviđa raspodjelu sredstava od 2,383 milijarde eura s pojedinačnim potporama od maksimalno 200.000 eura i udjelom sufinanciranja od 70%.
 

Zeleni turizam se postavlja kao jedan od deset najvažnijih sektora za razvoj turizma u RH.

U planu su brojne investicije, potpore i programi za obnovu, očuvanje i povećanje bio-raznolikosti, poticanje ekološkog uzgoja i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Ministarstvo turizma je u 2014. godini izdvojilo ukupno 16,27 milijuna kuna za 129 projekata koji se nalaze u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Tu je i projekt Hrvatska 365 s 14 kontinentalnih destinacija te 4,08 milijuna kuna potpora HTZ-a za poduzetničke i javne projekte na turistički nerazvijenim područjima.

U siječnju ove godine je predstavljen katalog Ruralni turizam Hrvatske, sektora za turizam HGK i Ministarstva turizma, kojim se želi ukazati na raznolikost te kulturnu i prirodnu vrijednost Hrvatske i domaće turističke ponude. U katalogu se nalazi 317 objekata u 10 regija.

U istom mjesecu izašlo je i izvješće sa sjednice Odbora za turizam Hrvatskoga sabora o mogućnostima ruralnog turizma u Republici Hrvatskoj. Na toj sjednici je donesen niz zaključaka i preporuka kako bi se osvijestila trenutna situacija na području ruralnog turizma gdje još uvijek ne postoji sustavno statističko praćenje niti adekvatna pravna podloga koja bi omogućila brz i konkretan rast ovog sektora. Loptica se prebacuje na lokalne samouprave i zajednice u svrhu edukacije i povezivanja turističkih subjekata i pratećih poduzetnika. Posebnu važnost ima nedostatak promocije na svim razinama; od nacionalne prema pojedinačnoj, od brendiranja destinacije do adekvatnog oglašavanja turističkog smještaja i specifičnih usluga u ruralnim sredinama.

Vratimo se načas usporedbama sa susjednom Austrijom. Kod nas je broj noćenja porastao za 5,5% u kolovozu, a Austrijanci su ovoga ljeta ostvarili porast u broju noćenja od 6,3% u gradovima i 3,7% u planinama, a nigdje mora. Nameće se pitanje zašto hrvatski kontinent ne može ostvariti svoje turističke potencijale. I ne samo ljeti.
 

Prosječna sezona u ruralnom turizmu traje 110 dana.

Potencijala nesumnjivo ima. Od osam nacionalnih parkova, pet ih je u zaleđu, od jedanaest parkova prirode, šest ih je na kontinentu, a tu je i čitav niz fortifikacija u unutrašnjosti od kojih je većina izuzetno dobro očuvana te tradicionalni zanati i kulturne vrijednosti koji su se otrgli zaboravu i čija je vrijednost prepoznata kao kapital domaćeg turizma.

Zbog čega izostaje konkretna strategija i sustavna promocija ruralnog blaga koje Hrvatska ima? Program ruralnog razvoja koji planira brojne financijske intervencije u ruralni prostor i gospodarstvo možda može pokrenuti stvari. No, je li problem samo u novcu?