Ministarstvo turizma najavljuje sudjelovanje na
ITB Berlin, sajamu koji će se održati od 8. do 12. ožujka u Berlinu. Prilika je to za predstavljanje
ponude hrvatskog obiteljskog smještaja na međunarodnom tržištu.
Ministarstvo turizma, na čelu s
Garijem Cappellijem, odazvat će se pozivu krovnog europskog udruženja
EHHA (European Holiday Home Association) te predstaviti domaću ponudu obiteljskog smještaja kao primjer dobre prakse u EU.
Inače, članice navedene krovne europske udruge, one poznatije na našem tržištu, su
Airbnb,
HomeAway,
Novasol,
TripAdvisor, i druge, na čiji se račun u posljednje vrijeme mogu čuti sve glasnije kritike da devastiraju destinacije dovodeći veći broj turista nego što to infrastruktura može podnijeti te da manipuliraju cijenama smještaja na tržištu. I mi u Hrvatskoj smo sve svjesniji opasnosti
masovnog turizma - od ove godine će turisti, u staru jezgru Dubrovnika, ulaziti tek uz prethodnu najavu, a broj posjetitelja će se ograničiti na 6000. Slični brojači posjetitelja, koji će ograničavati nekontroliran ulaz, planiraju se uvesti i u NP Plitvička jezera, a vrlo vjerojatno i u nekim drugim domaćim destinacijama gdje gužve dovode do onečišćenja, nesigurnosti ili oštećenja.
Obiteljski smještaj je ključ za prepoznatljivost domaće turističke ponude
Posljednjih mjeseci, od imenovanja aktualnog ministra naovamo, dosta se pričalo o važnosti obiteljskog smještaja u krvnoj slici domaće turističke ponude. Privatni smještaj dobiva sve više prostora u planiranjima nacionalnih turističkih strategija, i to ne više kao smetnja koju ćemo lako otkloniti inozemnim ulaganjima u hotelske kapacitete, već kao kapital i snaga koja treba kvalitetnu strategiju razvoja. U skladu s tim se sve češće spominje i
Nacionalna strategija unapređenja obiteljskog smještaja koja je donesena još 2013. godine u sklopu
Strategije razvoja turizma do 2020.
Nacionalni program unapređenja obiteljskog smještaja (dalje u tekstu
NPUOS) tako postaje okvir unutar kojeg bi se trebali postaviti parametri za podizanje kvalitete privatnog smještaja. Najave mikrokreditiranja i spremnost aktualnog ministra na dijalog sa sektornim udrugama, pokazatelj su važnosti obiteljskog smještaja u domaćem gospodarstvu. Tako se na pitanje koje smo davno postavili na ovim stranicama -
Privatni smještaj - mana ili prepoznatljivost hrvatskog turizma? - počinje polako formirati konkretan odgovor.
Proteklog tjedna ministar
Gari Cappelli je održao radni sastanak s
Lejlom Krešić-Jurić, direktoricom
Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore,
Nedom Pinezićem, predsjednikom
Zajednice obiteljskog smještaja i turizma pri HGK, te
Anamarijom Cicarelli, vlasnicom savjetovališta za obiteljski smještaj
Interligo. Ovakvi sastanci s predstavnicima obiteljskog smještaja će biti redovni kako bi se što bolje utvrdile smjernice te utvrdilo partnerstvo institucija i udruga za daljnji rast kvalitete domaće turističke ponude.
Što je Nacionalni program unapređenja obiteljskog smještaja?
Nacionalni program unapređenja obiteljskog smještaja je akcijski plan podizanja kvalitete smještajne ponude u domaćinstvima s krajnjim ciljem povećanja prosječne dnevne potrošnje turista, uz sprječavanje negativnih utjecaja masovnog turizma na domaće destinacije te hrvatsku prirodnu i kulturnu baštinu.
Obiteljski smještaj je u
NPUOS-u definiran kao
"smještaj različite kvalitativne razine i prezentabilnosti u vlasništvu osoba neujednačene osposobljenosti za pružanje turističko-ugostiteljskih usluga". Navodi se i da je
"opravdano je ustvrditi da je riječ o smještajnom kapacitetu različitog konkurentskog potencijala koji nije moguće zadovoljavajuće komercijalizirati na jedinstven način".
Ciljevi
NPUOS-a su:
- Pomoć institucija u podizanju kvalitete smještajne ponude u domaćinstvima, što uključuje i utvrđivanje optimalnih zakonskih okvira te kriterija kategorizacije, minimalnih tehničkih uvjeta, izvrsnosti i oznaka kvalitete pružanja usluge smještaja u domaćinstvima u svim kategorijama.
- Edukacija i stručno osposobljavanje domaćina.
- Uspostava sustava financijskih (kreditiranje) ili fiskalnih poticaja za podizanje kvalitete smještaja i, eventualnu, rekategorizaciju.
U skladu sa svojim ciljevima,
NPUOS definira i područja djelovanja:
- Institucionalni okvir djelovanja obiteljskog smještaja
- Usmjeravanje ponude prema kvaliteti
- Unapređenje sustava komercijalizacije i promocije
- Podizanje razine postojećih znanja i vještina
- Klasterskog organiziranja obiteljskog smještaja
Kao najveću slabost obiteljskog smještaja u Hrvatskoj,
NPUOS prepoznaje neujednačenost kvalitete ponude uz ogroman manjak
"tematiziranih objekata namijenjenih ciljanim skupinama korisnika, a što je povezano sa sve većom ponudom bezličnih apartmanskih jedinica ("za svakoga"), kao i sa sve većim pritiskom na maksimalni instalirani kapacitet vitalnih infrastrukturnih sustava".
Prijetnju razvoju obiteljske smještajne ponude vidi u nedovoljno transparentnom poslovnom okruženju, negativnom stavu izvršne vlasti prema razvoju privatnog smještaja, niskoj razini poslovnog optimizma te rastu nepovjerenja privatnih poduzetnika prema ulaganjima u turizam. Kako je ova studija izvedena prije 4 godine, i na temelju istraživanja iz 2010., možemo mirne duše zaključiti da je poduzetnička klima danas ipak malo povoljnija i da je sve više iznajmljivača svjesno kako je nužno ulagati u svoje smještajne kapacitete, kako u kvalitetu, tako i u njezinu prepoznatljivost.
Prilike za razvoj ponude obiteljskog smještaja
- Dugoročno povoljna kretanja potražnje
- Sve izrazitija segmentacija potražnje
- Razvoj turizma u ruralnom okružju
- Razvoj cikloturizma
- Razvoj 'soft adventure' turizma
- Rastući interes za proizvodima "kulture života i rada"
- Raspoloživost EU fondova/programa za razvoj malog poduzetništva
- E-marketing
- Privatno-privatna i javno-privatna suradnja
- Razvijena svijest o ekonomskom potencijalu malog poduzetništva u turizmu
- Rastući interes lokalnog stanovništva za samozapošljavanjem
- Paketiranje složenih turističkih proizvoda
Razvojne smjernice obiteljskog smještaja
- Partnerstvo – suradnja na svim razinama
- Institucionalno dereguliranje – liberalizacija i jednostavniji postojeći propisi i zakonske regulative u smjeru poticanja malog poduzetništva
- Ekološka odgovornost – primjena suvremenih tehničko-tehnoloških rješenja u gradnji i opremanju objekata obiteljskog smještaja
- Ne samo 'sunce i more' – tematiziranje smještajne ponude u različitim segmentima turizma aktivnosti (cikloturizam, ronilački turizam, pustolovni i sportski turizam) ekoturizam, kreativni turizam, turizam u ruralnom okruženju i sl.
- Ne samo na moru – poticanje razvoja ruralne i kontinentalne turističke ponude
- Autentičnost i kreativnost – isticanje graditeljske, sociokulturne i/ili doživljajne autentičnosti, kao i na kreativnosti u razvoju proizvoda (storytelling)
- Inovirani tržišni nastup – konstantno razvijanje ponude uz primjenu digitalnog marketinga i suvremenih metoda promocije i rezervacija
- Kultura kvalitete – uvođenje unificiranih kvalitativnih standarda svih vrsta obiteljskog smještaja, uvođenje certifikacijskih shema i znakova kvalitete
Kontroliran daljnji rast kapaciteta i kvalitete smještajne ponude ostvarivat će se kroz niz aktivnosti:
- razvoj međunarodne prepoznatljivosti i poželjnosti ponude obiteljskog smještaja kroz tematiziranje, brendiranje, certificiranje i licenciranje, njegovanje kulture kvalitete, kao i naprednu komunikaciju s ciljnim tržišnim nišama
- poticanje regionalnog udruživanja jednakih vrsta obiteljskog smještaja (regionalni tematski klasteri i/ili udruge) u cilju međusobno usuglašenog tržišnog nastupa i efikasnog sustava promocije putem različitih medija
- usmjeravanje kapaciteta obiteljskog smještaja prema tri temeljna oblika ponude – obiteljskom pansionu/'bed & breakfast' objektu i difuznom hotelu. Pri tom se obiteljski pansion/'bed & breakfast' objekti mogu smatrati prijelaznim oblikom ponude prema malom obiteljskom hotelu
- umrežavanje s drugim pružateljima turističkih usluga na destinacijskoj razini u cilju kreiranja složenih turističkih proizvoda
- razvoj turističkih proizvoda u obliku doživljaja pogodnih za 'konzumiranje' i izvan glavne ljetne sezone
- produljivanje sezone, odnodno povećanje popunjenosti kapaciteta
- povećanje razine stručne osposobljenosti pružatelja usluga obiteljskog smještaja
Turisti najmanje novca izdvajaju za aktivnosti
Prema podacima
Instituta za turizam temeljenim na istraživanju
Tomas ljeto iz 2014., Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj,
prosječna dnevna potrošnja turista u Hrvatskoj je 66,36 eura, od čega
na smještaj odlazi 36,22 eura,
na hranu i piće 12,18 eura,
kupovinu, 9,49 eura, dok će za ostale aktivnosti
prosječni turist izdvojiti najmanje,
samo 8,47 eura.
Isti izvor potvrđuje i da su osnovni motivi dolaska turista u Hrvatsku pasivni odmor i opuštanje, zabava, nova iskustva i doživljaji te uživanje u jelu i piću, gastronomiji. Jednoznamenkasti postotak obilježava motive koji uključuju različite aktivnosti i upoznavanje kulturnih i povijesnih znamenitosti i događaja.
Iz priloženih brojki je očito da nedostaje ponuda koja bi mogla utjecati na povećanje potrošnje u segmentima kao što su sport i zabava, kultura, ponuda izleta, itd. Poticanje takve potrošnje čeka i nas, domaćine, i to kroz tematiziranje i brendiranje smještajne ponude. Brendiranje destinacije nije samo zadatak institucija, već i malih poduzetnika te fizičkih osoba pružatelja usluga smještaja. Brendiranje obiteljskog smještaja u sklopu brendiranja destinacije je ujedno i način da povećamo popunjenost naših kapaciteta te ostvarimo značajnije prihode od turizma.
Nacionalni program unapređenja obiteljskog smještaja bi trebao potaknuti investicije u obiteljski smještaj te stvoriti osnove za dobar
destinacijski menadžment, brendiranje i bolju promociju privatnog smještaja na emitivnim turističkim tržištima te
produljenje turističke sezone.