Konačno je vrijeme da se posvetite tom vrtu ili terasi, a ne znate koje biljke odabrati? Koje biljke su savršene za uređenje okućnice smještaja i izgledaju moćno ljeti, a ne traže stalnu pažnju?
Održavanje biljaka traži trud i vrijeme, ali se isplati jer rijetko tko ne voli biljke, a one imaju i terapijski učinak na sve koje okružuju. Neke od njih su i izrazito korisne u borbi protiv komaraca i drugih nametnika koji mogu uništiti doživljaj u našem objektu za smještaj, a pri tome čak i ne traže puno pažnje i jednostavne su za održavanje.Ako dosad i nismo držali biljke na balkonima svojih apartmana ili oko kuća za odmor, možda je vrijeme da razmislimo o toj praksi
O dalmatinskom buhaču bi se mogle napisati knjige ili barem jedan posebni članak. Dalmatinski buhač je autohtona biljka, ali, svom nazivu unatoč, uspijeva i na kontinentu. Pri tom je dobar insekticid, škodljiv za kukce i mušice, a potpuno neškodljiv za ljude. Nalazimo ga u prirodi, raste u kamenjaru diljem Dalmacije, ali ga teško razlikujemo od sličnih biljaka poput divlje kamilice. Buhač izgleda atraktivno, poput omanje tratinčice, i formira lijepe grmove koji se daju oblikovati uz vrtne staze ili prilaze okućnice. Presađuje se prije cvatnje u ožujku i travnju, uspijeva na suhom i pjeskovitom tlu i nije ga potrebno često zalijevati.
Nemoguće je ne zaljubiti se u kozmos koji nam dolazi u različitim nijansama, žute, narančaste ili crvene. Oprostit ćemo mu što nema ljekovita svojstva, osim što liječi samim pogledom na tu raskoš cvjetova kojom nas zasipa od svibnja do jeseni. Voli sunce ili polusjenu, ali nije izbirljiv oko vrsta tla niti traži pažnju. Sjeme se sije ravno u tlo vrta u proljeće i, osim dugog perioda klijanja (50 dana), nemamo mu što zamjeriti. Na grčkom "cosmos" znači "sklad" i zbilja sam pogled na kozmos donosi sklad u naš duh i u naš vrt. Privlači leptire i pčele pa možemo biti sigurni i da će naše voćke i povrće biti zadovoljno u društvu skladnog kozmosa.
Majčina dušica nosi još hrpu naziva, ali najpoznatiji je poljski timijan. U Hrvatskoj postoji 17 vrsta, ali sve su slične izgledom i svojstvima. Grmolika je biljka s brojnim izdancima i zavodljivim ljubičastim cvatom kojim se šepuri u ljetnim mjesecima. Osim dekorativnog izgleda, spada među najljekovitije biljke našeg podneblja pa ju je poželjno imati u vrtovima, ali i koristiti, barem kao čaj ili začin domaćim jelima. Bere se od lipnja kada je u naponu cvjetanja, a presađuje u proljeće ili jesen. Lako uspijeva na vlažnim tlima, iako dobro podnosi sušu. Traži sunce, ne voli sjenu. Ima antibakterijska svojstva pa se koristi kod raznih upala, ali i jača žice, libido, balansira ženske hormone, tjera stres. Latinski naziv sadrži riječ "thymos" što znači "hrabrost" pa je majčina dušica biljka koja donosi nježnu snagu i utjehu u teškim vremenima.
Iako nam se doselila tek u 18. stoljeću iz Brazila, brzo je zavladala mediteranskim vrtovima, a uspijeva i na kontinentu. Otporna je bolesti i štetočine, podnosi temperature do -7 °C. Cvjeta od travnja kroz ljetne mjesece nježnim cvatom ružičastih, crvenih, ljubičastih ili narančastih nijansi. Najljepši cvat poklanja kada se nalazi na dobro osunčanom mjestu, ali podnosi i polusjenu. Iako je penjačica, može ju se oblikovati u grm ili prekrivač tla. Savršena je za popločana dvorišta jer joj je dovoljna veća posuda s dobrom drenažom kako od previše vlage ne bi istrunulo njeno korijenje. Početkom zime joj je potrebno orezivanje izbojaka koji su izrasli duž glavnog debla kako bi na proljeće se razgranala i zablistala u očaravajućem cvatu.
Kozja krv ili orlove kandže je još jedna penjačica, ali za razliku od raskošne bugenvilije, ova ima i ljekovita svojstva. Diči se antibakterijskim i antivirusnim svojstvima pa je tradicionalna kineska medicina dodaje čajevima kao lijek protiv zaraznih bolesti poput pneumokoka, meningokoka, tuberkuloze, virusnih prehlada i herpesa. Još je jedna značajna razlika između kozje krvi i bugenvilije - dok ova druga zimi izgubi svo lišće, kozja krv ostaje zelena pa je savršena žive ograde na balkonima i u vrtovima. Podnosi vrućinu i sušu, sjenu i sunce, međutim, poželjno je da joj je korijen u hladu kako bi zadržao vlagu potrebnu za bujan rast.
Kako odoljeti cvijetu takvog naziva? Prkos prkosno osipa svoje sitne cvjetiće u svim bojama, osim plave, na pjeskovitim i siromašnim tlima pa je savršen za sadnju uz kamenjare i ivičnjake ili na balkone osunčane. Zalijevati ga ne treba nikako. Jednogodišnja je biljka, ali se prkosno obnavlja sam i širi po tlu poput cvjetnog tepiha s duguljastim sukulentnim listićima. S prkosom nećemo imati nikakve brige ni problema, osim u slučaju da ga poželimo iskorijeniti, ali zašto bi nam tako nešto uopće palo na pamet?
Još jedna čarobna biljka neodoljivog naziva i izgleda. Poput prkosa, i ona je otporna i razvije se u predivan prekrivač tla s magenta ružičastim cvjetovima kojima se šepuri od proljeća do jeseni. No cvjetovi mogu biti i žuti, crveni ili bijeli. Pustinjska ruža je sukulent, porijeklom iz Afrike, i dobro podnosi sušu, sunce i slano tlo. U tlima s lošom drenažom stagnira, obožava suha i sunčana mjesta. I izaziva obožavanje vatrometom čudesnog svog cvata.
Morska rosa ili ružmarin dobro je poznat svima. Potiče cirkulaciju, koncentraciju i liječi glavobolju. Pored svojih aromatičnih blagodati, izrasta u bujan grm s neodoljivim ljubičasto plavim cvjetićima opojnog mirisa. Voli sunce, ali uspijeva i u hladnijim podnebljima uz zidove okrenute ka jugu. Sadimo ga u ljeto i to vrlo jednostavno - u kasno proljeće s mladih grana grma ružmarina odrežemo reznice i ostavimo u posudi s vlažnim kompostom da puste korijenje. Ružmarin je otporan na mrazove jednom kada se grm razvije - mlade biljke je bolje skloniti u zatvorene prostore. Prema grčkoj mitologiji, ružmarin je simbol mudrosti i osnažuje pamćenje. Posadimo ga oko smještaja za nezaboravne uspomene gostiju.
Primorska lobularija, medeni cvijet, kamenita trava, i drugi, sve su to nazivi za biljku koja krasi neukroćenu prirodu Mediterana i Kanarskih otoka. Bez obzira na njenu profinjenu, ali divlju ljepotu, izuzetno dobro uspijeva u vrtovima i posudama na osunčanim balkonima i terasama. Sadi se sredinom svibnja, a najčešće su njene jednogodišnje vrste. Kratak životni vijek kompenzira mnoštvom sitnih cvjetova koji su najčešće snježno bijele boje, ali mogu biti i ružičasti, žuti, crveni, purpurni, ljubičasti i plavi. Ovisno o vrsti, može biti grmolika ili pokrivač tla, u svim varijantama očaravajuća, a donosi i fini miris meda u naše vrtove i na terase.
"Tri palme na otoku sreće", jedan je od refrena pjesama koje palme povezuju sa srećom, opuštanjem i romantikom vrućih ljetnih dana. Palma je simbol sreće, a sretni s palmom u vrtu ćete biti i vi i vaši gosti. Postoji 185 rodova palmi s više od 4000 vrsta. Kako odabrati onu pravu? To je zapravo vrlo jednostavno i ovisi o tome sadite li ju u vrt ili ćete ju uzgajati u tegli koja se lako može prenijeti i zatvoreni prostor za mrzlih dana zimi. Datulje ili žumare se najčešće uzgajaju vani, s tim da ova posljednja uspijeva i u hladnijim podnebljima jer podnosi temperature do -5 °C. Dracene su izrazito prilagodljive za uzgoj u zatvorenim prostorima, a probujaju kad ih na proljeće ostavimo vani. Uz malo pažnje i povremenu dohranu, i ona može razviti visoko drvo pod kojom se možemo opuštati u ležaljci ili bazenu.
2. Limunska trava
Zeleni grm limunske trave donijet će svježinu svakom vrtu, terasi ili balkonu, ne samo slikovito, već i doslovno jer limunska trava zadržava vlagu u tlu i suzbija korov. Osim toga, ova biljka svojom aromom odbija kukce i komarce pa će terasu ili vrt čuvati od dosadnih zujavaca koji lako mogu upropastiti opuštanje u toplim ljetnim večerima. Lagani citrusni miris limunske trave dodaje se brojnim jelima, čajevima i koktelima. Sušena ili svježa, dobar je antidepresiv, analgetik, diuretik i sedativ. Pripisuju joj čak i antikancerogeno djelovanje. Puna je vitamina, sadi se iz sjemena već u ožujku, niče u travnju, a uživati je možemo već u ljeto, dok se opuštamo mi i naši gosti u svježini ljetnih predvečerja.
Još jedna biljka koji rado viđamo u koktelima i koju rado konzumiramo sušenu ili svježu je menta. Koje god začinsko bilje odaberemo kao ukras našeg vrta ili terase, nećemo pogriješiti, ali menta je ipak u mnogočemu posebna. Osim mnogih ljekovitih svojstava, pripisuju joj i moć afrodizijaka. Nije otporna poput gore navedenih biljaka, ali voli ravna tla okrenuta ka jugu, svjetlost, ali i vlagu. Najbolje se osjeća u rahlim vlažnim tlima u polusjeni i tada je odlična susjeda drugim biljkama od kojih tjera uši, mrave, čak i komarce. Čarobnom aromom koja čas podsjeća na pepermint, čas na jabuke, ananas ili jagode, stvara olfaktornu kulisu za najslađa drijemanja u domaćinskim vrtovima.
Lovor o kojem pričamo pripada porodici Lauraceae i susrećemo ga rado u brojnim ribljim i mesnim jelima dalmatinske, ali i kontinentalne kuhinje. Može izrasti u grm ili stablo, tako da ga lako možemo oblikovati u živicu na čije bujno zelenilo umjesto pregrade, nećemo morati dugo čekati - lovor je jedna od najbržerastućih biljaka u našem podneblju i naraste oko 60 cm godišnje. Pri tome, dobro podnosi i sunce i sjenu, ali i niske temperature do čak -20 °C. Traži redovito zalijevanje, ali ne voli vlažna tla. Ne smijemo ga zamijeniti s lovor višnjom koja se kod nas također koristi za guste živice - lovor višnja pripada porodici ruža i otrovna je, dok po mladi lovorov list možemo skoknuti u vrt u svakom trenutku i uživati u aromi koju nam poklanja.
Paprati su najrasprostranjenija vrsta biljaka na zemlji s preko 10.000 različitih vrsta. Uzgoj paprati može biti vrlo jednostavan, ali i zahtjevan, ovisno o vrsti koju ste odabrali. Gotovo sve vole vlažna tla i sjenovite komadiće vrta, gdje lako podnose i ljetne vrućine i zimske hladnoće. Jedna od najčešćih vrsta u krajobraznoj arhitekturi je nojevo pero, čiji fini čipkasti listovi dohvate i više od 100 cm duljine, a vrtu daje romantičan i prozračan ugođaj.
8. Maslina
Stara dalmatinska poslovica kaže da je žena kao loza, a majka kao maslina, aludirajući na to da maslini ne treba mnogo njege ni pažnje, a plodove daje. U Dalmaciji i Istri je sasvim prirodno u vrtu susresti maslinu, ali ona se može uzgojiti i na kontinentu u velikim posudama, na balkonima i terasama. Nježno zagasito zeleno lišće, srebrnkastog tona, umiruje pa nije čudo što je grančica masline simbol mira. Od tih listova se može napraviti i jako ukusan čaj koji jača imunološki sustav i pomaže u postizanju vitke linije. Kada se uzgaja u tegli, maslina ipak treba nešto više pažnje pa je zaštitite od mrazeva zimi i osigurajte teglu i tlo s dobrom odvodnjom. Ne zalijevajte previše jer - majka je to, nije žena.
S Mediterana selimo u Aziju otkud nam stižu hoste. One su, trenutno, popularne u modernoj hortikulturi jer nam stižu relativno nedavno. Možemo ih uzgojiti iz sjemena u proljeće ili presađivati u kasno proljeće ili ljeto, ali selidbu baš ne vole. Vole sjenovite kutke vrtova i posude u sjeni, a u sušnim mjesecima traže zalijevanje ili malč. Odlikuju se gustim busenjem s mnoštvom, najčešće jednobojnih listova. Postoji oko tisuću vrsta, od kojih i one sa šarenim lišćem koje bolje podnose direktnu izloženost suncu. Dobro podnose niske temperature pa su čest stanovnik bujnih bajkovitih vrtova.
Pelin cola je jedna od vrsta pelina koja se lako prezimljuje u vrtovima. Nije zahtjevna i dobro podnosi mraz ako se na jesen oreže. Pelin cola svoj naziv duguje mirisu na popularno gazirano piće, dok je okusom mnogo gorča od šećerom bogate cole. I ova biljka ima ljekovita svojstva posebno kod želučanih tegoba, reume, nesanice, bronhitisa i kožnih bolesti. Korisna je i kao prirodna metoda istjerivanja moljaca iz naših ormara i ormarića, a ljeti izgleda posebno raskošno i ukras je mnogih vrtova.
Jednostavno ne možemo, a da na ovaj popis ne uvrstimo bananu. U bananu smo se zaljubili na prvi pogled, a i na drugi, treći... Dugačka stabljika s raskošnim duguljastim listom na vrhu podsjeća na scene iz Mowglija, dječaka iz džungle, a nismo u džungli, nego na Jadranu, na Baniji, u Zagorju, ili u nečijem dnevnom boravku. Jer, da, banana uspijeva i ovdje. Sresti stablo banane je poseban doživljaj, točnije, pseudostablo koje je formirano od zbijenih baza listova. Ako se banana sadi u tegli, neće narasti do divovskih razmjera kakve zna poprimiti na otvorenom, a zimi ćemo je obvezno unijeti u grijani prostor. Voli vlagu i zahtjevnija je od svih dosad navedenih biljaka, ali trud se isplati. Banana je atrakcija, posebno u Europi i na Mediteranu - vrt u kojem raste, u tegli ili u zemlji, pretvorit će u tropsku šumu, ja Tarzan, ti Jane...
Nakon tropske banane, vraćamo se biljci koja je udomaćena na našim područjima i na ovom popisu predstavlja sve sukulente koji su izrazito otporni i jednostavni za uzgoj u vrtovima, na balkonima i terasama. Čuvarkuća je strogo zaštićena u prirodi iako se brine sama o sebi i lako razmnožava. U svom latinskom nazivu ima kovanicu "Semprevivum" što prevodimo kao "uvijek živjeti" pa je jasno da je čuvarkuća neuništiva. Mnoga djetinjstva ju pamte kao lijek protiv boli uha, a svježe iscijeđen sok njenog lista pomaže i kod uboda pčele ili opeklina. Stoga neka nam čuvarkuća kuću čuva.
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
Apartmanija.hr prijava
