Iznajmljivačev dnevnik: zvjezdani nadnevak: 3. svibnja 2016., hrvatski turizam, destinacija: čitava Hrvatska.
Već smo pisali o dilemi je li
privatni smještaj mana ili prepoznatljivost hrvatskog turizma, a sada, gotovo godinu dana kasnije, opet se nameću ista pitanja. Prošli tjedan je iznjedrio još jednu konferenciju o turizmu, onu u organizaciji
Poslovnog dnevnika pod nazivom
Hrvatski turistički kongres 2016., održanoj u Makarskoj. Ovdje je prisustvovao i
aktualni ministar turizma, Anton Kliman, te najavio novitete u iznajmljivačkom sektoru. Ministarstvo turizma pokreće proces rekategorizacije postojećih obiteljskih smještajnih kapaciteta.
Previše apartmana?!
Nije novost da se hrvatskom turizmu zamjera preveliki broj privatnih smještajnih objekata: 2014. godine
obiteljski smještaj je obuhvaćao 48,2 posto ukupnih smještajnih kapaciteta sa svojih 470.694 ležaja. U odnosu na godinu ranije, privatni smještajni kapaciteti su porasli za 3,2 posto, a taj trend rasta bilježimo i u ovoj godini te se procjenjuje da je privatni smještaj nadmašio hotelski.
Na tragu navedenih statističkih podataka, ministar Kliman je za
Poslovni dnevnik izjavio:
`Svjesni smo da obiteljski smještaj nije samo opredjeljenje, već je nekad pitanje nužde i krpanja budžeta, no naša je obveza da podignemo razinu kvalitete destinacija na četiri ili pet zvjezdica. Svega ima na tržištu. Ono što je kategorizirano zadnjih godina je dovoljno dobro da konkurira na tržištu, no rekategorizacija obiteljskog smještaja jako dugo nije provedena.´
A
`ono što je kategorizirano zadnjih godina´ se odnosi na činjenicu da važeći propisi u turizmu razlikuju postojeće od novih objekata te su i
minimalni uvjeti za dobivanje kategorije različiti ovisno o godini gradnje. Na Javnoj raspravi tijekom ožujka su se našli novi prijedlozi pravilnika o kategorizaciji. U jednom su se složili svi, da se ne bi trebala praviti razlika između postojećih i novih objekata za kategorizaciju, no hoće li na temelju toga biti donešeni
novi pravilnici, ne znamo još. A ne znamo niti da li će u pravilnike biti uvedena obvezna wi-fi
internet veza za objekte s tri i više zvjezdica. Dosadašnji pravilnici nisu propisivali ovu obvezu, ali gosti jesu. Danas je gotovo nemoguće iznajmiti objekt bez wi-fi veze ili klimatizacijskog uređaja.
Minimume kvalitete propisuje tržište, a ne kategorija
Trenutno je najviše obiteljskih apartmana, soba i kuća za odmor, s kategorijom od tri zvjezdice. Najavljena rekategorizacija bi najviše pogodila pružatelje usluga smještaja u kućanstvima koji su već dugo u ovom poslu, a nisu ulagali u smještajne objekte. Oni bi ostali bez prava na iznajmljivanje ako ne bi uspjeli zadovoljiti propisane minimume. No, minimume već odavno propisuje potražnja na tržištu, a ne zastarjeli pravilnici o razvrstavanju i kategorizaciji. Zahtjevno domaće tržište s velikom konkurencijom je samo po sebi filter kvalitetnog smještaja.
`Većina smještaja danas je zapravo iznad onog što im je država propisala kategorijom, jer je to od njih tražilo tržište. Booking.com i Airbnb već drže oko 50 posto tržišta, kad se dodaju turoperatori specijalisti, bar dvije trećine kreveta na tržištu ovise o komentarima i ocjenama gostiju, i tu službene zvjezdice više nisu važne. Tko nije zadovoljio zahtjeve turoperatora i gostiju, već je automatski ispao iz igre´, navodi Nedjeljko Pinezić, predsjednik
Zajednice obiteljskog smještaja HGK, podsjećajući kako turisti malo znaju o kategorijama i zvjezdicama, a više se oslanjaju na
ocjene gostiju i
kvalitetne fotografije, što danas možemo pronaći na svim stranicama internetskih oglašivača smještaja.
Slučaj Airbnb
Najnovija vijest s turističkog tržišta je kako je u Berlinu zabranjeno iznajmljivanje apartmana i soba preko popularnog Airbnb-ja. No, to nije prva takva zabrana. Slični su pokušaji već zabilježeni i u drugim gradovima, primjerice u New Yorku. Zabrana je provedena zbog manjka stanova za dugoročan najam što značajno podiže cijene stanova za stanovnike koji ne posjeduju vlastitu nekretninu u navedenim destinacijama.
Međutim, ostaje i činjenica da hotelski smještaj gubi prevlast nad privatnim iznajmljivačima i to, u velikoj mjeri, zahvaljujući internetskim servisima oglašavanja smještaja. Dostupnost, kratak period rezervacije, konkurentnost koja rezultira nižim cijenama, tek su neki od razloga zbog kojih putnici radije biraju smještaj u privatnim kućama.
Najnovije statistike pokazuju kako se Airbnb opasno približava renomiranim hotelskim kućama po prihodima u 2015. godini što je najbolji pokazatelj atraktivnosti privatnog smještaja i onoga što gosti zapravo žele.
Američko hotelsko udruženje (AH&LA) je još prije dvije godine pokrenulo borbu protiv privatnih iznajmljivača, zamjerajući im ponajviše niže poreze i slabu kontrolu (mogućnost iznajmljivanja `na crno´) te nisku sigurnost turista.
Mikrokrediti s posebnim uvjetima?
Iz Ministarstva turizma najavljuju mikrokredite
HBOR-a u iznosu od 10 do 15 tisuća eura kojima bi se poticalo ulaganje u
podizanje kvalitete smještaja. Uvjet za dobivanje kredita bi bilo opremanje turističkog objekta isključivo namještajem i tehnikom proizvedenima u Hrvatskoj. U tu svrhu je rezervirano 400 milijuna kuna povoljnih kredita za pružatelje ugostiteljskih usluga u domaćinstvima.
Prema tvrdnjama iz resornog ministarstva, tako se
`ubiju dvije muhe jednim udarcem´: podiže se kvaliteta smještaja te se potiču
domaći proizvođači roba i usluga.
Stručnjaci podržavaju kreditiranje privatnika koji žele
ulagati u svoje smještajne objekte, ali ne i rekategorizaciju, uz zamjerku kako takav postupak zahtjeva i još jedan birokratski sustav te, na kraju krajeva, troši novac poreznih obveznika, uz diskutabilne rezultate.
Kome smeta privatni smještaj kad znamo da je to prihod koji ostaje u Hrvatskoj i financijski priljev kućanstvima koja te iste novce troše u Hrvatskoj? Zbog čega se privatnom smještaju stalno mijenjaju pravila igre u namjeri da se smanji broj smještajnih kapaciteta i statistike preokrenu u korist onog hotelskog, koji je nerijetko u rukama stranih investitora?
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
