Što je seoski turizam i kako spojiti poljoprivredu s turizmom u Hrvatskoj?

Seoski turizam u Hrvatskoj često brkamo s pojmom ruralnog turizma. Ruralni turizam je svaka turistička aktivnost u ruralnom prostoru pa ovdje spadaju i cikloturizam, i adrenalinski turizam, planinski turizam, zdravstveni turizam, ekološki turizam i mnogi drugi specifični oblici turizma.

Seoski turizam obuhvaća različite djelatnosti koje spajaju poljoprivredu i turizam, kao što je prikazano na grafici dolje.



Najznačajnija i najpopularnija djelatnost u okvirima seoskog turizma je agroturizam, odnosno obiteljska i poljoprivredna gospodarstva koja nude ugostiteljsko-turističke usluge. Osnovna djelatnost agroturizma je poljoprivredna proizvodnja, a ugostiteljsko-turistička dodatak ponudi.

Pružatelji turističko-ugostiteljskih usluga na poljoprivrednom gospodarstvu mogu biti registrirane pravne ili fizičke osobe, a u skladu s aktualnim i nadležnim zakonima, mogu pružati usluge:

• smještaja
• prehrane (hrane i pića iz pretežno vlastite proizvodnje ili drugih OPG-ova)
• turističke usluge kao što su sudjelovanje u poljoprivrednim poslovima, jahanje, lov, ribolov, izleti, različite radionice, itd.

Objekti koji se mogu registrirati za obavljanje djelatnosti u seoskom turizmu su:

• vinotočje (kušaonica)
• izletište
• apartman
• soba
• ruralna kuća za odmor
• kamp

Agroturizam u Hrvatskoj

Registracija objekata u seoskom turizmu zahtjeva zadovoljavanje minimalnih uvjeta, a rad poštivanje ograničenja. Zbog zakona i pravilnika neusklađenih s poslovnom praksom i nepoticajnih za razvoj turističkih djelatnosti u ruralnom prostoru, početkom 2016. godine je osnovana Udruga ruralnog turizma Hrvatske.

Potaknuti nepoticajnim zakonskim okvirima, osnivači Udruge su pokrenuli niz pitanja čiji je krajnji cilj donošenje Akcijskog plana za razvoj ruralnog turizma, bolja koordinacija nadležnih državnih i lokalnih institucija, ujednačena promocija regija i umrežavanje poslovnih subjekata koji se bave ovim specifičnim oblikom turizma.
 

Posebno ističu kako u hrvatskom zakonodavstvu uopće nije definiran pojam seoski turizam te ističu važnost seoskog turizma kod kojeg poljoprivrednici, plasmanom vlastitih poljoprivrednih proizvoda, upoznaju turiste s lokalnom gastronomijom, kulturom i običajima.

Seoski turizam omogućuje plasman vlastitih poljoprivrednih proizvoda s dodanom vrijednošću čime direktno utječe na povećanje prihoda u ruralnom prostoru, a time i prihoda lokalne zajednice i države.

Agroturizam u Konavlima - Farm Stay Katarina Bakićevo

Međutim, hrvatski seoski turizam još čeka neki brži zamah kotača svojeg razvoja, izuzetak je agroturizam u Istri, okolici Dubrovnika te nevelik broj gospodarstava dalmatinske Zagore, Baranje i okolice metropole. Ogroman potencijal krije Slavonija i ostali kontinentalni dijelovi Hrvatske koji još njeguju poljoprivrednu tradiciju i nadaleko čuvenu ljubaznosti svojih ljudi.

Seoski turizam + Slavonija = zdravo gospodarstvo Hrvatske? 

Kada bi se destinacija mogla brendirati po nezaboravnom gostoprimstvu i darežljivosti, teško bi bilo odabrati koje mjesto u Slavoniji zaslužuje oznaku Top gostoljubive destinacije. Sva pitoma i podatna, Slavonija čuva najljepše od hrvatske autohtone gastronomije. Za razliku od škrte dalmatinske zemlje, Slavonija je nudila obilje, a trpeza nikad nije bila prazna za gosta, putnika namjernika ili prolaznika.

Hrvatska svojim selima i njihovim stanovnicima duguje raznolikost krajolika i kulture te zadivljujuću očuvanost prirodne baštine. Imamo 34 rijeke, a bezbroj pritoka i potoka, jednaki broj planina i gora, udoline, livade i šume s pulsirajućim životom u svakoj pori zemlje, svakoj kapljici vode. Hrvatsko bogatstvo je u našim selima, u tradiciji koja njeguje prirodnu i kulturnu baštinu raznolikog hrvatskog pejzaža i ljudi.
 

Ruralni turizam je alat koji prepoznaje i vrednuje prirodno i kulturno bogatstvo, štiti ga od zaborava i uništenja, a seoski turizam izravno potiče stabilan i trajan gospodarski rast, pomaže stvaranje novih radnih mjesta i sprječavanje iseljavanja ruralnog područja.

Je li brz razvoj seoskog turizma u Slavoniji rješenje za problem iseljavanja i gospodarskog propadanja naše najplodnije regije? 

Neznatan rast ponude seoskog turizma u Hrvatskoj

Povodom izdavanja Nacionalnog kataloga ruralnog turizma Hrvatske u 2015. godini, objavili smo članak pod nazivom Budućnost ruralnog turizma u Hrvatskoj. Katalog je sadržavao popis od samo 317 seoskih domaćinstava koji pružaju turističke usluge. Danas ih ima više, no još uvijek ta brojka ni blizu ne pokazuje sav potencijal i snagu naših sela, zemlje i ljudi koji je stoljećima obrađuju.

Usporedit ćemo sa susjednom Austrijom iako se teško možemo uspoređivati zbog socioekonomskih prilika i geopolitičke povijesti. Međutim, od susjeda možemo mnogo naučiti o ruralnom turizmu jer njihova turistička ponuda velikim dijelom počiva na plećima austrijskog sela.

Austrijanci imaju i jaki citybreak turizam, ali turističke aktivnosti u ruralnom prostoru donose najviše prihoda. Turizam u austrijskom BDP-u sudjeluje s 8,8 %, a zanimljivo je da je od 1. siječnja ove godine austrijsko Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva, okoliša i upravljanja vodama postalo Ministarstvo turizma i održivosti, nadležno za sve navedene djelatnosti - praktički neodvojive u zdravom gospodarstvu. Prije nekoliko dana su Austrijanci usvojili prijedlog za smanjenje PDV-a na usluge smještaja s 13 na 10 %.
 

Austrija ima 9 pokrajina i svaka od njih ima svoju strategiju razvoja turizma i ured za marketing, ali je njihova "suradnja na nacionalnoj razini ključna za kontinuirani uspješni turistički razvoj". Tako kažu Austrijanci.

U prošlog godini su ugostili gotovo 30 milijuna stranih gostiju i preko 13 milijuna domaćih te ostvarili ukupan rast od 4 %.* Iako 2/3 površine Austrije zauzimaju Alpe i planinska područja, Austrija je posjećenija u ljetnim mjesecima, a gosti rado planinare, bicikliraju, uživaju u različitim aktivnostima u prirodi te posjećuju neki od brojnih festivala ili koncerata u zemlji.

Selo u Austriji

"Lako je Austrijancima, ne možemo se mi s njima mjeriti", reći ćemo, ali činjenica je da nije jednostavno postići takve rezultate. Austrijanci se (kao i mi?!) bore za razvoj ruralnih područja pa su u prošlu godinu izdali Masterplan ruralnih područja na čijoj je izradi sudjelovalo preko 250 različitih stručnjaka.

Osnovni problem ruralnog razvoja Austrije je odljev intelektualno i radno sposobnog stanovništva iz sela u gradove, posebice veliki Beč. 5.000 visokoobrazovanih Austrijanaca godišnje napušta selo, no, još uvijek 2/3 stanovnika živi u ruralnim područjima.

Kod nas je, nažalost, situacija znatno lošija zbog ekonomskih prilika i iseljavanja stanovništva, posebice s područja Slavonije. Ruralni turizam može i mora biti jedan od alata kojima će se pokušati pomoći Slavoniji i njenim selima.

Usporedba turističkih pokazatelja Hrvatske i Austrije

 

Podaci za 2016.*/2017.	Austrija	Hrvatska
Površina	83.879 km²	88.073 km²
Broj stanovnika	8,3 milijuna	4,4 milijuna
Smještajnih objekata	64.500	92.000 registriranih privatnih iznajmljivača
Ležajeva	1.1 mil.	> 1.1 mil
Ruralnih područja	90 % **	99,24 % **
Nacionalnih parkova	6	8
UNESCO baština	9	10
Termalnih i mineralnih izvora	150	103
Kongresnih hotela	246	714 (hotela ukupno)
Biciklističkih staza	14.000 km	np (nema podataka)
Planinarskih staza	74.276 km	np
Parkova prirode	48	11 (409 ukupno zašt.prir.podr.)
Festivala godišnje	> 2500	np
Predstava i koncerata	> 15.550	np
Muzeja	700	210
Zaštićenih kulturnih dobara	37.700	8454
Broj dolazaka	41,5 mil.	17,4 mil.
Noćenja	141 mil.	86,2
Prosječna dulj. boravka	3,4 noćenja	5 noćenja
Prihodi od turizma	40 milijardi eura	11 milijardi eura
Udio u BDP-u	8,80%	18,90%

*Prema statistikama Statistics Austria i WIFO.
** Ruralno i mješovito prema klasifikaciji EU.

Hrvatska i Austrija su otprilike jednaki površinom i po raskoši prirodnih bogatstava, a ipak bitno različiti kad su u pitanju ekonomske prilike i standard građana. Austrija bilježi tek nešto više noćenja, ali znatno veće prihode od turizma. Razlog tomu je konstantno ulaganje u razvoj ruralnog turizma, u poljoprivredne djelatnosti, inovacije u turizmu i kvalitetu života na selu.
 

Austrijski Masterplan za ruralna područja je, osim stručnjaka, uključio i preko 3.000 građana, a u procesu izrade je prikupljeno preko 2.000 konkretnih ideja i sugestija stanovnika, malih i srednjih poduzetnika u ruralnim područjima Austrije.

Ruralni turizam u Austriji još jednom pokazuje kako se uspjeh temelji na dijalogu i suradnji - umrežavanju svih subjekata - od ministarstava do mikro poduzetnika. Ruralni turizam je sinergija svih djelatnosti u ruralnom području objedinjenih u jedinstveni turistički proizvod.

Umrežavanje za uspjeh ruralnog turizma u Hrvatskoj

Turizam budućnosti počivat će na suradnji i umrežavanju, onako kako danas turisti razmjenjuju svoja iskustva i preporuke. Umrežavanje nudi i mogućnost otvaranja novih prodajnih kanala i stvaranja jakih marketinških kampanja udruživanjem svih partnera.
 

Hrvatski ruralni turizam hitno treba povezivanje s naglaskom na suradnju poljoprivrednih gospodarstava, proizvođača hrane i različitih potrepština, pružatelja usluga smještaja i ostalih turističkih proizvoda. 

Prednosti povezivanja nekoliko gospodarskih grana su brojne - od suradnje poljoprivrednih i gastronomskih subjekata što dovodi do rasta prodaje proizvoda OPG-ova i turističkih usluga do postavljanja provjerenih standarda kvalitete koji privlače goste. 

Priprema čvaraka u etno selu Karanac - povezivanje za jaču promociju ponude ruralnog turizma Baranje (Foto: Ivo Biočina / HTZ)

Turistički subjekti koji surađuju i promoviraju integrirani brend, lakše uspostavljaju odnos povjerenja sa svojim gostima i korisnicima usluga te im se oni češće vraćaju. 

Udruženo oglašavanje nudi gostima informacije o raznim uslugama na jednom mjestu što olakšava pristup različitim ciljnim skupinama. Tako se štedi vrijeme i novac utrošeni u marketing dok se istovremeno gradi prepoznatljivi identitet hrvatskog sela.

Potpore za pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima

U Hrvatskoj trenutno postoje inicijative koje pokušavaju povezati različite djelatnosti i osigurati poticajno okruženje za razvoj ruralnog turizma, a kroz Program ruralnog razvoja se dodjeljuju i potpore za sufinanciranje nepoljoprivrednih djelatnosti obiteljskih seoskih gospodarstava.

Od 26. ožujka do 7. svibnja 2018. su otvorene prijave za potpore u sklopu Programa ruralnog razvoja. Radi se o dodjeli Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima u sklopu Podmjere 6.2 Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Koliko su traženi uvjeti za prijavu dostižni i prilagođeni našim ruralnim poduzetnicima, provjerite na stranicama Programa ruralnog razvoja. Svim poljoprivrednicima koji su se odlučili na proširivanje svojih djelatnosti u smjeru ponude seoskog turizma, želimo uspješnu prijavu.