Ilegalno iznajmljivanje smještaja nije samo briga turističkih inspektora Državnog inspektorata - sivo tržište smanjuje i našu konkurentnost na tržištu, snižava cijene smještaja i ugrožava ionako krhko poslovno okruženje u turizmu. Kako prijaviti sumnju u neregistriranu djelatnost "iznajmljivača"?
Svakog legalnog iznajmljivača muči nelojalna konkurencija. Nije to samo načelno pitanje, iznajmljivači koji posluju legalno manje su konkurentni na tržištu turističkog smještaja.
Iako mnogi laici smatraju da iznajmljivači paušalci plaćaju niske poreze, u praksi to nije tako. Svaki legalni iznajmljivač je dužan platiti paušalni porez (+ prirez) na dohodak, paušal turističke pristojbe i paušal turističke članarine koji su značajno porasli posljednjih godina. Na svaku realiziranu rezervaciju putem stranih kanala za oglašavanje, iznajmljivač je dužan obračunati i platiti PDV na proviziju.
Osim poreznih obveza, koje ilegalni iznajmljivači nemaju, domaćin koji legalno iznajmljuje smještaj mora zadovoljiti i niz propisa kako bi ishodio dozvolu za iznajmljivanje, što također iziskuje značajna financijska sredstva
Prilikom nabave proizvoda i usluga za opremanje svog smještajnog objekta, privatni iznajmljivač plaća PDV i nema pravo na pretporez kao što je to slučaj s obrtima i tvrtkama.
Sve to, naravno, omogućava nelegalnim iznajmljivačima da snize cijene noćenja u svojim objektima i "uzmu" goste legalnim domaćinima. Iako je i državni proračun na gubitku zbog manjka paušalnih davanja, inspekcijska kontrola je nedostatna. Sivo tržište uzrokuje gubitke svima - svima, osim iznajmljivačima na crno. A njih je sve više.
U ovim korona-vremenima, legalnim iznajmljivačima je još teže. Iako su u 2020. bili oslobođeni dijela svojih davanja, ovu godinu oslobođenje dijela poreznih obveza nalazimo još uvijek samo u medijskim obraćanjima i obećanjima političara. A gostiju nema.
Prva rata paušala na dohodak je plaćena, uskoro će krenuti naplata i ostalih poreznih potraživanja. A trećina godine je već prošla bez ikakvog turističkog prometa.
Što se čeka? Zašto već na javnoj raspravi nije prijedlog o smanjenju paušala turističke pristojbe, o oprostu rate paušala na dohodak, o nižim članarinama u turističkim zajednicama?
To čekanje i neizvjesnost turističke sezone će pogubno utjecati na poslovanje malih iznajmljivača, pružatelja usluge smještaja u kućanstvima. Ilegalno iznajmljivanje je i ovdje u prednosti – nelegalnim iznajmljivačima je svejedno hoće li biti otpisa dijela poreznih obveza. Mogli bismo čak reći da im izostanak takvih odluka vladajućih i koristi. Jer legalnih iznajmljivača je sve manje.
Prema podacima koje je iznijela voditeljica Odsjeka za turizam Splitsko-dalmatinske županije, Stjepanka Marčić, samo na području te županije u 2020., odjavu djelatnosti je zatražilo 3266 domaćinstava. Najviše je odjavljenih ležajeva bilo u gradu Splitu i to čak 15% od ukupnog broja kreveta, dok otoci bilježe najmanji broj odjavljenih. I u drugim dalmatinskim gradovima je manji broj domaćina – u Šibeniku je "ugašeno" 781 domaćinstvo, a u samom gradu Dubrovniku je 328 iznajmljivača zatražilo prestanak pružanja ugostiteljskih usluga u svojim kućanstvima. Na područjima čitavih županija, broj odjava je značajno veći.
Je li dio iznajmljivača koji su odjavili svoje krevete prešao u sivu zonu i sada iznajmljuje na crno kako bi "spasili glavu" u krizi, teško je procijeniti. No, činjenica je da crno tržište buja, a svoje nekretnine na Jadranu iznajmljuju i brojni stranci.
Sve to stavlja u podređenu poziciju domaćina, odnosno osobe koje svojem poslovanju u obiteljskom smještaju pristupaju profesionalno u svakom smislu, i u onom pravnom i u gostoprimstvu
Svi znamo i za slučajeve nelegalne gradnje, pa i najma u nelegalnim objektima, poput prošlogodišnje afere s vilom na otoku Zmajanu. Zmajan je nenaseljeni otok na kojem nije dozvoljena gradnja, a sporna vila je izgrađena s pratećim sadržajima na zemljištu s kojim se u vezu dovodi i bivša gradonačelnica Grada Vodica Juričev-Martinčev. Vila se za vrtoglavu cijenu noćenja nudila za najam na brojnim internetskim stranicama za oglašavanje smještaja i nakon nekoliko prijava nadležnim tijelima. No u ovom trenutku rezervacija smještaja na Zmajanu više nije dostupna.
Prijave se mogu podnijeti i osobno, u područnim uredima Državnog inspektorata. Osim Središnjeg ureda Državnog inspektorata u Zagrebu, područne urede, nadležne za iste poslove, ima Zagreb, Osijek, Rijeka, Split i Varaždin
Iz navedenog proizlazi da se inspekcijski nadzor ne pokreće na temelju anonimnih prijava, međutim, u odgovoru kojeg smo dobili iz Državnog inspektorata stoji da se inspekcijski postupak često pokreće i na temelju anonimnih prijava koje ukazuju na moguće neregistrirano obavljanje djelatnosti jer upravo takvim prijavama inspektori najlakše dolaze do saznanja o kršenju propisa.Člankom 57. stavkom 2, istog Zakona je propisano da je "inspektor je dužan u obavljanju inspekcijskih poslova čuvati identitet podnositelja predstavke"
Prijaviti nekoga nije ugodno, ali treba li nam biti neugodno, s obzirom na to da je vrlo upitno je li neregistriranom iznajmljivaču imalo neugodno zbog ugrožavanja egzistencije onih legalnih. "Ne razumijem kako se usude", rekao nam je jedan domaćin, uz obrazloženje da ilegalan iznajmljivač ne može jamčiti sigurnost gostu. I zato je odgovornost na svima nama i jedino s takvim stavom se možemo nadati snažnijoj državi i boljem poslovnom okruženju za održivi razvoj turizma i drugih legalnih gospodarskih djelatnosti.Pogrešno je vjerovati da su samo institucije odgovorne za ilegalno iznajmljivanje. Odgovorni smo svi. Nitko ne može bolje od nas znati što se događa u našoj lokalnoj zajednici. Prijava ilegalnih djelatnosti nije "cinkanje", već doprinos izgradnji društva bez sive ekonomije i korupcije
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
Apartmanija.hr prijava
