O
akontacijama za smještaj u turizmu smo pisali mnogo, manje smo spominjali
polog za slučaj štete, koji se rjeđe i koristi kod nas, iako je korist od uzimanja pologa neupitna.
Kod dugoročnog najma, polog je praksa i obično se, prilikom useljavanja i plaćanja prve stanarine, stanodavcu daje i polog u visini jedne ili čak dvije mjesečne stanarine. Tako se stanodavac osigurava da neće imati problema s neplaćenim režijama, polomljenim stvarima i drugim vrstama štete koje mogu nastati nesavjesnim korištenjem tuđeg stana i imovine.
Uzimanje
pologa za slučaj štete je sve češća praksa i kod iznajmljivanja apartmana i kuća za odmor. Čak štoviše, stranim gostima je takva praksa manje strana, nego nama.
Sigurnosni depozit ili polog je određena suma novca koju izdvaja gost prilikom rezervacije smještaja ili po dolasku u smještajni objekt, a koja služi kao osiguranje od eventualne materijalne štete.
Polog se vraća u cijelosti ako se u smještajnoj jedinici ili objektu ne utvrdi nikakva šteta po odlasku gosta.
Mogli bismo reći da je sigurnosni polog poput oklade u kojoj se gost kladi da će biti dobar i pristojno se ponašati prema našim stvarima.
Za i protiv uzimanja pologa za slušaj štete
Kako mnogi mudriji tvrde da je, prije neke odluke, dobro staviti sve na papir, razmotrit ćemo
prednosti i nedostatke uzimanja pologa od gostiju.
Za polog gosta je činjenica da će svatko instinktivno postupati savjesnije prema tuđoj (našoj) imovini ako je financijski uključen u njeno čuvanje. Nitko ne želi ostati bez novca kojeg je založio za očuvanje apartmana u kojem privremeno boravi.
Ako imate pet-friendly smještaj, polog je poželjan iako radi o kućnim ljubimcima koji su navikli na život u stanovima. Međutim, novo okruženje može utjecati na ponašanje inače mirnih životinja pa je bolje diskretno se osigurati od eventualne štete.
Za polog za štetu je i neposredna korist koju ostvarujemo ako gost zbilja napravi neku štetu. Umjesto da ga naganjamo i tražimo nadoknadu, mi smo tu nadoknadu unaprijed osigurali i jedino što imamo je neugodnost trenutka u kojem se
utvrđuje opravdanost zadržavanja pologa.
Za polog su i situacije u kojima vlasnik ne živi u objektu i one u kojima gosti sami obavljaju
check in. Tada je manja mogućnost kontrole štete pa je bolje osigurati se ranije, nego plakati poslije.
Protiv pologa je nepovjerenje koje pokazujemo gostu kada unaprijed pretpostavljamo štetu u objektu. Međutim, ako smo unaprijed postavili ovo pravilo i ono je jasno naznačeno na našim oglasima za smještaj i uvjetima rezervacije, neće biti negativnih osjećaja i uvrijeđenosti gosta.
Nikada ne smijemo odlučivati hoćemo li uzeti polog ili ne na licu mjesta po dolasku gosta u naš objekt, na temelju vizualne procjene izgleda gosta ili prvog dojma.
Protiv pologa za slučaj štete je i financijsko opterećenje gostu jer polog nije simboličan, već se iznosi kreću u rasponu od 500 do 1500 kuna.
U slučaju da smještaj naplaćujemo preko bankovne kartice, apartmani depozit mogu osigurati i tzv. verifikacijom iznosa na kartici gosta, koji se ne naplaćuje odmah, već se samo rezervira i može se naplatiti kasnije ako je odšteta nakon boravka utvrđena i nužna.
Kada zadržati sigurnosni polog?
Gosti ne vole plaćati
sigurnosni depozit i zbog toga što je manipulacija tim novcem najlakša moguća, a nekorektnih vlasnika objekata za najam ima.
Ako se utvrdi nastala šteta, polog možemo zadržati djelomično (u iznosu procijenjene štete) ili u cijelosti. Međutim, nikada ne smijemo pologom prijetiti gostu niti pokušavati zadržati polog bez zbilja opipljivog razloga.
Štoviše, savjestan domaćin
neće naplaćivati štetu za razbijenu čašu, tanjur ili neki drugi polomljeni uporabni predmet u situacijama koje se svakome mogu dogoditi i koje spadaju u uobičajene troškove poslovanja iznajmljivanja turističkog smještaja.
Kada uzeti polog i kako dokumentirati naplatu pologa?
Kao što smo već naveli u tekstu, najkorektnija praksa je obavijestiti gosta o uplati pologa već prije same rezervacije i uplate akontacije za smještaj.
Međutim, polog je bolje uzeti po dolasku u objekt, nego prilikom uplate akontacije za smještaj jer tako nemamo komplikacija u slučaju otkazivanja rezervacije, a kada bismo akontaciju mogli zadržati, ali ne i polog za slučaj štete.
Uputno je gostu izdati
potvrdu o primitku pologa (poput vaučera za rezervaciju) s navedenim uvjetima zadržavanja i terminom vraćanja pologa ako se ne utvrdi nikakva šteta. Također, uputno je da nam gost potpiše
potvrdu o povratu pologa, kako bismo se osigurali od «zaboravnih» gostiju.
Velikom broju
iznajmljivača se uzimanje
pologa za smještaj ipak čini bespotrebnom komplikacijom, a oni koji uzimaju polog priznaju da su rijetko ili nikada imali potrebu zadržati ga. Možda baš zato jer su financijski obvezali goste na čuvanje imovine domaćina. Iskustva u kojima su domaćini požalili što polog za slučaj štete nisu uzeli nisu rijetka. I zato je možda
better safe than sorry, kao što bi kazali naši gosti.