Kulturne konferencije – kulturne težnje hrvatskog turizma

U petak, 22. travnja, na prostorima Lijepe naše, održane su čak dvije konferencije o kulturnom turizmu. Jedna je zauzela dvoranu hotela Sheraton u Zagrebu, dok se druga odvijala u Muzeju Slavonije u Osijeku.

Konferencija Kulturni turizam - vrijednost i značenje za Hrvatsku je održana u Zagrebu u organizaciji Mape znanja i Udruge nezavisnih putničkih agenata Hrvatske (UNPAH) pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, a Kulturni krajolik. Turistička destinacija? u Osijeku pod organizacijskom palicom Hrvatskog društva kulturnog turizma – CroCulTour-a.

Obje konferencije su nanizale dojmljiv popis sudionika i bile dobro posjećene. Što to se o kulturnom turizmu u Hrvatskoj ima za ispričati? Pa, zapravo, mnogo toga. Hrvatski kulturni potencijali su jedan ključnih faktora u strategiji razvoja hrvatskog turizma i, kao takvi, još uvijek nedovoljno iskorišteni. To je osnovna postavka koja se provlačila kroz sve prezentacije na konferenciji u Zagrebu i koja je obilježila stajališta struke o kulturnom turizmu u Hrvatskoj.

`Treba iskoristiti postojeće kulturno-turističke rute u Europi´

Slično je bilo i na istoku države, gdje se ponajviše raspravljalo o kulturnoj baštini Slavonije i Baranje, te pokušajima da ova regija ne bude prepoznata jedino po gastronomskim doživljajima, odnosno kulenu i kobasicama. Ovdje je u tijeku velika akcija brendiranja i razvoja strategije interpretacije turističkog doživljaja Slavonije.

Kao primjer dobre prakse, Damir Levak, voditelj kulturno kreativnog projekta Špancirfest, je podijelio aktivnosti i iskustva iz sve popularnijeg Varaždina. Župan Osječko-baranjski, Vladimir Šišljagić, je ponosan rastom županije u svim segmentima, ističući kulturni turizam kao jedan od važnih čimbenika u tom razvoju.

`Kulturno-turističke rute u Europi već postoje te je na nama da na adekvatan način u postojeće rute uklopimo Hrvatsku´, istaknula je Mirna Karzen, direktorica tvrtke Karzen i Karzen, jedna od sudionika u brendiranju osječke Tvrđe.

Nove tehnologije za razumljiviju interpretaciju tradicije

Naglasak konferencije u Zagrebu je bio na muzejskoj baštini i infrastrukturi koja je, otvaranjem novih muzeja u proteklih nekoliko godina, počela svoj put ka adekvatnom vrednovanju i interpretaciji hrvatske kulturne baštine. Komercijalni uspjesi Muzeja iluzija i Muzeja prekinutih veza, oba u Zagrebu, potaknuli su panel raspravu o mega muzejskim projektima u Hrvatskoj. Imali smo priliku upoznati najistaknutije i najnovije muzeje i njihove voditelje: Vlastu Krklec iz Muzeja krapinskih neandertalaca, Mirelu Hutinec iz Muzeja vučedolske kulture, Zvonimira Jelića iz Muzeja Sinjske alke, Borisa Filipovića Grčića iz Kninskog muzeja, Žarku Vujić iz Prirodoslovnog muzeja Metković te mons. Nedjeljka Pintarića koji nas je uputio u raskoš i znamenitosti crkvene muzejske baštine.



Suvremena muzejska interpretacija više nije statična. Ključna je implementacija novih tehnologija koje muzejske eksponate prikazuju na interaktivan način, ne nudeći više samo uvid, već potpuni doživljaj. Da bi posjetitelji bolje razumjeli interpretaciju baštine uz pomoć novih tehnologija, mogli smo isprobati VR naočale koje simuliraju stvarnost te se tako praktički naći u Valamaru u Dubrovniku ili na Kajmanskim otocima.

I dok smo mi se izmjenjivali u plutanju s morskim kornjačama i lješkarenju kraj valamarskog bazena, nizala su se predavanja.

Nakon uvodne riječi glavne tajnice UNPAH-a, Vlaste Klarić, imali smo priliku čuti Ivu Bašića, savjetnika ministra turizma: `Za jaču suradnju kulture i turizma, potrebna je i zakonska regulacija, specijalizacija i edukacija, kao i bolje valoriziranje prostora i njegovih atraktivnosti diljem Hrvatske.´
 

Većina sudionika se slaže s ovim tvrdnjom, uz dodatak kako su suradnja i umrežavanje potrebni na svim razinama; od kulturnih institucija i lokalnih vlasti do privatnih poduzetnika, uključujući i iznajmljivače.

Dragana Lucija Ratković, direktorica Muze d.o.o., je pričala o oblikovanju interpretacije kulturnih sadržaja, a Sanja Cinkopan Korotaj, direktorica TZ Pula, o pulskim kulturno-turističkim projektima Festival Visualia te borbama gladijatora u Areni.

Dora Kušan Špalj iz Arheološkog muzeja u Zagrebu je predstavila arheološki park Andautonija pored Zagreba, te istaknula kako su brojni arheološki lokaliteti u našoj zemlji vrijedni pažnje, ali, nažalost, imamo premalo novčanih sredstava za održavanje i interpretiranje istih. `Arheološki lokalitet je bolje zakopati i tako ga sačuvati za neka bolja vremena, nego ga ostaviti da propada bez svih potrebnih sredstava za konzerviranje i adekvatno interpretiranje´, istaknula je Špalj.

S Instituta za turizam u Zagrebu je stigla Renata Tomljenović koja je predstavila projekt istraživanja transturizma, novog turističkog segmenta koji prepoznaje duhovne dimenzije destinacije i dodaje novu vrijednost društvu.

Predstavnica Minitarstva kulture, Ranka Saračević-Wurth, je naglasila važnost uključivanja hrvatske kulturne baštine, kao dijela nacionalnog identiteta, u domaću turističku ponudu, a predstavnici Ban-toursa, Suzana Marković i Darko Fatović, su prezentirali praktične primjere dobrog kuturno-turističkog proizvoda.

Gosti u privatnom smještaju kulturu konzumiraju usput

Posebno zanimanje je pobudio Tim Fairhurst, voditelj Odjela za ciljeve strateške politike EU turizma (ETOA). `Hrvatska pametnim upravljanjem i u kulturi i u turizmu može privući više posjetitelja iz svijeta jer ima ono nešto izvorno, iskonsko, autohtono i neiskvareno što danas sve više motivira na turistički posjet´, napomenuo je Fairhurst.

Unatoč brojkama koje govore da je 40 posto svih svjetskih turističkih putovanja motiviranih kulturom, treba napomenuti da turisti koji putuju u vlastitom aranžmanu, što je najčešći slučaj kod gostiju u privatnom smještaju, kulturu konzumiraju usputno.
 

Ipak, kulturne atrakcije destinacije su vrijedan dodatak ponudi privatnog smještaja, a njihova interpretacija najznačajni motiv za posjet

Što traže naši gosti, kulturni turisti? Prema mišljenju Tima Fairhursta, oni odlučuju na licu mjesta o kulturnom sadržaju kojeg će posjetiti i to na temelju informacija dostupnih na njihovom jeziku, na raspoloživosti lokalnih sredstva transporta te kroz spontanu i srdačnu interakciju s lokalnim stanovništvom.

Na nama je da se naoružamo brošurama o kulturnim atrakcijama našeg mjesta na različitim jezicima te da informiramo svoje goste o doživljajima koje mogu iskusiti za boravka u našoj destinaciji. Nedostatak sustavnog feedbacka (povratne informacije od gostiju) je još jedan od razloga sporom razvoju kulturnog turizma u Hrvatskoj, prema mišljenju ETOA-a.

Dakle, što turiste zbilja zanima iz naše kulturne ponude? Što bi od toga oni preporučili? Znamo li mi to zaista?

Napomena: Za ilustracije osvrta na kulturne konferencije, odabrali smo fotografije iz Rovinja, Ekomuzeja - Kuća o batani. Kuća o batani je jedinstven i izuzetan primjer kako sinergija lokalnog stanovništva i vlasti s kulturnim ustanovama može dati izuzetan turistički proizvod. Gotovo 90 posto postava ovog Muzeja je iz donacija stanovnika Rovinja, a od multidisciplinarne i originalne interpretacije, koristi imaju svi. Više o Ekomuzeju batana, saznajte ovdje.