Na e-Savjetovanju rasprava o novim izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti otvorena do 10. listopada
Odavno nismo imali kakvu izmjenu turističkih propisa - pandemija je usporila česte izmjene zakona i pravilnika. Ova izmjena je očekivana, bliže se rokovi prestanka privremenih rješenja o kategorizaciji, a legalizacija u potpunosti provedena nije.
Stoga, izmjenama Zakona na javnoj raspravi Ministarstvo turizma i sporta poručuje svima, čija rješenja vrijede do 31. prosinca tekuće godine, da se ne moraju brinuti.
“S obzirom na broj podnesenih zahtjeva i kapacitete nadležnih tijela, u tijeku je opsežan proces legalizacije koji će trajati izvjesno vrijeme te će veći dio objekata za koja su izdana privremena rješenja do 31. prosinca 2021. u sljedećoj turističkoj sezoni ostati neiskorišten ili u sivoj zoni ako se rok važenja ne produži”, navodi se u obrazloženju Savjetovanja o nacrtu Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
I zato se, u nizu članaka i stavaka Prijedloga kojima je propisan rok, mijenja isti pa je on sada produljen dvije godine. Posljedično, nakon javne rasprave i izglasavanja izmjena, privremena rješenja će važiti do 31. prosinca 2023.
Još 2018. Ministarstvo Garija Cappellija je pokrenulo postupak ukidanja pansionske prehrane u domaćinstvima. Tada je odlučeno da ručak i večeru smiju posluživati samo ona kućanstva u čijem krugu od 15 kilometara cestom nema restorana. Novim izmjenama Zakona se stavak 6. članka 30. kojim je to propisano potpuno briše.
U obrazloženju se navodi da je nužno omogućiti svim domaćinstvima pružanje usluge doručka pod jednakim uvjetima
Naime, isti taj članak 30., iznajmljivača definira kao fizičku osobu - građanina, koji je državljanin RH, Europskog gospodarskog prostora i Švicarske konfederacije i koji, uz usluge smještaja, smije gostima ponuditi i doručak.
Pružanje usluge doručka pod jednakim uvjetima za mnoge iznajmljivače znači da više neće smjeti posluživati ručak i večeru u svom kućanstvu, bez obzira na to što su za to osigurali posebne uvjete ili što njihovi gosti koriste tu uslugu, možda već generacijama i desetljećima.
“Ukidanjem ove usluge diskriminirani su slabije razvijeni ruralni prostori Republike Hrvatske i turisti koji odsjedaju u takvim turističkim odredištima. Diskriminirani su otoci koji nemaju udaljenost s jedne točke do mora 15 i više kilometara, diskriminirani su oni koji žive 14 kilometara i manje od najbližeg ugostiteljskog objekta, diskriminirani su svi koji su pošteno radili godinama i desetljećima u svojem domaćinstvu. Oštećeni su i gosti koji su cijenili i tražili takvu uslugu. I sad, kao posljedica krive odluke, dolazi konačan zahtjev za ukidanje diskriminatorske odluke o selektivnom dopuštanju pružanja usluge pansiona u domaćinstvu. Takva se odluka protivi načelima ravnopravnosti u tržišnom gospodarstvu. Jedino pravedno rješenje bilo bi ponovo "vraćanje" pansiona u domaćinstvu u usluge pružatelja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na OPG-u. No, tko će sad priznat pogrešku?”, pita se stručnjak za obiteljski smještaj Nedo Pinezić.
Nameće se pitanje i što je zapravo doručak. Činjenica je da poznate svjetske agencije koje promoviraju privatni smještaj potiču razvoj tzv. bed&breakfast ponude smještaja, gdje je doručak uz smještaj jedna od pogodnosti koja se nudi gostima.
Pri tom se posebno potiče plasman namirnica iz domaćeg uzgoja i povezivanje s malim poduzetnicima, proizvođačima hrane i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima
Iako svi znamo da je doručak obrok koji se konzumira u jutarnjim satima i da je njegov sadržaj obično manje gramaže od glavnog jela te da se najčešće sastoji od toplog napitka i jela, kao što su pahuljice, namazi ili naresci, gdje je, zapravo, propisano kako treba izgledati i do kada se smije poslužiti doručak?
Što ako gost ustaje kasno i doručkuje npr. obraze od boškarina s palentom? Kako doručak odvojiti od ručka i zašto ne bi domaćin smio svojim gostima ispeći ribu na gradele u večernjim satima ili poslužiti pršut uz bocu vina domaćeg vinara? Zašto se diskriminiraju obroci ako domaćin ima tehničke uvjete za prehranu i ako njegovi gosti to traže? Zašto se uporno pokušava sterilizirati obiteljski smještaj, uništiti njegovu autentičnost i tradiciju gostoprimstva koju smo naslijedili od svojih baka i djedova, donošenjem besmislenih i ograničavajućih propisa? Kako učiniti domaću ponudu smještaja raznolikom ako se zakonima guši kreativnost i širenje ponude najbrojnijem turističkom segmentu - iznajmljivačima privatnog smještaja?