“Hrvatski geografski, prirodni i kulturni prostor, nakon ljudi, najvrjednije je nacionalno blago. Unatoč toj općoj spoznaji, hrvatski prostor dramatično se pustoši i obezvrjeđuje uz neshvatljivu nebrigu svih struktura trodiobne vlasti, nehaj i nemoć struke i odsutnost osviještene javnosti…
Zadivljujuće urbanističko i arhitektonsko nasljeđe, mjerilo visokih socijalnih, humanih i kulturnih dometa naše prošlosti, prinijeli smo Europi kao kulturni miraz, a sada, u osamostaljenoj državi, u tom istom prostoru stvaramo kaos. Hrvatski prostor trenutačnom potrošačkom ovisnošću ne smijemo učiniti neobnovljivim, trajno izgubljenim bogatstvom, otužnim ambijentom demografske i socijalne pustoši.”
Dijelovi su to uvoda u
Deklaraciju o hrvatskom prostoru, koju je u četvrtak 23. ožujka javnosti predstavila Akademija arhitektonske umjetnosti i znanosti (AAUZ).
Deklaracija o hrvatskom prostoru - poziv javnosti na obranu nacionalog blaga
Deklaracija je
“apel za obranu hrvatskog prostora” od prekomjerne izgradnje i devastacije te poziv na planski razvoj
“u skladnom odnosu čovjeka i prirode, kako egzistencijalni prostor, naš nacionalni habitat ne bi bio izgubljen za buduće naraštaje”.
Između ostalog, Deklaracijom se traži reanimacija strateških dokumenata koji se ne provode iz neshvatljivih razloga (
ZOP, ApolitikaA, itd.), vraćanje bespravne gradnje među kaznena djela, integralno upravljanje korištenjem suvremenih alata kako bi se uskladili sukobljeni privatni i javni interesi, mudro gospodarenje prostorom uz skrb o pomorskom, vodnom i poljoprivrednom javnom dobru, zaštita prostora od gentrifikacijske preobrazbe u konzumerističku turističku scenu, od koruptivnih manipulacija, uzurpacija, rasprodaje…
Arhitekti zabrinuti zbog manjka svijesti javnosti
Deklaraciju o hrvatskom prostoru je potpisalo 12 arhitekata, a predstavili su je potpisnici
Nikola Bašić,
Jerko Rošin i
Andrija Mutnjaković, predsjednik AAUZ-a.
“Dubrovnik nema plažu, kao ni Venecija, a glavna su sjedišta turizma jer imaju baštinu. Hoteli koje danas gradimo moraju biti jednom baština, kako bi privlačili svojim karakterom za 50 godina”, naglasio je tom prilikom
Mutnjaković.
Bašić je istaknuo kako se zaboravlja da se prostor može potrošiti i prestati biti turistička atrakcija i ta
potrošnja prostora izvire iz ovisničkog sindroma o turizmu.
35 subjekata je kod nas nadležno za prostor, ali međusobno uopće nisu koordinirani, ističe Rošin
Svi smo krivi za trenutno stanje koje je alarmantno i problem treba početi rješavati hitno, tvrdi. A problem nije samo u lošim propisima i deklaracijama koje se ne provode, već i u manjku osviještenosti javnosti zbog čega već sada imamo
“beskonačnu linearnu betonsku distopiju” na Jadranu, kako piše u Deklaraciji.
Ovdje možete pročitati čitavu
Deklaraciju o hrvatskom prostoru.