Dubrovnik: Cjelogodišnji turizam se ne događa - rezultat je rada i planiranja

U utorak 3. prosinca u Dubrovnik će sletjeti avioni iz belgijskog grada Charleroi, iz Pariza, Varšave, Frankfurta, Zagreba, dan kasnije dva leta iz Londona, u petak iz Dusseldorfa i Beča. 2.875.865 putnika prošlo je u ovoj godini kroz Zračnu luku Dubrovnik, ne računajući studeni i prosinac, što je otprilike na razini ukupnog prometa 2019.

Zimski mjeseci su bili nešto slabiji u usporedbi s prethodnim godinama, ali od lipnja naovamo, putnički promet Zračne luke Dubrovnik obara rekorde. Dok se pišu ovi redci, u Dubrovniku je relativno toplo, temperature su iznad 16 stupnjeva Celzijusovih, Stradun je okićen, advent je otvoren, cijene su umjerenije nego u srcu sezone. Hoteli rade, kao i brojni ugostiteljski objekti.
 

Studeni oborio rekorde, cilj nisu samo veće brojke

Dubrovnik je u studenome zabilježio 78.121 noćenje, što je 16% više nego lani. Iako je ovo 11. godina održavanja Dubrovačkog zimskog festivala, dan otvorenja ove godine 30. studenoga, Dubrovniku je donio 18% više dolazaka i čak 51% više noćenja nego prošle godine. Te brojke nisu slučajne, tvrde Dubrovčani, koji sustavno rade i grade imidž Dubrovnika kao cjelogodišnje destinacije.
 

Pregledamo li ponudu događanja u zimskim mjesecima, pronaći ćemo vođene ture gradom, radionice i konferencije, koncerte i predstave, sportska natjecanja i izložbe. U Dubrovniku se zaista nešto događa. Dubrovniku se turizam više sam ne događa - izgleda da se destinacijom ovdje upravlja

Cilj, međutim, nije samo povećati broj noćenja u zimskim mjesecima, puno je veći. Cilj je povezati čitavu rivijeru, uključiti i Pelješac, koji zaista ima što ponuditi tijekom čitave godine. Disperzija turističkog prometa ne znači samo turizam 365, već i uključivanje manjih mjesta u prihvat turista tijekom čitave godine. U Dubrovniku to znaju, a znaju i da jedino suradnja lokalnih zajednica i uprava može donijeti rezultate.

Stari grad Dubrovnik u studenome znakove života pokazuje

 

Cjelogodišnji turizam svugdje

Sve je manje prometa Jadranskom magistralom koja povezuje naša turistička mjesta duž obale. Autocesta je preusmjerila vozila koja kroz najljepše dijelove Dalmacije samo projure. Krenemo li magistralom iz Dubrovnika prema sjeveru u studenom, srest ćemo tek rijetke putnike. Vozit ćemo se kroz mjesta koja su opustjela, mjesta u kojima je u posljednjim desetljećima izgrađeno mnogo objekata, a broj stanovnika sve manji je.

Makarska rivijera pri tome najtužnija je. Kroz prozor vozila promiču zatvorene škure i autobusne stanice na kojima nitko ne čeka (pre)rijetke vozne linije. Sve te postelje iza ugaslih ponistri hladne su, čekaju ona dva mjeseca ljetne euforije.
 

Bez obzira na nesuvislo proširene građevinske zone, naša obala još uvijek predivna je. Onaj divlji šarm Mediterana još uvijek ovdje je. Imamo sve za cjelogodišnji turizam svugdje. Ili gotovo sve. Nemamo plan, nemamo ideje

Svako od tih mjesta duž obale ima bar jednu trgovinu, u nekoj od kaleta se kakva taverna krije, vinarija u blizini je. Jadranska magistrala bi mogla biti brend za sebe. Gradila se u etapama prošlog stoljeća pa povezala mjesta naše obale s talijanskim Trstom, sve do Ulcinja i obala Crne Gore. 1006 kilometara je to pogleda na more. Sjajan serijal Andreje Buče "Na magistrali" priča je o značenju ove ceste za razvoj i identitet naše obale.
 

Luksuz je zimi biti ovdje

Suvremena definicija luksuza više ne obuhvaća samo odsjedanje u skupim hotelima i resortima uz ekskluzivne usluge. Novi luksuz znači boravak u mirnim mjestima, privatnost i kušanje samoće koju njeguju naše zime.

Dubrovnik, 29. studenoga 2024.

Fokus bi trebao biti na poticanju razvoja male, stoga i ekskluzivne, autohtone ponude (enogastronomske, kulturne, edukativne, rekreativne, wellness, itd.) u malim mjestima Hrvatske (ne samo obale), uz povezivanje dionika (jer čitava se naša zemlja u par sati prijeđe), umjesto napora koji se ulažu u ograničavanje kapaciteta privatnog smještaja.
 

Rad na promidžbi krasota naših malih mjesta u zimskim mjesecima, prepoznatljivog identiteta koji u ludilu sezonske gužve nestaje, bi trebao biti prioritet, želimo li održivi turizam, manje praznih postelja tijekom godine i bolju budućnost mladih u svim krajevima Hrvatske

Jer uspjeh u turizmu ne mjere samo pune postelje. Grad Dubrovnik je možda na tragu uspjeha u disperziji turističkog prometa na čitavu godinu i na pragu cjelogodišnje sezone. Još uvijek se trnovitim doima put do cilja uključivanja čitave rivijere i Pelješca u zimske turističke tokove. Nije nemoguće.