Globalni turizam će se udvostručiti do 2050., a s njim i štetne emisije koje vode klimatskoj katastrofi

Pandemija je omela, ali ne i osujetila rast turističkog prometa na planeti Zemlji pa i dalje stoje predviđanja kako će se isti udvostručiti kroz idućih 30-ak godina, točnije do 2050.

To su lijepe vijesti za one Zemljane koji ne putuju, a njih je pet puta više od onih koji imaju tu sreću da se po kugli zemaljskoj kreću. Prema statistikama UNWTO za 2018., 1,4 milijarde je turista na svijetu, dok ih je 1950. (koja nije tako daleko kao što se na prvu može učiniti) bilo samo 25 milijuna.

Turistički promet, dakle, ubrzano raste, a s njim i emisija ugljika koja ubrzava klimatske promjene i negativne učinke istih. Europa je već donijela niz rezolucija, među kojima i onu o postizanju ugljične neutralnosti do 2050. I Glasgowsku deklaraciju prema kojoj bismo već do 2030. morali prepoloviti emisiju.

Kako trenutno stvari stoje, uz stalan rast broja putovanja i važeće mjere za smanjenje emisije, napretka neće biti niti ćemo se ciljevima približiti.

Stručnjaci koji proučavaju fenomen turizma i istražuju modele održivosti, pronašli su samo jedan scenarij u kojem bi se mogla doseći željena nulta emisija do 2050.

Ograničenje dalekih putovanja za spas planeta

Iako postojanje takvog scenarija zvuči optimistično, znanstvenici se slažu da mjere moraju biti drastičnije. Osim astronomskih ulaganja novčanih sredstava i napora u modele dekarbonizacije, smatraju da treba ograničiti daleka putovanja, a poticati cestovni i željeznički turizam koji imaju najmanje emisija.
 

Daleka zračna putovanja čine samo 2% svih turističkih migracija, ali i nevjerojatnih 41% svih štetnih emisija turizma

“Kada dosegnemo nultu razinu emisija, možemo putovati koliko hoćemo. Trenutne strategije koje se oslanjaju samo na rješenja kao što su biogoriva i tehnološki napredak doći će do nulte vrijednosti prekasno”, poručuje Menno Stokman, direktor Stručnog centra za slobodno vrijeme, turizam i ugostiteljstvo (CELTH) iz Nizozemske.

Stručnjaci CELTH-a spas vide u ograničavanju zrakoplovnog prometa na razinu iz 2019. godine. Preporuke iz njihovog izvješća potpisali su i brojni drugi subjekti u turizmu, među kojima i nizozemska nacionalna turistička zajednica, ili turističke organizacije Barbadosa i Vancouvera. 

Bogate zemlje su najveći problem

“Kao i uvijek, najranjiviji ljudi i nacije, oni koju su najmanje krivi za emisije ugljika i klimatske promjene, mogli bi biti najviše pogođeni ovim drastičnim mjerama”, poručuju stručnjaci, ali ostaju pri stajalištu da su one nužne.

Naime, 75% globalnih emisija stiže iz ekonomski najrazvijenijih zemalja na svijetu okupljenih u G20. Tu ćemo pronaći Argentinu, Australiju, Kanadu, Kinu, Francusku, Njemačku, Indiju, Indoneziju, Italiju, Japan, Koreju, Meksiko, Rusiju, SUD, Južnu Afriku, Tursku, Veliku Britaniju, SAD i EU. Unatoč svim rezolucijama i akcijskim planovima, neke od navedenih zemalja su prošle godine čak povećale mrske emisije.
 

Po emisiji CO2 Hrvatska je na 86. mjestu na svijetu s 0,05% udjela u globalnoj emisiji. Usporedbe radi, najviše emitira Kina s udjelom od čak 29,18% 

Glavni uzroci emisije ugljika su potrošnja sagorijevanje fosilnih goriva (87%), iskorištavanje zemljišta (9%) i proizvodnja (4%).