Grčki Tilos je prvi zero waste otok na svijetu. Nema javnih kanti za smeće, a odlagalište otpada je pretvoreno u Centar za kreativno recikliranje i inovacije
Nije utopija, tvrde stanovnici malog grčkog otoka Tilosa u Egejskom moru, koji je postao prvi otok na svijetu bez otpada (#zerowaste).
Ovih 745 otočana vjeruje da je promjena moguća i da Tilos može poslužiti kao inspiracija za cijeli svijet. Otok je već odavno krenuo prema zelenoj tranziciji. Smješten između poznatijih otoka Kosa i Rodosa, Tilos je prvo dobio status nacionalnog parka, a zatim postigao energetsku samodostatnost implementiranjem sustava korištenja obnovljivih izvora energije.
Zatim su otočani s Tilosa postavili novi cilj - smanjivanje otpada. Projekt "Just go zero" je financirala i nadzirala grčka tvrtka Polygreen, specijalizirana za rješenja iz područja kružne ekonomije. Najveći napredak, ističu, postignut je kroz sustavno obrazovanje stanovnika i njihovih gostiju.
Polygreen sada provodi sličan projekt s nultom količinom otpada u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji planiraju postići taj cilj do 2030. godine
Prije početka provedbe projekta, otok je 87% svojeg otpada bacao na odlagalište koje je sada zatvoreno jer se 100% otpada obrađuje i zbrinjava na druge, održive načine.
Na mjestu nekadašnjeg odlagališta otpada je danas Centar za inovacije i kreativno recikliranje. Ondje su svim stanovnicima otoka Tilosa dostupni alati i znanje za popravak predmeta, ponovno korištenje ili pretvaranje u sirovine za umjetničke potrepštine i građevinski materijal.
U sklopu projekta "Just go zero" su uklonjene sve javne kante za smeće na Tilosu, educirana su domaćinstva i tvrtke kako razvrstavati otpad na reciklirani, organski otpad i ne-reciklirani otpad. Građanima su na raspolaganju aplikacije koje prate količinu otpada koju svako kućanstvo proizvodi i provjeravaju ispravno odlaganje materijala.
Rezultat ovog programa promjene ponašanja bio je impresivan: tijekom protekle godine, 745 stanovnika Tilosa smanjilo je svoj otpad za čak 40% u usporedbi s razinom prije provođenja projekta. Samo 12,6% tog otpada nije reciklabilno, ali tvrtka Polygreen planira smanjiti taj postotak na maksimalno 5% ne-reciklabilnog otpada
U lokalnom reciklažnom centru, materijali se pažljivo sortiraju u 25 različitih tokova, a kvalitetno sortiranje omogućuje da materijali zadrže svoju vrijednost. Otočani također koriste besplatni kompost koji se proizvodi od njihovog organskog otpada, dok se ne-reciklabilni materijali, poput korištenog toaletnog papira i jednokratnih pelena, suše i usitnjavaju kako bi se koristili kao gorivo za cementne peći.
"Projekt je donio transformirajuće pozitivne promjene koje su duboko utjecale i na okoliš i na lokalnu zajednicu. Smanjili smo količinu plastike i drugog ne-biorazgradivog otpada. Ne samo da je to uljepšalo krajolike otoka, nego i zaštitilo njegov osjetljiv ekosustav i morski život", izjavila je gradonačelnica Maria Kamma-Aliferi.
Otok Tilos ima 63 metra četvorna i značajno je stanište sokolova, škanjaca i drugih ptica koje ovdje predahnu prilikom selidbe iz Europe do Afrike i natrag. Ekološki iskorak stanovnika Tilosa budi nadu u čišću i zeleniju budućnost planeta, u kojoj nećemo morati više brojiti preostale primjerke neke životinjske ili biljne vrste.
Postojeći model gospodarenja otpadom je rak našem društvu. Za 10 ili 15 godina gledat ćemo unatrag i pitati se: zašto smo bacali (odbacivali) sve te vrijedne materijale?
Gradonačelnica Tilosa ističe i da je projekt stvorio nove poslovne prilike vezane uz primjenu obnovljivih izvora energije, eko-turizam i održivu poljoprivredu. Ovaj ekološki napredak je privukao je turiste koji su svjesni važnosti ekologije, što je značajno potaknulo lokalnu ekonomiju. No, turisti koji posjete Tilos nisu samo tu da se zabave i odmore; svima je dana određena odgovornost. Moraju sudjelovati u sustavu bez otpada. Ugostitelji su opremljeni posebnom opremom za razdvajanje otpada, a turisti već prilikom dolaska na otok mogu preuzeti platnene vrećice u informacijskom centru "Nulta točka".
"Na početku je bilo zabavno, ali je kasnije postalo vremenski zahtjevno i iscrpljujuće", kaže jedan od stanovnika, "svi smo pomagali dok nismo usavršili sustav... Bio sam zadivljen kako su stariji ljudi prihvatili ideju o odsustvu smeća kao u dobrim starim vremenima - i to mi je dalo nadu i volju da se tome posvetimo".
Iz tvrtke Polygreen poručuju da "potrošač mora biti dio rješenja". No, je li baš odgovornost na potrošačima ili bi tvrtke, posebno velike korporacije, mogle preoblikovati svoje poslovne prakse i proizvode tako da plastike do potrošača stiže manje?
Tvrtke moraju preuzeti svoj dio odgovornosti, ali šteta učinjena planeti je već ogromna. Na točki smo preokreta kada se svi moramo uključiti kako bismo maksimalno podržali oporavak ekosustava u kojem živimo, zaustavili daljnje uništavanje bioraznolikosti i onečišćenje resursa koje nam život znače. Kružna ekonomija nas uključuje sve
Naš otok Krk je, također, jedan od pionira primjene zero waste modela i energetske tranzicije u Europi. Energetska zadruga na Krku djeluje već od 2012. godine, a danas se ondje odvaja više od 60% otpada. Kada bismo pitali stanovnike Krka kako su postigli ove uspjehe, odgovor bi bio jednostavan: zajedničkim snagama!
Ključni faktor uspjeha, kako grčkog, tako i krčkog, leži u suradnji lokalnih vlasti i građana. Bez obzira na promjene u strukturama vlasti, strateški interes ostaje nepromijenjen - održivost otoka. I otočki gospodarski subjekti i mali iznajmljivači su preuzeli odgovornost za budućnost otoka. Edukacija se provodi u vrtićima i školama, a svi otočani su složni u želji za postizanjem zelene samodostatnosti.
Ovi primjeri iz Grčke i Krka pokazuju da je zero waste model upravljanja otpadom moguć tamo gdje postoji složnost i odlučnost unutar lokalnih zajednica.
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
Treba li Google recenzije shvaćati ozbiljno (ili bilo koje druge)?
Apartmanija.hr prijava
