O važnim turističkim propisima u špici sezone

Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona (6.8.2019.) i Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (30.8.2019.) tek su neki od propisa dostavljeni na uvid javnosti u srcu turističke sezone, u vrijeme kada turistički poduzetnici i djelatnici, uključujući i hrvatske domaćine, imaju pune ruke posla i malo kapaciteta za praćenje rasprava koje izravno utječu na njihovo poslovanje.

Jednako je i s novim zakonodavnim aktivnostima nadležnog Ministarstva turizma i sporta koje je u javnu raspravu pustilo čak tri nova pravilnika kojima se određuju metodologije izračuna prihvatnih kapaciteta, izrade plana upravljanja destinacijom i pokazatelja za praćenje razvoja i održivosti turizma.

Navedena savjetovanja su otvorena do 25. kolovoza. Najviše komentara je izazvalo Savjetovanje s javnošću o Nacrtu pravilnika o pokazateljima za praćenje razvoja i održivosti turizma kojim se definiraju pokazatelji za izračun indeksa turističke razvijenosti (ITR), način izračuna, izvori podataka, popis obveznih i specifičnih pokazatelja za praćenje održivosti, izvor i evidentiranje podataka koji su potrebni za izračun pokazatelja, rokovi i način praćenja održivosti turizma u jedinicama lokalnih samouprava RH.

Navedeni Nacrt pravilnika je samo alat koji se daje u ruke TZ-ovima koje bi, u skladu s Nacrtom pravilnika o metodologiji izrade plana upravljanja destinacijom mogle posredno odlučivati o zabranama kategorizacije dodatnog smještaja.

Turističke zajednice će odlučivati o kapacitetima destinacije

Na temelju izračuna prihvatnog kapaciteta, TZ-ovi, u skladu s člankom 14. navedenog Pravilnika, planom upravljanja destinacijom donose stručne preporuke jedinicama lokalne samouprave koje potom slijedeći članak 31. Zakona o turizmu (156/2023) donose odluke o "broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u dijelu ili na cijelom području jedinice lokalne samouprave" najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za iduću godinu.
 

Izračun prihvatnih kapaciteta je definiran onim trećim Pravilnikom na kojeg možemo reagirati još dva dana, a koji dozvoljava nekoliko dopuštenih metoda u odabranim zonama i kojeg će izrađivati turističke zajednice samostalno ili koordinirano unutar određenje regije

O kapacitetu turističkih zajednica kojima se povjerava tako važan zadatak tek slijedi rasprava. Dosadašnji komentari mahom pozivaju na produljenje roka savjetovanja ili, poput ovog iz Grada Splita, napominju da je proces koji vodi do usvajanja Plana upravljanja destinacijom izuzetno kompleksan pa ga većina TZ-ova neće moći izraditi samostalno.

Prijedloge planova o upravljanju destinacijom bi turističke zajednice trebale donijeti u roku od dvije godine od stupanja Zakona o turizmu na snagu, što znači do kraja 2025. godine. 

Oko kole pa na mala vrata

Paralelno, u na Sjednici Vlade je jučer 22. kolovoza 2024. u saborsku proceduru upućen Zakon o upravljanju i održavanju zgrada koji je na javnom savjetovanju bio u ožujku ove godine. U odnosu na prijedlog tog Zakona, predstavljenog javnosti na proljeće, ovaj prijedlog kojeg je jučer prihvatila Vlada je prilično izmijenjen.
 

Ubačen je članak 31. koji izravno zadire u domenu privatnog smještaja malo i uvodi mogućnost ograničavanja iznajmljivanja stanova u turističke svrhe. Stupanjem na snagu ovakvog Zakona, za iznajmljivanje apartmana turistima u višestambenoj zgradi će biti potrebna suglasnost sustanara koji zajedno posjeduju 80% stambene površine zgrade, uz obveznu suglasnost onih vlasnika stanova čiji zidovi, podovi ili stropovi graniče sa stanom koji se planira koristiti za kratkoročan najam

Nameću se brojna pitanja. Kakvog smisla ima javno savjetovanje ako su konačni prijedlozi u bitnom drugačiji? Steže li se obruč oko malih iznajmljivača? U čiju korist i kako se restrikcijama planira zadržati domicilno stanovništvo, potaknuti povratak iseljenika, učiniti cijene nekretnina pristupačnijim mladima i obiteljima?

U obrazloženju Zakona stoji da u Hrvatskoj zjapi prazno oko 40% svih nekretnina. Zaboravlja se nekako da su najviše nekretnina u Hrvatskoj u posljednjih pet godina pokupovali stranci u kojim ljeti borave njihovi rođaci i znanci. Nijedan od novih propisa ne ide u smjeru razlikovanja domaćina od rentijera niti uzima u obzir nekomercijalni smještaj kod izračuna kapaciteta destinacije, a dobro nam je poznato da su upravo nekomercijalni kapaciteti - vikendice i kuće za odmor - siva zona kratkoročnog najma koja posebno opterećuje infrastrukturu i smanjuje kvalitetu života lokalne zajednice.