Ljeto bez kraja: U crvenom, ali bez sumnji u uspjeh posezone

Hrvatska je na karti, čije izmjene boja napeto čekamo svakog četvrtka, ovog tjedna konačno pocrvenjela. Koliko je ta boja zaista važna za naš turizam, nije teško utvrditi. Prije svega ima psihološki efekt i zasigurno je doprinijela popularnosti naših destinacija u turističkog sezoni čiji vrhunac je za nama.

Još u srpnju su na istoj karti pocrvenjele Španjolska i Grčka, a jednako rizičnima su označene bile i na listi njemačkog Instituta Robert Koch, koja je značajna za najveće emitivno tržište mediteranskih zemalja. Kroz tjedne koji su uslijedili, gotovo sve konkurentske mediteranske zemlje su označene rizičnima, samo hrvatska obala je ostala u narančastom. 
 

Nakon dobrog srpnja, kolovoz 2021. je Hrvatskoj poklonio 93% noćenja iz rekordne 2019. godine. Sve mediteranske zemlje bilježe značajno niže postotke noćenja, dolazaka i potrošnje u usporedbi s petpandemijskom godinom

Nekoliko je okolnosti kojima možemo zahvaliti uspijeh ove turističke sezone, među njima je možda najmanje zaslužna boja na karti Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti. Prva, i najvažnija okolnost je naša duga tradicija u gostoprimstvu turista bliskih nam zemalja. To nas dovodi do druge pogodnosti - relativno mala cestovna udaljenost od emitivnih tržišta što je posebno značajno u uvjetima sporog oporavka avio prijevoza, smanjenog broja i skupljih letova.

Još jedna nesretna okolnost je bila uzrokom otkazivanja brojnih rezervacija u konkurentskim zemljama - katastrofalni požari koji su zadesili Grčku i Tursku u najvrućim ljetnim mjesecima. Prema izjavama stručnjaka, ovo je ljeto najtoplije u povijesti. I još uvijek traje.
 

Plovi, plovi mala barka

Ljetu se zapravo ne nazire kraj. Prema podacima MUP-a, za četvrtak 9. rujna, u Hrvatsku je ušlo više od 140 tisuća stranaca, a prema podacima eVisitora, više od 900 tisuća stranih turista boravi u Hrvatskoj trenutno. Brojka prelaska državnih granica nije mnogo niža od broja ulazaka stranih državljana u RH 2019. godine - u četvrtak 12. rujna 2019., nešto manje od 153 tisuće stranaca nam je stiglo u posjet.

No, najveći dobitnik hrvatskog turizma su plovila, odnosno nautički turizam, koji u nekim segmentima bilježi rast u odnosu na 2019. - iako je od 1. siječnja do 31. srpnja ostvareno 23% noćenja manje charter - gostiju, samo u srpnju ih je bilo 1% više, a par postotaka više je zabilježeno i u kolovozu.
 

Još 2019. godine je Hrvatska bila nautička velesila s 40% svjetske charter flote i 4378 plovila. Danas ih imamo 4500, a naš Jadran godišnje posjeti i oko 500 megajahti - boravak na megajahti jednu osobu košta otprilike 50.000 eura dnevno!

Prema posljednjim izjavama iznajmljivača plovila, na Jadranu trenutno nema slobodnog broda, sve je bukirano do kraja listopada. Paško Klisović, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima pri HGK, tvrdi da financijski učinak neće biti jednak onome iz 2019. jer dio prihoda je utržen ranije, pošto se radi o vaučerima i lanjskim rezervacijama koje gosti nisu iskoristili u pandemiji.
 

Crvena boja plavog Jadrana

Bez obzira na to i bez obzira na boju karte, izgledno je da će se rezervacije na plovilima održati, pošto se radi o specifičnoj vrsti turizma koja odolijeva pandemiji. I s crvenom obalom, uvjeti povratka turista u matične zemlje su, u većini slučajeva, ostali jednaki pa nije potrebna samoizolacija, već isključivo negativan PCR test ili COVID putovnica.
 

Za turiste koji ostvare tri ili više noćenja u komercijalnom smještaju, Ministarstvo turizma i sporta je osiguralo više od milijun testova po povoljnijim cijenama, a strani državljani se mogu i cijepiti u Hrvatskoj

Stoga, sumnji u dobru posezonu nema. Ovo će biti još jedno ljeto za pamćenje, najviše po visokim temperaturama i brojkama turističkog prometa.