Turističke zajednice Zagrebačke županije sklopile sporazume o udruživanju s ciljem jačanja turističkih proizvoda i promocije gourmet i kulturnog turizma na području županije. Do sada je sklopljeno više od 20 takvih sporazuma - najviše u kontinentalnoj Hrvatskoj i u Istri
Aktualnim Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 52/19, 42/20) potiče se udruživanje više lokalnih i regionalnih turističkih zajednica i samouprava.
Udruživanje može biti formalno (više lokalnih i regionalnih turističkih zajednica) ili projektno (udruživanje turističkih zajednica i jedinica lokalne samouprave koje nemaju TZ svojeg područja). Iz Turističke zajednice Zagrebačke županije poručuju kako su ovu priliku već iskoristile mnoge turističke zajednice pa tako i sada i TZ-ovi Zagrebačke županije, a sve u svrhu razvoja kulturnog i gourmet turizma tzv. Zagrebačkog zelenog prstena. U tu svrhu su sklopljena dva sporazuma.
U Zagrebačkoj županiji možemo pronaći tri vinske ceste – Plešivička, Zelinska i Samoborska. Poznate su autohtone sorte plavec žuti, slatki zelenac i šipelj, ali ovdje se uzgajaju još i sauvignon, pinot, traminac, frankovka, muškat, rajnski rizling, chardonnay i sada već čuveni škrlet.
Kako bi se pristupilo sustavnom i ujednačenom razvoju svih eno i gastro potencijala županije, sporazum su sklopile lokalne turističke zajednice Grada Jastrebarskoga, Grada Samobora i Grada Svetog Ivana Zeline
Sporazum predviđa aktivnosti intenzivne promocije destinacije i unaprjeđenja kvalitete turističkih proizvoda. Ulagat će se u izradu zajedničkog marketinškog plana i promocije, u proces upravljanja kvalitetom i digitalizaciju. Projektom će se izgraditi platforma za integrirani razvoj gourmet turizma kao prepoznatljivog turističkog destinacijskog proizvoda, koji će biti glavni alat i poticaj konkurentnosti turizma Zagrebačke županije.
“Baština je osnovni element kojim menadžment turističke destinacije privlači turiste u destinaciju a služi i kao atrakcijska osnova za brendiranje. Kroz primjer kulturne tematske rute, mit može postati potencijalna atrakcijska osnova za razvoj mitološkog turizma u Zagrebačkoj županiji. Važno je naglasiti da priče i lokacije iz tematske rute nude mogućnost izbora prema kriterijima kolektivne i osobne važnosti. Zbog toga je tematska ruta otvoreni sustav koji se može obilaziti individualno ili organizirano uz stručno turističko vođenje. Motivi koji se obrađuju u ovoj ruti izabrani su na način da se posebno vodilo računa o lokalnom identitetu, a istaknuti su običaji Jurjeva i Ivanja, ali i ostali običaji koji su tradicijski utkani u područje Zagrebačke županije i okolnih regija", prilikom potpisivanja sporauma, je izjavila Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije.
Priče i legende, sakralna i tradicijska arhitektura, arheološki nalazi i spomenici kulture kao svjedočanstva o bogatoj povijesti kraja, zaslužuju posebnu pažnju, interdisciplinarni pristup i pažljivo brendiranje unutar prepoznatljivosti županije. Zagrebačka županija broji preko 200 lokaliteta kulturno-povijesne baštine
Zato je i projektno područje ovdje veće pa obuhvaća područja TZ-ova te gradova i općina: TZP Savsko-sutlanska dolina i brigi, TZ Grada Velike Gorice, Grada Zaprešića, Grada Vrbovca, Grada Dugo Selo, Općine Pisarovina i Općine Krašić.
Alilović ističe i kako potpisani sporazumi udruživanja TZ-ova Zagrebačke županije, osim kvalitete tržišne pozicije, donose i mogućnost optimizacije troškova u promociji i izvedbi projekata.
Od stupanja na snagu aktualnog Zakona koji potiče udruživanje TZ-ova, sklopljeno je više od 20 sporazuma na razini lokalnih i regionalnih TZ-ova i JLS-ova.
Osim navedenih sporazuma s područja Zagrebačke županije, sklopljeni su i sporazumi TZ-ova Zadarskog arhipelaga, lokalnih TZ-ova i JLS s područja Križevaca i Kalničkog prigorja, TZ-ova Umaga, Novigrada, Buja i Brtonigle, TZ Gorskog Kotara, regionalni TZ-ovi na projektu 100 dvoraca Sjeverne Hrvatske, TZ-ovi otoka Korčule, TZ-ovi i općine Podravine, TZ-ovi i općine Središnje Istre pod nazivom Autentična Istra, TZ Grada đakova i JLS-ova s područja Đakovštine, regionalni TZ-ovi Slavonije, Podravina Adventure, TZ-ovi otoka Krka, TZ-ovi s područja Riviere Poreč, TZ-ovi Baranje, TZ-ovi Južne Istre, TZ-ovi otoka Hvara, Riječki prsten i općina Klana, TZ-ovi otoka Murtera, TZ-ovi Malog Lošinja i Cresa, TZ-ovi Crikveničko-vinodolske rivijere, TZ-ovi otoka Paga.
Iz navedenih sporazuma je vidljivo kako kontinentalna Hrvatska i Istra prednjače u broju udruživanja, dok je ovaj način rada slabo zastupljen u Dalmaciji. Sporazumi o udruživanju i sinergiji u kreiranju i promociji turističkih proizvoda sklopljeni su tek na otocima, dok kopneni dio Dalmacije očito nerado ulazi u klastere, bez obzira na to što bi takvo udruživanje moglo donijeti sredstva Fonda za udružene turističke zajednice.
Fond za udružene turističke zajednice služi kao poticaj TZ-ovima i JLS-ovima na udruživanje, a u njega se slijevaju sredstva iz uplaćene turističke pristojbe i članarine
U prosincu 2020. je u tom Fondu bilo 8,8 milijuna kuna, a koji su raspodijeljeni sukladno Uredbi o namjeni i načinu raspodjele sredstava Fonda za udružene turističke zajednice za 2020. godinu.