Niže kamate na stambene kredite neće pomoći - društvene razlike u Hrvatskoj sve veće

Nakon što je Hrvatska poštanska banka ponudila stambene kredite s kamatom od 2,89%, sada je Zagrebačka banka (Zaba) predstavila još povoljniju opciju s kamatom od 2,85%. Akcijska ponuda Zabe dostupna je do 11. travnja 2024., uz efektivnu kamatnu stopu (EKS) od 3,17%.

Kamatne stope na stambene kredite su u padu, ali kreditna sposobnost prosječnog građanina Hrvatske sve je slabija, što dodatno produbljuje jaz između imućnijih slojeva društva i onih koji si više ne mogu priuštiti vlastiti dom.

Niže kamate na stambene kredite samo za one koji si mogu priuštiti kredit

Niže kamate najčešće znače dobar signal za tržište nekretnina. Međutim, u Hrvatskoj danas pitanje je tko uopće može iskoristiti ovu ponudu.

Unatoč povoljnijim uvjetima kreditiranja, rast cijena nekretnina u kombinaciji s relativno niskim plaćama i najvećom stopom inflacije u EU znači da sve manje građana uopće zadovoljava kriterije za podizanje kredita. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosi oko 1162,00 eura, a polovica zaposlenih prima i manje od toga. Istovremeno, cijene stanova, pogotovo u većim gradovima, rastu do neslućenih razina – rijetko gdje je moguće pronaći useljiv stan ispod 150.000 eura, da ne pričamo o cijenama kvadrata u novogradnjama.
 

Stroži uvjeti HNB-a od travnja dodatno će smanjiti priuštivost stanovanja

Od 1. travnja 2024., Hrvatska narodna banka uvodi strože kriterije za odobravanje kredita, pri čemu je najvažnija odredba ta da omjer mjesečne otplate duga i prihoda neće smjeti prelaziti 45% za stambene i 40% za nestambene kredite. U praksi bi to značilo da će građanin s prosječnom, gore navedenom, neto plaćom moći podići kredit ugrubo s maksimalnom ratom u iznosu od 522,90 eura, pod uvjetom da nema nikakvih dodatnih zaduženja (kartica, kredita) koji dodatno umanjuju kreditnu sposobnost.

Mjere HNB-a dodatno smanjuju priuštivost stambenih kvadrata prosječnog građana, koji će od travnja još teže moći ispuniti uvjete za kredit. S obzirom na to da su troškovi života sve viši, a inflacija ne jenjava, sve je manje ljudi koji mogu izdvajati gotovo polovicu primanja za kreditnu ratu.
 

U ovakvim uvjetima, stambeni krediti postaju privilegija bogatijih slojeva društva. Oni koji već imaju značajne ušteđevine ili visoka primanja i dalje će moći kupovati nekretnine, dok će oni s prosječnim ili ispodprosječnim primanjima biti prisiljeni na dugogodišnji najam ili ostanak u roditeljskim kućama

Dodatni apsurd leži u tome što država imućnijima omogućuje dodatne pogodnosti, poput povrata PDV-a pri kupnji novogradnje mlađima od 45 godina. To znači da oni koji već imaju visoke prihode i mogu si priuštiti kupnju nekretnine sada dobivaju i financijsku olakšicu od države, dok oni koji jedva spajaju kraj s krajem ostaju bez ikakve pomoći.
 

Turizam samo za bogate

U posljednjim mjesecima sve je više rasprava o tome postaju li nekretnine u Hrvatskoj luksuz. Smanjenje kamatnih stopa došlo je u trenutku kada građani ionako gube kreditnu sposobnost, a novi uvjeti kreditiranja još će više suziti krug onih koji mogu doći do vlastitog doma. Poznato nam je od ranije da je Hrvatska atraktivna destinacija za strane investitore i kupce koji nekretnine kupuju kao vikendice ili za turistički najam. Na crno, najčešće. Budući da su njihove platežne mogućnosti daleko veće od domaćih kupaca, oni dodatno podižu tržišne cijene, čineći stanove još manje dostupnima lokalnom stanovništvu.

Iako bi trenutni povoljniji uvjeti kreditiranja trebali olakšati stambeno zbrinjavanje građana, realnost je da će sve manje ljudi moći podići kredit i riješiti svoje stambeno pitanje.
 

Posjedovanje nekretnine u Hrvatskoj postaje privilegija bogatih dok većina ostaje na margini tržišta

Nameće se pitanje zašto zakonodavac "kažnjava" male domaće iznajmljivače povećanjem poreza i postrožavanjem registracije djelatnosti. Pogoduje li se time još jednom krupnim igračima i bogatašima s ove i s one strane granice? Slijedi li novi val iseljavanja mladih, taman u vrijeme kada su njihove šanse za ostanak (i povratak) počele se nazirati?