Medijska hajka koja prati česte izmjene propisa na štetu privatnih iznajmljivača ne posustaje. Domaćinima se pri tom pripisuju krivnja za brojne negativne učinke turizma, pohlepa i nemar. Šira javnost obiteljski smještaj percipira kao brzo trpanje novca u džep uz niske poreze, malo rada i brige o gostima.
U obranu obiteljskog smještaja rijetko staju stručnjaci i novinari, mahom pojedinci. Malo je onih koji, poput Nede Pinezića npr., brane čast i tradiciju privatnih iznajmljivača na čijim plećima počiva razvoj domaće turističke ponude, tamo negdje od druge polovice prošlog stoljeća. Povremeno imamo priliku pročitati i koju kolumnu, poput onih Jurice Pavičića ili Nine Raspudića, koji se drznu propitkivati progon domaćina i braniti boje tradicionalnog gostoprimstva.
Uz iznimku Zajednice obiteljskog turizma pri HGK, nikad ili vrlo rijetko, interese i čast domaćina brani jedna organizacija.
Zato smo nemalo iznenađeni kad naiđemo na članak u kojem se javnosti obraća jedan predsjednik udruge privatnih iznajmljivača - "Iznajmljivači neće plaćati smeće kao obična kućanstva: 'Odvoz otpada skuplji nam je 200%'", Jutarnji list, 5.12.2019.
Naš popis udruga smještaja u Hrvatskoj, objavljen 2016. godine, treba ažuriranje jer mnoge udruge koje su bile aktivne prije par godina, to više nisu, a udrugu o kojoj pričamo nećete pronaći na tom spisku jer je jako mlada. Osnovana je tek u rujnu prošle godine. To je Udruga privatnih iznajmljivača Zagreb, a njezin predsjednik je Goran Prskalo.
Goran Prskalo je vlasnik apartmana Albatros koji posluju od 2014. godine. Inače je završio studij hotelskog menadžmenta, a kako ima afiniteta za razne aspekte turističkog proizvoda, naknadno je stekao i zvanja "kuhara" i "konobara". Iako je u mladosti završio srednju elektrotehničku školu, pravu ljubav je osjetio tek za poslove vezane uz turizam. Za vrijeme studija i ranije, stječe značajno iskustvo radeći i van Republike Hrvatske, naročito se zanimajući za poslove vezane uz turizam.
Već dugo se pitamo kako to da su udruge privatnih iznajmljivača tako tihe kada su u pitanju prava domaćina i zašto su relativno kratkog vijeka. Primjerice, Udruga moja Šolta. čiji smo rad predstavili na našim stranicama u tekstu "Moja Šolta ili kako je počeo razvoj na mome otoku", nažalost, ugasila se prošlog ljeta.
Ima li bolje osobe kojoj bismo mogli uputiti ovo pitanje od čovjeka koji vjeruje u rad jedne takve udruge?
Goran Prskalo, predsjednik Udruge privatnih iznajmljivača Zagreb
CF: Vjerujete li da možete potaknuti zagrebačke iznajmljivače da, kroz rad udruge, brane svoja prava i rješavaju aktualne probleme? Kakav je odaziv domaćina na ovu Vašu inicijativu? Koliko Udruga privatnih iznajmljivača Zagreb broji članova?
Goran: Upravo našom inicijativom je i pokrenuta priča oko pitanja statusa i problema privatnih iznajmljivača u gradu Zagrebu, ali i u ostatku Hrvatske, što u jako kratkom periodu postojanja Udruge već daje značajne rezultate. Smatramo da naša Udruga ima veliki potencijal, u svega nekoliko mjeseci aktivnog rada brojimo preko tridesetak članova, s nekoliko ozbiljnih inicijativa, a sigurni smo da će se to u narednom periodu i puno više manifestirati.
CF: Što Vas je točno potaknulo na osnivanje Udruge?
Goran: Svjedoci smo zadnjih nekoliko godina kako sve skupine u društvu ostvaruju određene probitke i poboljšanja u poslovanju. Spomenut ću smo neke od njih; gospodarstvu se smanjuju porezi i olakšavaju uvjeti poslovanja, Vlada kontinuirano podiže financijska i materijalna izdvajanja za zaposlenike u javnom sektoru, također rastu plaće i potražnja za radnicima u privatnom sektoru, a od 01. siječnja 2020. godine, smanjen je porez na hranu ugostiteljima.
Apsolutno smo jedini sektor u društvu koji trpi nezapamćenu torturu - od povećanja paušalnog poreza kada je lokalnim vlastima omogućeno poskupljenje i do 500% pa do odluke Vlade iz rujna 2019., kojom se privatni iznajmljivači izdvajanju iz kategorije kućanstva po pitanju gospodarenja otpadom, što su neke lokalne vlasti već iskoristile pa značajno poskupile zbrinjavanje otpada za iznajmljivače
Održavaju se razni okrugli stolovi u kojima neki "kvazi stručnjaci", koji nikada nisu zaradili niti jednu kunu van svojih instituta, daju prijedloge kako treba upravljati segmentom privatnog iznajmljivanja, mada na sve naše upite javno priznaju da nemaju nikakve relevantne analize po kojima iznose svoje netočne stavove. Upravo ta nepravda i kriva predodžba ljudi koji su u svom poslu angažirani doslovno 24 sata dnevno, potaknula nas je na osnivanje Udruge.
CF: Osim Vas, tko su sve ljudi koji stoje iza Udruge i koji su njihovi osnovni motivi za angažman?
Goran: Ideja o osnivanju Udruge se rodila među nas par kolega koji se bavimo iznajmljivanjem i već duže vrijeme surađujemo. Direktan povod su istupi ministra turizma gospodina Cappellija, koji koristi gotovo svaki medijski nastup da iznese negativne komentare o privatnim iznajmljivačima koje apsolutno ne stoje.
Tako je u emisiji HRT-a "Otvoreno" u kolovozu 2019. godine, stigao u studio sa samo jednim podatkom - da je u sektoru objekata u domaćinstvu 73% smještaja s tri zvjezdice te da je u tom segmentu upitna kvaliteta. Ministar je imao točan podatak, ali, nažalost, nitko u studiju nije bio kompetentan da navede razloge zašto je to tako, a jedan od razloga je potpuno nestručan i zastario pravilnik o kategorizaciji koji je pisan hotelijerskom rukom.
Da ministar ima smo jednog savjetnika iz sektora privatnih iznajmljivača, koji usput rečeno ostvaruje 50% svih noćenja, onda bi imao prave informacije. Nužno je razmisliti o potrebi da privatni iznajmljivači moraju imati direktnu fiksnu telefonsku liniju za dobiti četiri i pet zvjezdica, a umjesto toga je možda pametnije uvesti obavezan WiFI. Također, u strogim centrima naših turističkih gradova, ako nemate parkirno mjesno (a ne možete ga imati jer imate stan na svjetskoj top lokaciji, ali ujedno i zoni naplate parkiranja), ne možete imati četiri i pet zvjezdica itd, itd.
Općenito smo stava da bi ljudi koji na svojim leđima iznesu polovicu ukupnih noćenja u RH, itekako trebali biti uključeni u sve vidove odlučivanja po pitanju turističkog proizvoda, što danas apsolutno nije slučaj.
To je jedini motiv ljudi koji su sa mnom pokrenuli Udrugu, da se i naš glas konačno čuje, drugih motiva sigurno nemamo jer svi smo jako puno vremena i osobnog novca uložili u rad Udruge.
CF: Javnost vas je upoznala kada je u studenom 2019. na javnoj raspravi objavljen prijedlog Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, kojim bi poskupljenje komunalija za domaćine bilo veće i od 200%. Što je Udruga poduzela kako bi spriječila poskupljenje i u kakva je trenutna situacija za iznajmljivače Grada Zagreba, s obzirom na to da je sporna Odluka i usvojena?
Goran: Istina, sporna odluka je usvojena, ali mi smo jedni od prvih koji smo alarmirali javnost, medije i druge udruge po tom pitanju, tako da je ovih dana gradonačelnik Bandić najavio revidiranje odluke o poskupljenju upravo zbog pritiska civilnih udruga i javnosti.
Kao novoosnovana udruga početkom rujna 2019. godine, odmah smo se susreli s katastrofalnom odlukom Vlade RH o izdvajanju privatnih iznajmljivača iz kategorije kućanstva. To je osnova po kojoj je grad Zagreb odmah cjenovno izdvojio privatne iznajmljivače iz kategorije kućanstva.
Ljudi vjerojatno nisu svjesni, ali to je jedna podloga po kojoj će već uskoro doći do sličnih odluka po pitanju plina, električne energije, vode i sve bi te režije privatni iznajmljivači mogli plaćati po industrijskim cijenama. To bi sigurno značilo slom najvećeg dijela privatnih iznajmljivača. Znači novi val iseljavanja, nezaposlenih, iznajmljivanja na crno čime se nitko od institucija ne bavi ozbiljno.
CF: Kakvo je Vaše stajalište u vezi uvođenja pomoćnih kreveta u obračun turističke članarine?
Goran: Ponovo jedna uredba koja se donosi nestručno, pomoćni ležaj nije krevet i on kao takav jako malo sudjeluje u ukupnom prometu. Osobno iz moga iskustva u poslovanju, jako rijetko se uopće koristi pomoćni ležaj. Ponovo apeliram na ljude koji odlučuju o privatnom iznajmljivanju; uključite ljude direktno s terena. Naša Udruga apsolutno može kvalitetno odgovoriti na sva pitanja koja se tiču obiteljskog smještaja.
CF: Koji su još ključni problemi s kojima se privatni iznajmljivači Grada Zagreba susreću? U kojoj mjeri zagrebački domaćini dijele probleme s domaćinima u ostalim dijelovima Hrvatske?
Goran: Mislim da je grad Zagreb jako puno napravio u zadnjih desetak godina po pitanju turizma općenito. Turistička zajednica je također jako dobro odradila svoj posao. Već smo predložili neke projekte koje možemo zajednički realizirati s turističkom zajednicom i gradom Zagrebom. Neke od ideja su još na čekanju dok ne vidimo postoji li istinska spremnost na suradnju.
Činjenica je i da se već drugu godinu zaredom povećava visina boravišne pristojbe. Problem je što nismo upućeni kuda sve odlaze naši novci, ali se iskreno nadamo da će turistička zajednica jedan dio sredstava izdvojiti i za život naše Udruge i projekata na kojima radimo. Pojedinačni problemi kolega iznajmljivača su različiti, primamo pozive članova kako se nekim privatnim iznajmljivačima već, protivno zakonu, naplaćuju industrijske cijene vode i električne energije.
Mnogi od kolega se žale na visoke provizije agencija poput Booking.com-a, na što još moramo platiti i PDV. Tako da kao Udruga već naveliko radimo na projektu osobnog oglašavanja kako bi smanjili ovisnost o agencijama i plaćanja velikih novčanih iznosa za provizije.
Poveznica zagrebačkih iznajmljivača s ostalim domaćinima u Hrvatskoj je ta da se na nas sve odnose odluke koje se donose na nacionalnoj razini, mada svaka destinacija ima svoje specifičnosti i razlike u odnosu na drugu destinaciju, bez obzira na svoj geografski položaj.
CF: Da ne pričamo samo o problemima, možete li navesti neke pozitivne primjere suradnje privatnih iznajmljivača i javnih institucija?
Goran: Naravno da ima da ima pozitivnih primjera suradnje privatnih iznajmljivača i javnih institucija. Od samoga osnutka imali smo dojam da se institucije korektno odnose prema našoj Udruzi. Što se tiče same Udruge prošlo je zaista malo vremena da bi mogli dati neku ocjenu, ali treba pohvaliti projekte poput eVisitora, nadalje, prepoznat je trud naše turističke zajednice na organizaciji raznih događanja koja su jako značajna za nas. Primjerice, zagrebački advent je postao svjetski brand.
Naročito bih pohvalio angažman i suradnju MUP-a i privatnih iznajmljivača. Ljudi van našeg sektora možda jako malo znaju o tome, ali to je suradnja čiji rezultat je to što naši gosti navode sigurnost u Hrvatskoj kao jedan od osnovnih motiva dolaska
Iza tog stoji aktivna suradnja MUP-a s našim kolegama. Za sve značajnije događaje, policijski djelatnici provjere sve rezervacije i telefonski se čuju sa svim privatnim iznajmljivačima i to je možda najbolji primjer suradnje za dobrobit cijelog društva. Zato još jednom naglašavam problem iznajmljivanja na crno jer to, pored svih negativnih učinaka, utječe i na po meni najveći brend RH u svijetu, a to je sigurnost. Ako niste legalni iznajmljivač onda niste u sustavu i teže je policiji obaviti svoje zadatke, a u krajnjem slučaju zaštiti i naše goste koji koriste takav neadekvatan smještaj.
CF: Koga vidite kao svoje partnere u jačanju zajednice iznajmljivača kako osigurali stabilan pravni okvir za rad na kvaliteti svoje smještajne ponude?
Goran: Kao naše partnere vidimo apsolutno sve institucije koje na iskren, korektan i stručan način žele rješavati probleme i raditi na projektima vezanim za naš sektor. Naravno, izravno za naša pitanja vrh vlasti i turističke zajednice. Također, nužna je kvalitetna suradnja između civilnih udruga.
CF: Od rujna, naovamo, već ste sklopili niz partnerstva kroz program Blue Card? Otkud ideja i kako napreduje taj zanimljiv projekt?
Goran: Da to je jedan jako zanimljiv projekt kroz kojeg želimo našim članovima omogućiti razne pogodnosti. Ideja je bila da, ako smo već pravna osoba, onda možemo i nešto više učiniti za sve naše članove kroz dogovorene popuste s raznim partnerima. Mi zaista trebamo razne usluge, to svi koji se bave s ovim poslom znaju.
Blue Card članska iskaznica, uz koju članovi Udruge mogu ostvariti različite popuste
Trošimo značajna sredstva na održavanje apartmana, razne usluge, servisi, namještaj, sredstva za čišćenje i tako unedogled. Projekt za sada ide jako dobro, ali smo još na početku. Uz jako puno truda i podršku članstva, to bi mogao biti veliki brend naše Udruge, kako za naše članove, a tako i za goste jer i taj dio pogodnosti za goste je naveliko u pripremi.
Kao i za sve ostalo, nažalost, veliki ograničavajući faktor je novac pa mnogi projekti trenutno čekaju bolje dane. Od osnutka do danas, imali smo značajnih financijskih izdataka, a ni mali postotak izdataka nismo uspjeli pokriti članarinama.
Iako nam je prva ideja bila da članstvo bude besplatno, na sugestiju nekih institucija, odlučili smo da godišnja članarina bude simboličnih 100 kuna jer to je trenutno jedini naš izvor prihoda
Stoga pozivamo sve kolege kojima se naš zajednički projekt čini zanimljiv i koristan da se priključe radu Udruge kroz članstvo, ali i novčanim donacijama jer trenutno vozimo na pogon pozajmnica aktivnih članova.
CF: Koji su sve benefiti koje domaćin ostvaruje članstvom u Udruzi, a koje su odgovornosti članova?
Goran: Benefiti članovima, ali nadam se i svim kolegama koji nisu članovi, su zaista ogromni. Konačno postoji netko tko ukazuje i radi na uklanjanu problema s kojima se susrećemo.
Kako se sve više kapacitiramo, mogu samo reći da će rad Udruge u budućnosti biti sve kvalitetniji. Nadam se da ćemo s vremenom ostvariti i neke projekte kroz EU fondove. Još uvijek učimo, svaki dan saznajemo neke nove stvari, razmjenjujemo iskustva. Želimo da oni koji odlučuju i nas pitaju za mišljenje.
Ako budemo dovoljno jaki, moći ćemo utjecati na neke procese, odluke u društvu. Nažalost, trend za naš sektor nije dobar ako pogledamo rad ove Vlade, ako su naše kolege znali zaraditi nekoliko nekretnina to su sigurno onda sposobni i pametni ljudi koji bi trebali više sudjelovati u procesima odlučivanja koji se tiču njihovih nekretnina i privatnog iznajmljivanja. Stoga ne treba dozvoliti da drugi, koji nam ne žele dobro, odlučuju umjesto nas jer bi nas mogli jednoga dana probuditi kao podstanare u vlastitom domu.
CF: Smatrate li da bi Hrvatska trebala svoju turističku ponudu brendirati na temeljima obiteljskog turizma, s obzirom na to da domaćini ostvaruju gotovo polovicu ukupnih noćenja? Kako bi se to moglo provesti i na koje načine bi se mogao poticati rast kvalitete privatnog smještaja?
Goran: Naravno da bi se RH trebala brendirati između ostaloga kao destinacija obiteljskog turizma. Kako ste već naveli, ostvarujući 50% svih noćenja u objektima privatnog smještaja, mi to već jesmo, mada neki to ne žele priznati pa favoriziraju hotele u odnosu na privatni smještaj. S 90 tisuća nositelja dozvola za rad u privatnom smještaju i s oko pola milijuna izravno zainteresiranih, ako pribrojimo samo članove uže obitelji, mi smo zaista velika snaga u društvu.
Po nekim analizama, u kriznim godinama bili smo i najveći ulagači u domaće gospodarstvo. Neki kao da zaboravljaju da mi kao paušalci nemamo pravo na pretporez i odbitak troškova PDV-a. A to su milijarde kuna, što direktno našim poslovanjem i ulaganjima, ili indirektno kroz goste koji borave u našem smještaju.
Treba sagledati naš ukupni doprinos gospodarstvu - on nije samo paušalni porez, već puno više...
Što se tiče poticanja kvalitete, tu uvijek ima prostora, iako realno gledajući sve gore navedene brojke se ne bi dogodile da nema kvalitete. Kao hotelijera, nitko me ne može uvjeriti da se gosti negdje ponovo vraćaju, a da im nije bilo dobro u nekom smještaju. Tome u prilog, kolegica iz Splita Martina Nimac nas je uputila na informaciju kako je jedna od svjetskih najpopularnijih agencija Booking.com dodjeljivala nagrade gdje su Hrvatsku svrstali među deset zemalja. Od 42.763 nagrade za objekte u RH, 42.034 su dobili vlasnici privatnog smještaja. S obzirom na veličinu RH u odnosu na broj nagrada usudim se reći da smo možda i među prvih par u svijetu ako ne i najbolji. Ovo istraživanje se temelji na recenzijama gostiju. Smatram da je to pravi dokaz o kvaliteti privatnog smještaja u RH.
Svim dobitnicima od srca čestitam jer, kad vas tisuće ljudi u svijetu na osnovu svoga iskustva izaberu, to je najveće priznanje, to je veliki uspjeh privatnog smještaja, za koji će čuti i u našem Ministarstvu turizma. Vjerujem da će se i naši političari konačno probuditi, spoznati pravu istinu i važnost privatnih iznajmljivača za gospodarstvo, sigurnost, demografiju, i konačno nas uzeti za ravnopravne partnere s ostalim segmentima u turističkom procesu.
CF: Svjetske turističke organizacije već niz godina ukazuju na važnost održivog razvoja turizma. Kako bi obiteljski smještaj u Hrvatskoj mogao postati održiv?
Goran: Naravno da treba paziti na održivi razvoj turizma, ali ne zabranama, već pametnim planiranjem i gospodarenjem okolišem. Ako negdje gradskim GUP-om nije predviđena gradnja, onda na toj lokaciji niti nema apartmana i hotela. Ne smijemo dozvoliti da neki urbanistički plan nekome dozvoli da gradi objekte, a da se vlasnicima poslije ne dozvoljava baviti turističkom djelatnošću.
Mislim da hoteli puno više betoniziraju obalu i da im se pogoduje na svakom koraku. Kao rezultat dobili smo to da su naši hoteli cjenovno skuplji od zapadnoeuropskih, a da naši radnici imaju tri puta manje plaće. To nije ozbiljno niti poželjno, a u takvim objektima radi sve više stranaca dok naši ljudi svoj kruh moraju tražiti po zapadnim zemljama
Moraju za sve biti ista pravila. Iskreno, jako pazim da ne komentiram druge segmente kao hotele i osobno sam hotelijer, ali ponekada jednostavno treba odgovoriti istinom jer hotelijerski lobiji su ti koji jako negativno utječu na procese privatnog iznajmljivanja pogodujući hotelskim lancima a protiv "malog čovjeka".
CF: Što je Vama najljepše u ovom poslu?
Goran: Kada vas domaćin dočeka u svom apartmanu srdačno, vi se kao gost osjećate kao da ste u svom domu. Stvaraju se prijateljstva, ovaj vid smještaja sve je popularniji u cijelom svijetu upravo zbog toga.
Najljepše u ovome poslu što se naši gosti ne osjećaju kao brojevi
Za vrijeme mog zadnjeg putovanja u Varšavu, točno sam doživio ono što mi je napisao jedan bračni par iz SAD-a prilikom njihovog boravka u mom apartmanu: "Toliko daleko od doma, a osjećali smo se kao doma“.
CF: Jeste li optimistični u vezi razvoja turističke ponude u Hrvatskoj i gdje u tom procesu vidite privatni smještaj?
Goran: Turizam je, nažalost, jedina industrijska grana koja se nakon domovinskog rata uspjela održati i napraviti pozitivne iskorake. Zbog toga više trebamo njegovati segment privatnog iznajmljivanja jer je on možda zadnja brana naših građana da se ne bi iselili iz RH, u većim pa možda i apokaliptičnim razmjerima. Drugih industrija gotovo da i nema ili su jako minorne da je bespredmetno uspoređivati nas s Barcelonom ili Parizom, gdje su ograničenja privatnom iznajmljivanju iz nekih potpuno drugih razloga. Tamo ljudi imaju i mogu svoju egzistenciju ostvarivati i na nekim drugim poslovima, bolje plaćenima, a to kod nas nije slučaj.
Stoga se iskreno nadam da će Hrvatska s posebnom dozom opreza ulaziti u dodatna opterećenja segmenta privatnog iznajmljivanja. Treba iskoristiti pozitivan val i, rekao bih, našu prepoznatljivost u svijetu po privatnom smještaju pa s civilnim udrugama zajednički raditi da budemo još bolji i kvalitetniji, a, s druge strane, pazeći da našu domovinu nekim novim generacijama ostavimo lijepu kao danas.