Prvaci u odvajanju otpada u Hrvatskoj su gradovi i općine Međimurske županije, Dalmacija je uvjerljivo najlošija. Preuzmite besplatno obavijest o odvajanju otpada za svoje goste pa uključite ovu održivu i nužnu praksu u svoje poslovanje i živote
Gospodarenje otpadom je jedan od najvećih izazova suvremenog društva. Svjedočimo tome svaki put kada nas putanja proveze pored nekog od odlagališta otpada u blizini urbanih središta. Zagrebačko odlagalište Jakuševac je, primjerice, čest izvor inspiracije mladih umjetnika pa je tako na nedavnoj izložbi hrvatskog dizajna u galeriji Laubi predstavljen i studentski rad Za(greb) trash u kojem je nad Jakuševcom prošla žičara, a smetlište pretvoreno u turističku atrakciju pod sloganom “Gledanje kroz prozor gondole omogućava Vam jedinstveni uvid u povijest otpadaka naših predaka”. Autori su radom željeli još jednom istaknuti problem zbrinjavanja otpada najvećeg hrvatskog grada.
Nije Hrvatska jedina EU članica koja se bori s ovim problemom, ali je kod nas rješavanje istog tek u povojima. Europa je zadala parametre - 60% recikliranog otpada i 50% manje ukupnog do 2030. cilj je za sve zemlje članice.
U 2021. Hrvatska se našla u nezgodnom društvu 5 zemalja, s Rumunjskom, Bugarskom, Grčkom i Slovačkom, protiv kojih je EU poduzela pravne mjere zbog nepoštovanja zakonodavstva EU o otpadu. Sankcije uključuju i plaćanje kazni koje se financiraju, otkud drugo, do li iz džepova poreznih obveznika, odnosno, iz naših lisnica i kasica.
Stoga, gospodarenje otpadom, njegovo razvrstavanje i recikliranje, nije samo problem općina i gradova ili države, to je prije svega naš problem i krajnje je vrijeme da se uključimo u njegovo rješavanje na sve dostupne načine. Za nas privatne iznajmljivače to znači i informiranje gostiju o načinima odvajanja i odlaganja otpada tijekom boravka u našim smještajnim objektima
U tu svrhu smo pripremili dvije sheme obavijesti gostima o odvajanju otpada u smještajnom objektu i načinima odlaganja. Sheme možete preuzeti u našoj Download zoni i isprintati na komadu A3 ili A4 papira. Jedna je detaljnija obavijest o odlaganju otpada za goste apartmana i kuća za odmor, druga je vizualno jednostavna obavijest o odlaganju otpada za goste apartmana i kuća za odmor.
Činjenica je da naši gosti već uvelike odvajaju otpad u svojim kućanstvima i velikoj većini nije potrebna dodatna edukacija. Pogledajmo kakva je praksa odvajanja otpada u kućanstvima na nekoliko naših emitivnih tržišta.
Njemačka je vodeća zemlja u recikliranju komunalnog otpada. To se, naravno, nije dogodilo preko noći. Desetljećima Njemačka iskušava i mijenja strategije za poticanje odvajanja i recikliranje što većeg postotka otpada. Najučinkovitijima su se pokazale politika obveznog razvrstavanja otpada i shema povrata depozita. Povrat depozita funkcionira i kod nas, a odnosi se na plaćanje depozita za povratnu ambalažu, npr. plastične i staklene boce, pri čemu se polog vraća u slučaju povrata u maloprodajne lance.
Obveza razvrstavanja otpada kod nas tek kreće, a problemi koji su vezani uz tu obvezu tipični su za početni stadij primjene ove obveze
Njemačka te politike provodi posljednja dva desetljeća, premda je već 2002. dosegla brojku od 56% recikliranja svog otpada. Zakonom o kružnom gospodarstvu iz 2012. Njemačka je svoje ciljeve redefinirala, da bi već 2019. dosegla stopu od 67% recikliranog komunalnog otpada. U 2021. Nijemci su se popeli na visokih 69,8% recikliranog otpada.
Austrijanci su jako dobri u razvrstavanju otpada. Čak 96% tvrdi da razvrstava svoje smeće, a 99% tvrdi da od ostalog otpada odvaja papir. Recikliranje u Austriji je organizirano kroz odvajanje plastike, organskog otpada i papira. Odvaja se staklena i metalna ambalaža, i to po bojama, kao i opasan otpad, poput baterija.
Austrija ima, uz Njemačku, najvišu stopu recikliranja komunalnog otpada. U 2020. ta stopa je iznosila 61,8%.
Naši susjedi Slovenci bi nam mogli biti uzor u mnogim održivim praksama. Ljubljana je i prošlu godinu, osmi put zaredom, uvrštena među najodrživije gradove na svijetu. U 2021. Slovenci su se mogli pohvaliti visokom stopom od 60% udjela reciklaže u ukupnom otpadu, čime su zauzeli visoko 3. mjesto među svim zemljama starog kontinenta.
Slovenska strategija smanjenja otpada, osim obveznog razvrstavanja, uključuje:
smanjenje potrošnje materijala i opterećenja okoliša;
stvaranje kružnih petlji kretanja materijala;
podršku tehnologijama i tehnikama koje koriste manje resursa;
poticaje prijelazu na održive obrasce proizvodnje i potrošnje;
poticaje tržišne potražnje za učinkovitim uslugama javne nabave;
smanjenje rizika za zdravlje ljudi i zagađenje okoliša;
ponovno korištenje predmeta, materijala i proizvoda;
smanjenje štetnih tvari u proizvodima;
smanjenje emisija tijekom cijelog životnog ciklusa nekog proizvoda.
Što se samog odvajanja tiče, Slovenci se diče dugačkom tradicijom odvajanja otpada i svojom ljubavi prema prirodi. Vrhnika, grad u središnjoj Sloveniji, ovu godinu će proslaviti 28 godina odvajanja otpada, a slovenske općine Bled i Gorje su prve u EU koje su postigle zero waste cilj i certificirane kao prve takve na području Europe.
Stopa recikliranja u Gorju je 75%, a Bled je na 71%
Uspješne u recikliranju otpada su i Nizozemska, Luksemburg, Švicarska, Italija, Belgija. Sve navedene zemlje su visoko iznad prosjeka EU koji je iznosio 48,5% u 2021.
Hrvatska se, nažalost nalazi u donjoj polovici te ljestvice sa samo 31,5% recikliranog otpada u 2021. (podaci Eurostata)
Lošim praksama ugrožavamo, ne samo ljepotu prirode i bioraznolikost kojima se ponosimo i zbog čega nas turisti vole, već i vlastito zdravlje.
I zato je krajnje vrijeme da se svi građani uključe u odvajanje i recikliranje. Daljnji razvoj svijesti bi uključivao odgovorno kupovanje i trošenje. Za početak, preuzmimo plakate s obavijesti gostima da i mi recikliramo i ugradimo u svoje svakodnevicu i poslovanje održive i zdrave prakse.
Obavijest o odlaganju otpada za goste apartmana i kuća za odmor - detaljniji vizual
Obavijest o odlaganju otpada za goste apartmana i kuća za odmor - jednostavan vizual
Ulazak u Schengen i 7 globalnih turističkih trendova u 2023.