Kako se riješiti mrava - problem je s kojim se često susrećemo u proljeće i ljeto, bez obzira na sve higijenske standarde koje u svojim smještajnim objektima provodimo. Od bezbroj prirodnih metoda (koje rijetko pale), izdvojili smo par zbilja učinkovitih
Jednom je u kuću za odmor kolege i prijatelja iznajmljivača doputovala je obitelj iz Švedske. Njegov objekt je na samoj plaži, uz rub guste borove šume, koja opisuje poluotočić malenog dalmatinskog "mista". Prvi dvonožni susjedi su daleko, ali susjedstvo vrvi životom, posebno kad proljeće pruži svoje tople zrake sunca ili u ljeto kad vrući zrak na svojim krilima doleprša s bujnim rojevima komaraca i osa.
Šveđanima se svidjela gusta hladovina susjednog šumarka, ali ne i susjedi ili, bolje rečeno, sustanari - kolonija mrava na jasno zacrnjenim stazama oko sudopera. Sustanarstvo je rezultiralo lošim ocjenama i nezadovoljstvom gostiju i iznajmljivača, kolege i prijatelja.
Taj nas je slučaj potakao da u tražilicu upišemo "ima li u Švedskoj mrava" pa je ispalo da ih ima na čitavoj planeti, osim na Antarktici, a Švedska sama broji oko 80 vrsta. Ako je tako, možda su Šveđani učinkovitiji u tjeranju mrava iz svojih stambenih objekata. Jer to nikako nije uspijevalo našem prijatelju iznajmljivaču.
Kažu da bismo se protiv nečega mogli boriti, moramo to nešto upoznati. Svi znamo da su mravi jako vrijedna bića i poštujemo ih zbog toga. No ne bi li ipak mogli svoju zimnicu skupljati negdje drugdje? Znamo i da su jako snažni - mogu podići teret koji je 50 puta veći od njihove težine. Ne bismo voljeli sresti mrava naše veličine, ne želimo se zamjeriti ni ovom našem kućnom, ali ipak bismo rado da produži dalje.
Znanstvenici tvrde da je ukupna biomasa mrava (to je ono kad sve mrave na svijetu stavimo na hrpu pa ih izvažemo) jednaka ukupnoj biomasi ljudi (to je ono kad sve ljude na svijetu stavimo na hrpu pa ih izvažemo). Kažu i da na svakog čovjeka ide 1,5 milijuna mrava i da ih ima oko 12 tisuća vrsta.
U Hrvatskoj, srećom, ima samo 140 vrsta mrava, ali, eto, prednjačimo pred Šveđanima pa možda otud iznenađenje gostiju - mravi vole topliju klimu pa najviše vrsta živi u tropskim krajevima
Mravi su fascinantna su bića, između ostalog, vrsni su poljoprivrednici. Znanstvenici tvrde da mravi, vrlo ekološki odgovorno, uzgajaju gljive još od prije 70 milijuna godina. U stočarstvu također bilježe uspjehe - uzgajaju druge vrste kukaca, poput lisnih ušiju koje izlučuju šećerni sekret hraneći se mednom rosom. Mravi te uši sele s biljke na biljku, čuvaju ih i ubiru slatke produkte.
U jednoj mravljoj koloniji može živjeti do 20 milijuna mrava, a nove teritorije otkrivaju tako da pošalju jednog izviđača
Ako taj hrabrica pronađe hranu, kuša ju, a zatim se vraća najbržim putem u svoju koloniju, pri čemu ispušta feromone kojima objavljuje svoj sretan pronalazak. Potom, iz mravinjaka izlaze radilice i, prateći feromonski trag izviđača, kreću u pustošenje nalazišta hrane i plašenje naših gostiju po apartmanima i kućama za odmor.
20 milijuna mrava protiv jednog iznajmljivača, nije dobar omjer. Srećom, postoje brojne metode za rat s mravima u smještaju, jedna će valjda upaliti.
Najlakše je otići u poljoprivrednu apoteku, nabaviti neko razorno sredstvo pa "mačem i ognjem" protiv sitnih smetala. To nije naš stil. Volimo prirodne metode kojima ćemo samo potjerati mrave sa svog terena, a ne i uništiti. Zapravo ćemo ih preusmjeriti što ih neće osobito pogoditi jer mravima nije teško pronaći izvor hranjivih tvari pošto jedu sve.
Prisutnost mrava u smještajnoj jedinici ne znači nehigijenu jer mravi mogu pronaći hranu i u najčišćem stanu
Pri pronalasku hrane se služe svojim fantastičnim čulom njuha. Pošto su takvi svežderi, mogli bismo pomisliti da ne postoji aroma koja odbija mrave, srećom, to nije tako. Naš prijatelj iznajmljivač je probao sve one uobičajene kućne čarolije, od sode bikarbone pa do soli - nije upalilo. Sve dok nije pronašao ovih 5 čarobnih repelenata za mrave.
Ova nam se metoda najviše svidjela jer mentu lako možemo posaditi u dvorištu, oko ulaza u smještaj ili postaviti na prozorske daske, mjesta na kojima mravi najčešće pronalaze čarobne portale za ulazak u naše objekte. Ako nam je uzgoj ove biljke prezahtjevan, možemo nabaviti eterično ulje mente pa ga kapnuti na mjesta na kojima smo uočili mrave ili nakapati na pamučne kuglice koje ćemo postaviti u kuhinjske ormariće. Mravi se užasavaju mirisa mente, a nama je baš ugodan - donosi svježinu koja može biti dobra i za ugodan prvi dojam gosta pri ulasku u smještaj.
Još jedan mirisni repelent za uporne člankonošce. I ovdje možemo nabaviti eterično ulje pa njime poprskati mravlje prolaze i staze. Ulje cimeta će pri tome ubiti plijesni, gljivice i bakterije. Zagrijava i osvježava pa nije loše imati ga u kućnoj kolekciji prirodne pomoći.
Izgleda da naši sitni sustanari ne vole kiselo, a mi baš volimo. Miris limuna je miris svježine, ali vonj octa nije naročito privlačan. Međutim, i limun i ocat su izvrsni za ispiranje feromonskih tragova koje mravi slijede do svog hranjivog nalazišta. Jedna trećina limuna i dvije vode ili jednaki omjer octa i vode pa ćemo dobiti otopinu kojom možemo savršeno isprati naše podove i tako izbrisati mravlje putanje.
Crni papar je, kažu, također, dobar za tjeranje mrava. Ako ga pospemo po otvorima kroz koje mravi ulaze u naš smještaj, mravi bi se trebali razbježati. Od same pomisli na papar, nama se kiše, ali i ovdje postoji fino eterično ulje koje možemo koristiti u druge svrhe, jednom kad se riješimo mrava. Eterično ulje crnog papra potiče cirkulaciju i mišićni tonus, okrjepljuje organizam, ublažava glavobolju i zubobolju, nadutost i mučninu. Izvrstan je sastojak ulja za masažu, posebno kod tretmana artritičnih i reumatskih bolova.
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
Apartmanija.hr prijava
