Što je održivi turizam i kako iznajmljivači mogu pridonijeti održivom razvoju turizma? Zašto je održivost turizma značajna i koliki je uopće utjecaj turizma na društvene i ekološke prilike?
Jednostavnije rečeno, održivi turizam je `pametno´ raspolaganje turističkim resursima, od kulturnih vrijednosti do prirodnih bogatstava.Održivi turizam je planirana akcija s dugoročnim ciljevima koja ne uzrokuje devastaciju okoliša već uvažava ekonomske, društvene, ekološke i kulturne vrijednosti destinacije u kojoj se događa.
Optimalno korištenje prirodnih resursa uz očuvanje ekoloških procesa, prirodne baštine i biološke raznolikosti.
Poštivanje društvenih i kulturnih vrijednosti zajednice, te očuvanje kulturne baštine i tradicionalnih vrijednosti uz međukulturalno razumijevanje i toleranciju.
Dugoročno planiranje za unaprjeđenje gospodarskih prilika i ublažavanje siromaštva uz konstantan doprinos socijalnim prilikama unutar zajednice.
ulaganje u područja u kojem se nalazi vaš smještajni objekt, odnosno vraćanje dijela profita zajednici u svrhu zaštite kulturnih i prirodnih dobara
zapošljavanje lokalnog stanovništva (ovdje prolazi i samozapošljavanje)
kupovanje od lokalnih proizvođača
preporuke gostima gdje da kupuju lokalne proizvode
podržavanje rada lokalnih udruženja koje doprinose zaštiti prirodne i kulturne baštine i socijalnoj osviještenosti
odbacivanje usluga i proizvoda dobavljača koji iskorištavaju djecu ili provode testiranja na životinjama
`pametno´ raspolaganje energijom (voda, električna energija...)
recikliranje materijala (papir, plastika, staklo)
izgrađena ekološka politika koju provodite u praksi
upoznavanje gostiju i zaposlenika s ekološkim mjerama koje podržavate
Kupovina lokalnih proizvoda može utjecati na smanjenje 4-5% proizvodnje stakleničkih plinova koji nastaju uslijed ispuštanja CO2 u masovnoj proizvodnji hrane.
Prosječna osoba u Europi troši oko 103 litre vode dnevno što je dva puta više od prosječnoj sela u Aziji!
Svake tri minute nestane jedna biljna ili životinjska vrsta!
Zapadna civilizacija (17% ukupnog svjetskog stanovništva) troši 52% ukupne svjetske energije.
1 ral drveća apsorbira 2,6 tona CO2 godišnje.
Više od 80% svjetskih koraljnih grebena je u opasnosti od nestajanja, uključujući 2/3 na Karibima.
Očekuje se porast razine mora od 70% u idućih deset godina.
Prijeti nam izumiranje 30% vrsta, 90% koraljnih grebena i gubitka pola Amazone do 2050. godine.
Pola svjetske populacije živi u urbanim područjima.
Europa koristi 14 puta više energije nego Indija.
Svaki dan izbacujemo 90 milijuna tona ugljičnog dioksida u atmosferu.
Iako je 70% zemljine površine voda, samo 3% je pitke vode.