Kopriva - vatrena saveznica u borbi za zdravlje i ljepotu

Proljeće je dolepršalo ptičjim krilima, zemlja diše, a cvijeće i drveće kiti se krunama mladih pupoljaka. Sama šetnja bila bi dovoljna za još jedno punjenje baterija, ali ustreptale livade nude mnogo više od toga. Divlje šparoge su nikle posvuda, a s njima se digla i čitava vojska ljekovitog bilja u obranu našeg duševnog i tjelesnog zdravlja.

Među njima postoji i biljka koju susrećemo gotovo posvuda i kojoj ne poklanjamo previše pažnje, osim ako se slučajno ne opečemo njenim žarko zelenim listovima. Pogađate, to je kopriva!

O koprivi bi se dala napisati čitava knjiga, sigurno je da takva negdje i postoji. Zašto? Zato što je kopriva najstarija poznata biljka čija je korist višestruka – još od vremena prije Krista koristila se kao lijek i kao hrana, a od njenih stabljika su se izrađivale i tkanine. Antički liječnik Hipokrat, 400 godina prije Krista, je koristio koprivu u 60-ak pripravaka za liječenje različitih bolesti.

Hipokrat tada nije znao sastav blagotvornih tvari u koprivi, ali mi ga danas znamo. Kopriva je poznata po velikom udjelu minerala kao što je željezo, a uz njega su tu i kalij, kalcij, magnezij, natrij i fosfor. Od vitamina su tu A, B2, C i K.
 

100 g koprive sadrži 80-140 mg vitamina C, što je više nego u naranči ili limunu.

Kopriva sadrži i druge tvari neophodne za urednu funkciju ljudskog organizma, kao što su flavonoidi, histamin, organske kiseline, klorofil, tanini, enzimi, hormon koji djeluje na reguliranje šećera u krvi, itd.
 

Branje koprive - kako, gdje i kada?

Kopriva je dostupna u ljekarnama u različitim oblicima, od tinktura, preko masti, do kapsula. Ali zašto bacati novac kada se ta čudesna biljka nalazi svugdje oko nas? Zasučimo rukave, pardon, navucimo rukave i nogavice da se ne opečemo, navucimo i rukavice, a po potrebi i gumene čizme i upustimo se u avanturu branja koprive.

Iako kopriva ne bira svoje stanište, mi ćemo izabrati mjesto gdje ćemo ju brati – daleko od prometnica i izvora zagađenja. Branje koprive se ne preporučuje rano ujutro dok je biljka vlažna od rose niti navečer kada je koncentracija ljekovitih tvari najmanja. Ponijet ćemo dobre škare, a ako se odlučimo na i branje korijena, trebat će nam lopatica. Kopriva raste u mekom tlu tako da ju lako možemo iščupati i rukama.

Prije branja, biljku ćemo pregledati kako bismo se uvjerili da je zdrava. Iako se kopriva koristi u vrtu kao sredstvo za zaštitu biljaka od različitih nametnika, sama nije imuna na njihove napade. Bubamara na koprivi ne znači sreću, već da biljka najvjerojatnije ima uši i takvu koprivu ćemo zaobići. Zdrava biljka ima svježu zelenu boju od korijena do vrha i čvrsta je.

Ono što nas trenutno zanima su listovi koprive, a oni se beru prije cvatnje, dakle od ožujka do svibnja. Nakon cvatnje se može sakupljati sjeme koprive, a korijen se sakuplja u rano proljeće i u jesen.
 

Za kilogram suhog lista, potrebno je sakupiti oko 5 kilograma svježih listova.

Nema potrebe da odrežemo čitavu biljku, najbolji su mladi vrhovi s 4 do 6 listova na vrhu.
 

Recepti od koprive

Nakon branja koprivu možemo pripremati na više načina. Sok od koprive je idealan na popravljanje krvne slike i brzi nadomjestak željeza u organizmu. Dovoljno je mlade izdanke staviti u sokovnik ili potopiti 20-ak vrhova u 1 litru vode. Ovako pripremljenom soku možemo dodati cijeđene agrume zbog boljeg okusa.

Za pripremu juhe od koprive postoji bezbroj recepata, ovisno o ukusima i imaginaciji kuhara. Ovo je jedan od jednostavnijih za čiju pripremu treba tek pola sata. Recept možete smisliti i sami po vlastitom ukusu, a od koprive se može pripremati niz drugih jela kao što su savijače, pite, rižoti, paštete, i drugo.



Čaj od koprive se može pripremiti od svježih ili suhih listova, stabljike ili korijena koprive. Obično idu 2 žlice koprive na 2 dcl uzavrele vode. Ako radimo čaj sa svježim vrhovima biljke, postupak je nešto drugačiji. 30-ak grama se kuha 5 do 6 minuta u 6 dcl vode. Ta količina je dovoljna za ispijanje jedne šalice 3 puta na dan što je idealna doza za liječenje tegoba kao što su deficit željeza, infekcije mokraćnih puteva i drugih, s tim da je za prevenciju dovoljna jedna šalica na dan.

Tinktura od koprive se priprema od korijena koprive. Očišćeni i oprani korijen se nareže na sitne komadiće. Čistu teglu napunimo korijenom gotovo do vrha (tri prsta manje), a potom u teglu nalijemo rakiju. Poslužiti može bilo koja jaka neutralna rakija kao što je komovica ili loza. Tako pripremljena tegla bi trebala odstajati dva tjedna na tamnom, ali toplom mjestu. Nakon dva tjedna, tinktura je spremna za cijeđenje i korištenje. Dozira se 20 kapi u čašu vode dnevno prije jela.
 

Sušenje koprive

Kopriva se suši na suhom i sjenovitom mjestu. Najbolje ju je rasporediti u tankom sloju na velikom listu papira ili prostirci od slame ili trske. Ako je vrijeme kišno i puno vlage, koprivu je bolje sušiti u zatvorenom prostoru. Kopriva koja nema dobre uvjete sušenja potpuno će posmeđiti i izgubiti svoja ljekovita svojstva.
 

Što sve liječi kopriva?

Kopriva pomaže protiv upala zbog svog blagotvornog djelovanja na bržu međustaničnu izmjenu tvari u organizmu. Ujedno, kopriva je diuretik pa pomaže da se brže i efikasnije riješimo toksina u tijelu. Isto svojstvo daje joj blagotvoran učinak kod bolesti mokraćnih puteva, bubrega i cistisa.

Čaj od koprive je snažan ekspektorans što znači da uklanja sluz iz pluća kod upala dišnih puteva, a pomaže i kod astme. Oduvijek se koristila kao lijek protiv alergija, posebno kad je u pitanju peludna groznica. Znanstvena istraživanja potvrđuju kako kontinuirano pijenje čaja od koprive ublažava simptome sezonske alergije, poput kihanja i svraba uzrokovanih alergijskim rinitisom.

Kopriva se kombinira s drugim biljkama za liječenje gihta, proljeva i dizenterije, bolesti želuca, tankog i debelog crijeva te hemeroida.

Muškarcima je kopriva značajna zbog blagotvornog djelovanja kod benignog povećanja prostate koje uzrokuje otežano mokrenje, a žene su joj zahvalne zbog regulacije menstrualnih krvarenja.

Koprivu ćemo uzimati i kod oštećenja jetre, čira na želucu i dvanaestercu, kožnih oboljenja, tumora slezene. Kopriva će nam sniziti šećer u krvi, smiriti živce, ojačati imunitet te boriti se s nama protiv virusnih i bakterijskih infekcija.

Kopriva će biti prvi pripravak za kojim ćemo posegnuti kod slabokrvnosti te odobreni lijek za reumatske bolesti. Mast od koprive je izuzetno učinkovita kod ublažavanja simptoma reume i artritisa, a koristi se i za liječenje akni, dermatoza, psorijaze, ekcema, lišajeva te upala na koži.
 

Ljekoviti žar koprive gasiti vodom

Uzimanje koprive se preporučuje uz dodatne količine vode zbog jakog diuretičkog svojstva biljka. Predoziranje koprivom je moguće i tim slučajevima dolazi do zatvora i zadržavanja tekućine. Oprez i savjetovanje s liječnikom prije upotrebe se preporučuje osobama koji koriste lijekove za zgrušavanje krvi, snižavanje krvnog tlaka, snižavanje razine šećera u krvi, antidepresive i diuretike.
 

Trudnicama i djeci mlađoj od 2 godine ne preporučuje se konzumacija koprive.

 

Kopriva u službi ljepote

Žene vole koprivu i znaju koliko je korisna za očuvanje ljepote i svježine. Posebno je cijenjena u njezi kose. Konzumiranje koprive djeluje blagotvorno na kosu i kožu iznutra, ali se kopriva može koristiti i u vanjskoj primjeni.

Koprivu možemo dodati u kupku i to tako da ju prvo ostavimo da odstoji u loncu vrele vode pola sata. U njezi kose, nezamjenjiva je za jačanje korijena i poticanje rasta mlade kose. Jedan od poznatijih recepata za jačanje vlasišta je mješavina čaja od koprive i jabučnog octa. 5 dkg svježeg lista koprive prelijemo s pola litre prokuhane vode. Ostavimo pokriveno 15 minuta, a potom procijedimo. Tekućini dodamo 2 dcl jabučnog octa te ju koristimo tako da je umasiramo u vlasište sat prije pranja kose.
 

Neće grom u koprive

Mušice i moljci neće u koprive. Ostavimo li svježe ubranu koprivu u kuhinjskim ormarićima, ne moramo strahovati od ovih malih dosadnih nametnika.

Uglavnom se smatra kako grom neće u koprive zato što je kopriva neugledna biljka, no porijeklo ove izreke je ponešto drugačije. U mnogim mitologijama, kopriva je biljka bogova čija su glavna oružja munje i gromovi. Germanskom bogu Donneru, nordijskom Thoru pa čak i slavenskom Perunu, kopriva je bila saveznica, grom neće u svoje i zato neće u koprive.

To što mušice, moljci i munje neće u koprive, dodatan je motiv da u koprive pođemo mi. Nećemo grlom u koprive, ali naoružani dobrim rukavicama, potražit ćemo našu proljetnu prijateljicu i pretvoriti je u svoju saveznicu u borbi za ljepotu i protiv zdravstvenih tegoba. Koprivom do opuštanja, ljepote i zdravlja.