Koje su zaštićene i ugrožene životinjske vrste u Jadranu i zašto bismo to trebali znati

Ka i uvik gledan more, ovu tajnu koja diše, divni su stihovi Olivera Dragojevića, stihovi koji su uspjeli u četiri kratke riječi da dočaraju svu ljepotu mora i fascinaciju koje ono izaziva u ljudima odvajkada.

Međutim, još do prije par desetljeća, svijest o nužnosti čuvanja morskih ljepota je bila neznatna. U moru su završavala odlagališta krupnog otpada, more naše danas ozbiljno ugrožava mikroplastika. More je živo, reklo je jednom dijete, i zbilja more se češće doima živim organizmom, negoli vodena pustopoljina.

Živim more čine i brojni organizmi iz njegovih plićina i dubina, životinjski i morski svijet, koji je nemarnim odnosom u prethodnih stotinjak godina naglog industrijskog i tehnološkog razvoja, ozbiljno ugrožen zbog ljudskog djelovanja.

Nije samo otpad u moru problem - problem je i klimatska promjena, rast temperatura mora, nasipanja obala, pomorski promet i ostala ljudska rabota koja potiskuje staništa morskih bića i raslinja.
 

Velika većina nas, koji se bavimo turizmom, posredno živimo od mora. More je najčešći motiv posjeta naših gostiju i bogatstvo koje se čuvati mora

I zato bismo trebali znati koje su jadranske vrste zaštićene, a koje ugrožene. Pomažemo ako ne jedemo ugrožene vrste, ma kako privlačno izgledale na tanjuru, ne vadimo ih iz mora, ne kupujemo suvenire od prerađenih morskih životinja, upozoravamo svoje goste na štetne prakse i ugroze morskog života.
 

Ugrožene životinjske vrste u Jadranu

SISAVCI

Malo tko ne zna da je najugroženiji sisavac Jadrana sredozemna medvjedica (Monachus monachus). Adriana, morski fratar ili morski čovik, kako još nazivamo ovu vrstu, pripada porodici tuljana i, nije samo ugrožena ovdje, već i na svim svjetskim morima. Znanstvenici tvrde da je autohtona Adriana istrijebljena, u Jadran sada povremeno dolutaju jedinke iz Jonskog mora. Posljednji put je viđena početkom srpnja kod Ližnjana pa izgleda da napori za očuvanje vrste daju rezultata.

Zaštićeni su još i obični dupin (Delphinus delphis), dobri dupin (Tursiops truncatus) i sve vrste kitova (Cetacea) koji doplivaju u naše vode.

 
GMAZOVI

Iako želve mogu uhvatiti tristotinjak kilograma, a u Jadranu imamo dvije vrste (glavata želva (Caretta caretta) i zelena želva (Chelonia mydas)), pravi su patuljci u usporedbi sa sedmoprugom usminjačom (Dermochelys coriacea) koja također nastanjuje Jadranska mora. Usminjača je jedna od najvećih morkih kornjača sa svojih 2,7 metara duljine i težinom od čak 800 kilograma. Vješta je plivačica pa lako prepliva i visoka mora Atlantika, a zaroniti može do dubine od 1200 metara, držeći dah pola sata. 



I ona i sve njene srodnice u moru, na kopnu i u rijekama Hrvatske strogo su zaštićene. U posljednjih 130 godina je kod nas viđena samo 30 puta, posljednji put u rujnu 2021. kada se zaplela u ribarske mreže nedaleko od Masleničkog mosta. Srećom, brzo je spašena.
 

RIBE

Jadransko more je bogato ribljim vrstama, premda ne i količinom jedinki pojedine vrste. Ima ih oko 440, a čak 123 ugrožene. Mnoge od njih su zaštićene lovostajem tek u određeno vrijeme godine, dok se listi strogo zaštićenih, kod kojih je trajno zabranjen lov, nalazi tek par ribljih vrsta. 



Najstrože je zabranjen izlov drozda (Labrus viridis) i morskih konjića dugokljunić i kratkokljunić (Hippocampus ramulosus i Hippocampus hippocampus), koji, vjerovali ili ne, spadaju u porodicu riba. Zaštićene su i mnoge vrste morskih pasa do čijeg prekomjernog izlova je u velikoj mjeri došlo i zbog njihove nepopularnosti među kupačima. U Jadranu živi čak 54 vrste morskih pasa, jako su važni za održavanje raznolikosti, a hrane se uglavnom bolesnim i nemoćnim jedinkama.

 
ŽARNJACI

U žarnjake spadaju i koralji. U Jadranu živi pedesetak vrsta koralja, ali oni najpoznatiji i najljepši su redom zaštićeni: crni busenasti koralj (Antipathes dichotoma), sredozemni crni koralj (Antipathes mediterranea), crni koralj (Antipathes subpinnata), zvjezdani koralj (Astroides calycularis), žuta gerardia (Gerardia savaglia) i crveni koralj (Corallium rubrum).



Od crvenog koralja u Hrvatskoj se izrađuje predivan nakit, koji je najčešće porijeklom s otoka Zlarina. Zaštita koralja ograničava lov i pustošenje koraljnih staništa. Ta je praksa strogo regulirana. Zato je i koraljni nakit skupocjen, kupovina se preporučuje samo kod provjerenih majstora. 
 

BODLJIKAŠI

Zaboravite osušene zvijezde i ježeve kućice - jeftine suvenire s ljetovanja. Panceriova zvjezdica (Asterina pancerii), zmijolika zvijezda (Ophidiaster ophidianus) i igličasti ježinac (Centrostephanus longispinus) su ugroženi i strogo zaštićeni. 



Prirodni neprijatelji među prirodnim neprijateljima ježinaca, nalaze se i zvjezdače.


MEKUŠCI

Posljednjih godina svjedočimo izumiranju plemenitih periski u morima Jadrana. Posljednje vijesti su ohrabrujuće jer su živi primjerci pronađeni na nekoliko lokacija. Nažalost, podugačak je spisak ugroženih školjaka i puževa. Kamotočac (Pholas dactylus), prstac (Lithophaga lithophaga), periska (Atrina pectinata, Atrina fragilis), plemenita periska (Pinna nobilis), Venerin puž (Pinna rudis, Erosaria spurca), zupka (Luria lurida), kruška (Zonaria pyrum), kvrgavi Tritonov rog (Charonia lampas), Tritonova truba (Charonia tritonis), Argusovo oko (Ranella olearia), puž bačvaš (Tonna galea) i prugasta mitra (Mitra zonata) pomalo nestaju s naših obala. Prvo ih moramo izbaciti iz naših tanjura, ma kako ugodno bilo omastiti brk, recimo, prstacima, a potom se nadati čudu i širenju njihovih osiromašenih staništa. 



Po Tritonu, grčkom bogu mora i Posejdonovom sinu, nazvane su mnoge vrste školjaka. U jednoj od njih na slici gore, udobno se nastanio rak što nas dovodi do iduće skupine zaštićenih jadranskih stanovnika.


RAKOVI

Rakovica (Maja squinado), hlap (Homarus gammarus), jastog (Palinurus elephas) i kuka (Scyllarides latus) nisu pod strogom zaštitom, ali lovostaj traje veći dio godine i uglavnom se mogu loviti samo tijekom turističke sezone. 

 
SPUŽVE

Oko 200 vrsta spužvi živi u Jadranskom moru, a 11 ih je zaštićeno. Možda najzanimljivija je dubokomorska mesojedna spužva (Asbestopluma hypogea) koja se hrani račićima, dok ostale vrste usisavaju morsku vodu i filtriraju hranjive tvari. 

BILJKE

Oceanski porost ili posidonija (Posidonia oceanica (L.) Delile), čvorasta morska resa (Cymodocea nodosa (Ucria) Asch.), morska svilina (Zostera marina L.) i patuljasta svilina (Zostera noltii) strogo su zaštićene biljke našeg podmorja. 



Livade posidonije su nužne za ravnotežu morskog ekosustava pošto opskrbljuju more velikim količinama kisika - jedan metar četvorni dnevno proizvede 14 litara. U gustoj posidoniji žive, hrane se i razmnožavaju brojne sitne morske vrste, a čuva i obale od erozija. Procjenjuje se da je površina morskog dna pod ovom biljkom smanjila za trećinu u posljednjih 100 godina. Najveći krivci su lov koćama, dinamitom, sidrenje, postavljanje uzgajališta, gradnja na pomorskom dobru, onečišćenje mora.

Jedan od važnijih koraka ka zaštiti ugroženih morskih bića je edukacija i svijest o krhkosti njihovog staništa. Poštovati more i sve što nam pruža, možemo samo ako poštujemo sve što nam iz mora dolazi i ako konzumiramo odgovorno i samo ono propisima dozvoljeno. 

Napomena: Popis ugroženih vrsta je najvećim dijelom prenesen s Croatia.hr.