Paušalni porez za privatne iznajmljivače veći i do 500 posto?

Iako je očekivano i najavljivano povećanje paušalnog poreza za privatne iznajmljivače, pažljivo odabran trenutak kada će se prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak poslati u proceduru (ne) iznenađuje. Pažljivo, zato što je i ovaj put, kao i mnogo puta do sada kada su se donosili propisi koji utječu na veliki broj mikropoduzetnika i njihov opstanak, odabran trenutak kada je pažnja usmjerena na špicu turističke sezone ili rasuta po plažama i destinacijama za godišnji odmor.

Naime, baš sada u jeku glavne sezone, kada smo svi već pomalo umorni i siti ljeta i turizma, dočekivanja i ispraćaja, čišćenja i popravaka, podmirivanja obveza, plaćanja pa i naplaćivanja, stiže Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.

U uvodnom obrazloženju Nacrta je navedeno: "uočena je potreba za usklađivanjem visine poreznog opterećenja za iznajmljivače u turizmu koji plaćaju paušalni porez na dohodak određen još 2004. godine, s ciljem davanja mogućnosti jedinicama lokalne samouprave da upravljaju visinom poreza u skladu s fiskalnim potrebama i ciljevima gospodarskog razvoja".

500 % viši paušalni porez za iznajmljivače?

Članak 8. Nacrta glasi: "U članku 57. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "Za slučaj iz stavka 2. ovoga članka, jedinice lokalne samouprave dužne su donijeti odluke kojima će propisati visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, a koja ne može biti manja od 150,00 kuna niti veća od 1.500,00 kuna.""

To zapravo znači da sadašnji iznosi, od 300,00 kuna po krevetu u destinacijama A razreda do 150,00 kuna D razreda, mogu rasti čak 5 puta do predloženih maksimalnih 1.500,00 kuna, odnosno dopušta se mogućnost povećanja paušala do 500 %!

Pridodamo li tomu još i veću boravišnu pristojbu od 2019. godine, povećanje komunalne naknade, rekategorizaciju, ukidanje mogućnosti pansiona uz smještaj i druge represivne odluke aktualne vlasti i nadležnih institucija, koje nedvojbeno pokazuju da je hajka na privatne iznajmljivače u punom jeku bez jasnog cilja s potencijalno katastrofalnim posljedicama za razvoj lokalne zajednice, poduzetništva i turističke ponude.
 

Odgovornost za visinu paušalnog poreza na dohodak će se prebaciti na jedinice lokalne samouprave, kojih je čak 555, od toga 429 općina i 126 gradova

"Neprihvatljiv je prijedlog tako velikog raspona paušalnog poreza od čak deset puta po krevetu, odnosno od 150 do 1.500 kuna po krevetu, koje bi sada samostalno trebale određivati jedinice lokalne samouprave. Mislim da će to dovesti do ‘guranja’ posla u sivu zonu, pa i smanjenja kategoriziranog privatnog, odnosno turističkog smještaja u domaćinstvima", ističe Nedo Pinezić u komentaru za Hinu.

Iz Ministarstva financija poručuju kako je aktualan model oporezivanja pružanja usluge smještaja u domaćinstvima tri puta niži od ostalih oblika oporezivanja dohotka, ali zanemaruju činjenicu da se godišnji paušaln porez plaća iz prihoda od turističke sezone koja u većini destinacija traje dva ili tri mjeseca, tek ponegdje se protegne i na okolne mjesece.

Opasan prijedlog povećanja paušala

Tako se paušalna ocjena o niskom paušalnom porezu za privatne iznajmljivače pretvorila u članak 8. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak kojeg struka ocjenjuje “vrlo opasnim, i pokazateljem da se opet nešto radi i predlaže na prečac, bez uvida u pravo stanje stvari i bez provedenih stručnih analiza”.

Iz Vlade poručuju da je to tek prijedlog te da je Javno savjetovanje otvoreno do 6. rujna pa pozivamo sve da se uključe u raspravu o kojoj ovisi budućnost domaćeg turizma i mnogih kućanstava kojima pružanje usluge smještaja nije dodatan izvor prihoda, već nužno za život i opstanak u Hrvatskoj.

Čak i ako ste umorni i željni mira, izdržite još malo i uključite se u Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak. U najavi su i prosvjedi iznajmljivača, a svi domaćini su pozvani da svoje mišljenje o navedenom Nacrtu iznesu, osim na Javnoj raspravi, i dopisima na adrese Ministarstava financija.