Netom završen natječaj za dodjelu potpora
iznajmljivačima Splitsko-dalmatinske županije nudio je mogućnost traženja sredstava za hortikulturu, odnosno
uređenje okućnice apartmana ili kuća za odmor. Takvi natječaji nisu rijetki, raspisuju se na razini grada, općine ili županije, a česti su i natječaji kojima se nagrađuje kreativnost u vrtnoj hortikulturi.
Koliko znači lijepo uređen vrt i okoliš objekta za pružanje usluga smještaja u domaćinstvu, nije potrebno naglašavati.
Uređenim okolišom utječemo i na atraktivnost destinacije, a ne samo na bolju prodaju vlastitog smještaja.
Prvih pet fotografija su najvažnije kod
internetskog oglašavanja smještaja i upravo te fotografije su one koje zavode gosta i potiču ga na rezervaciju naše ponude. Tih pet fotografija moraju biti vrhunske kvalitete, moraju prikazivati različite prostor(ij)e,
ispričati priču o toplini našeg gostoprimstva, a među njima bi se svakako morala nalaziti i fotografija smještajnog objekta izvana – fotografija okućnice.
Izbor biljaka kojima ćemo oplemeniti svoj vrt i okućnicu nije lagan. Pri tome treba voditi računa o nekoliko ključnih faktora.
1. Podneblje
Da, baš nam se sviđa ta bugenvilija dok se otmjeno penje uz zidove primorskih kuća, bacajući razigrane sjene pod svoje raskošne, najčešće ružičaste, cvjetiće. Bugenvilija ne treba mnogo zemlje niti mnogo vode. Ali treba mnogo sunca i topline i zato uspijeva u srednjoj i južnoj Dalmaciji u blago kiselkastim tlima. Iako je mnogi smatraju mediteranskom biljkom, zapravo je stigla iz dalekog Brazila. Njezin glavni adut je dugačak period cvatnje – okićena mnoštvom sitnih cvjetova ostaje tijekom 5 mjeseci. Dostiže visinu od 7 metara. Sjevernije ju je moguće uzgojiti u tegli i to tako da se u teglu prvo nanese porozni sloj koji će omogućiti dobru drenažu. Ako ste strpljivi i vješti, možete pokušati, ali bi ipak možda bilo najbolje držati se biljaka koje su karakteristične za naš krajolik, onima koje obilježavaju našu destinaciju i koje su podatnije za uzgoj.
Vrste biljaka koje koristimo u hortikulturi:
Zimzeleno drveće i grmlje – u hortikulturi se koriste najčešće na pozicijama vrta koje je potrebno trajno obilježiti kao što su živice i bordure.
Listopadno drveće i grmlje – promjene vizura koje se događaju tijekom godine daju izuzetnu vrijednost ovakvoj sadnji – od promjene boja lišće u jesen do proljetne cvatnje. Jedna od takvih biljaka koja je jako rasprostranjena na našim prostorima je magnolija. Porijeklom je iz Azije ili jugoistočne Amerike, ovisno o vrsti iz ove porodice koja broji preko stotinu srodnika. Magnolija grandiflora je za razliku od ostalih vrsta učestalih kod nas - zimzelena.
Palme – palma je oduvijek bila simbol vrućeg ljeta, pješčane obale i zlaćanog odmora u naručju morskih valova. To je vjerojatno zato što većina vrsta potječe iz tropskih i suptropskih krajeva, ali se dotična jako dobro udomaćila i kod nas u priobalju. Manje je poznato da i Mediteran svoje autohtone palme ima – nisku žumaru (lat. Chamaerops humilis) i Phoenix theophrasti. Nisku žumaru nazivaju još i mediteranskom lepezastom palmom, a obje vrste mogu preživjeti i na temperaturama do – 11 C.
Trajnice i lukovice – u ovu skupinu spadaju biljke kojima je korijen trajan, a vidljivi dijelovi sezonski i obnovljivi. Dijelimo ih na one koje vole sunce i one koji radije ostaju u sjeni. Među trajnicama su i penjačice poput bugenvilije ili lonicere, ali i brojne začinske biljke koje osim svojeg ukrasnog karaktera, imaju i druge prednosti – možemo ih koristiti u kućanstvu. Primjerice, lavanda je jedna od takvih biljaka koja voli sunce, a čije blagodati su nam poznate u kulinarstvu, ali i u oplemenjivanju životnih prostora, npr. ormara s odjećom gdje se uspješno u naše ime bori protiv moljaca.
Sukulenti i kaktusi - izrazito su otporni iako više vole vruće krajeve. Ne traže puno njege i pažnje pa su se tako nametnuli kao nezaobilazan ukras mnogih vrtova. Izbor vrsta ovisi o klimi, a o klimi ovisi i veličina koju dostižu. Kod nas je najrasprostranjenija obična agava (agave americana) koja jedina raste u prirodi srednje i južne Dalmacije. Dekorativne agave ćemo saditi u velikim vrtovima i prostranijim okućnicama pošto agavama treba dosta prostora.
Ukrasne trave i paprati – spadaju u trajnice, a kod nas se najčešće sade bambusi koji izuzetno dobro funkcioniraju kao bordura unutar vrta ili oko okućnice. Među trave spadaju i pokrivači tla.
Voćke – treba li posebno naglašavati zavodljivost voćki u funkciji uređenja okućnice? Svaki krajolik ima svoje adute, od masline do trešnje, jabuke do limuna, kivija do... Ima li išta slađe od hladovine cvjetne krošnje voćke u proljeće ili lisnate šarene sjene pod žarom ljetnog sunca?
Močvarne biljke – najpoznatije su lopoč i lokvanj, a njih sadimo u tlima gdje je vlaga osigurana trajno.
Koje biljke su česte u hortikulturi po regijama Hrvatske?
Istra i Kvarner: maslina, hrast medunac, lavanda, erigeron, visoka žumara, velecvjetna magnolija, kamelija, himalajski cedar, lemprika, zvjezdasti jasmin.
Gorski kotar: kavkaska jela, crveni javor, planinski lovor, snježne grude, hrastolisna hortenzija, lonicera, božur, alpski pakujac, majčina dušica.
Lika: zlatna stupasta bukva, Pančićeva omorika, borovica, vrijesak, bujad, astilba, vučjak, planinski ljiljan.
Dalmacija i jug Hrvatske: crnika, murva, niska žumara, mirta, brnistra, perunika, lovor, lavanda, puzajući ružmarin, afrička ljubičica, mimoza, kanarska datulja, naranča, piramidalni čempres, patuljasti tobirovac, koralj, afrički ljiljan, cerošpanja.
Zagreb i Središnja Hrvatska: magnolija, ukrasna trešnja, koloradska jela, pačempres, bijela topola, grab, lovorvišnja, vrtna mirta, hortenzija, stupasta tisa, bekovina.
Sjeverna Hrvatska: lipa, ariš, ukrasni slak, zlatna kiša, bazga, jorgovan, pajasmin, graničica, uresnica, cinija.
Slavonija: crveni hrast, žalobna vrba, močvarni taksodij, pampas trava, šarenolisna svibovina, ljetni jorgovan, ukrasni sljez, suncokret.
2. Vrijeme koje imamo za održavanje okućnice
Vremena je uvijek malo i moramo realno sagledati svoje mogućnosti. Ako ne živimo u objektu u kojem pružamo uslugu smještaja, odabrat ćemo biljke kojim je potrebno malo pažnje, obrezivanja i zalijevanja. Umjesto pitomih listopadnih vrsta, radije ćemo se odlučiti za otpornije zimzelene i to one koje ne odbacuju previše listova i izdanaka kako bi morali što manje čistiti oko njih. Ako živimo u objektu ili u neposrednoj blizini, možemo se pustiti valovima mašte i obojati svoj vrt i okućnicu duginim bojama prekrasnog proljetnog cvijeća. Većina vrsta traži sunčani položaj i uredno vlaženje, a kalendar sjetve pogledajte u nastavku.
7 trikova za savršeno uređenu okućnicu
- Napravimo "inventuru" okućnice
Za početak bi bilo dobro spustiti se u svoj vrt ili okućnicu te popisati sve što nam treba da bismo obnovili zavodljivost našeg okoliša. Dotrajali vrtni namještaj bi trebalo popraviti ili zamijeniti, a osim bilja za koje smo se odlučili, možda ne bi bilo loše razmisliti i o ukrasima koji će naš vrt pretvoriti u mjesto iz bajke.
- Posadimo cvijeće
Proljeće je vrijeme sadnje i obnove trajnica koje imamo u svojem vrtu. Uz gore navedene naputke o izboru biljaka, uzmite u obzir i stil u kojem želite urediti svoju okućnicu – hoćemo li se odlučiti na rustikalan ili minimalistički vrt, želimo li puno zelenila ili ćemo se poigrati s bojama cvata odabranih biljaka? Proljeće je i vrijeme eksperimentiranja u vrtu. Zamijenimo bilje koje nije preživjelo ovu izrazito hladnu zimu za nama i pokušajmo s nečim novim vođeni svojim dosadašnjim iskustvom u hortikulturi.
- Pobrinimo se za sjenu
Možda je konačno došlo vrijeme da se riješimo onih dotrajalih suncobrana. Zašto se ne bismo odlučili za prirodniji i atraktivniji način osiguravanja hladovine u vlastitom dvorištu? Možemo podići pergolu ili razviti jedro, a možda početi razmišljati i dugoročnije te posaditi neku od penjačica ili voćki koje će s godinama pružiti neopisivo zadovoljstvo sieste u debeloj hladovini svojih zelenih grana.
- Upalimo svjetla radosti
Igra sa svjetlom može biti nešto najkreativnije i najveselije ako to radimo na vlastitoj okućnici. Osim što je korisno, jer ne želimo da naš gost pade ne nos u mračim alejama naših smještajnih objekata, svjetlom možemo narisati najljepšu bajku. Mogućnosti su brojne, od malih solarnih lampica koje možemo strateški postaviti po vrtu do fenjera koje ćemo razapeti nad našim glavama.
- Objesimo zavjese
Da, dobro ste pročitali, zašto ne? Zašto ne bismo dio vrta s, recimo vrtnom garniturom, odvojili od ostatka okućnice prozračnim zavjesama ili nekom otpornijom tkaninom pogodnom za vanjske uvjete.
- Dodajmo vrtu malo akcije
Pijev ptica u proljeće iz našeg vrta je najljepša nagrada za dobro uređeni okoliš. Bez obzira na to, u vrt možemo postaviti i zvončiće ili tzv. wind chimes, u prijevodu - otkucaji srca - složeni ukrase koji vrlo suptilno zveckaju na vjetru. To će dodati malo zena u naše okruženje, a goste (i nas) oduševiti i opustiti. Možemo postaviti i različite skulpture ili ukrasne predmete, možda nešto iz bakine kuhinje ili djedovog podruma što je izgubilo svoju funkciju, a lako se uklapa u stil uređenja naše okućnice i zadovoljava naše estetske i kreativne porive.
- U tijeku je akcija "Zasadi ovo da sačuvaš pčele!". Preporuka je stručnjaka da zasadimo bilje koje pomaže pčelama, bilo u vrt, bilo na balkon. Preporučene biljke su: jednogodišnje - klendula, lobularea morizma, mak, suncokret, cinija, puzavica, heliotrop; višegodišnje - šafran, ljutič, astra, sljezovača, sasa, visibaba, zdravac; travke - lavanda, mačja trava, žalfija, korijander, timijan, morač, boražina.
Vrijednim pčelicama vrijedna pomoć, a nama prekrasna okućnica koja pomaže očuvati ravnotežu u ekosustavu naše destinacije i koja, osim pčela, privlači i goste bajkovitim šarmom i opuštajućim stilom. Ideja za uređenje okućnice je mnogo i sasvim je sigurno da i vi imate dosta iskustva u tome.
Podijelite s nama zapažanja o uzgoju biljaka u vašem podneblju i trikove koje koristite kako bi vaša okućnica (p)ostala savršena.
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
