Snizili ste cijene, manje su gužve i veći je mir, ali vaši apartmani i dalje zijevaju prazni. Ulaganje u smještajne objekte koji većinu godine ostaju nepopunjeni, bacanje je novca u vjetar, i vi to vrlo dobro znate. Što još možemo učiniti kao bismo privukli goste i izvan sezone?

Optimizam, koji gotovo uvijek obilježava turističku sezonu, najčešće ne izostaje niti u najavama za posezonu. S posljednjim danima kolovoza i početkom rujna, prazne se plaže, a pune školske klupe. Nestaju obitelji s djecom, luftmadracima, zaštitnim faktorima i putnim hladnjacima, a na more se spuštaju oni najuporniji. Što to privlači turiste izvan sezone? Tri su osnovna motiva koja pune smještajne kapacitete u turističkim destinacijama u predsezoni i posezoni:
 
  • Jeftiniji smještajniže cijene smještaja su mamac za turiste plićeg džepa ili za one koji jednostavno ne žele plaćati skupe ležajeve u sezoni. Cijene apartmana izvan sezone su i do 30% jeftinije. Tu su i first minute te last minute aranžmani koji također nude znatno niže cijene, ali je period rezervacije nezgodniji. No, je li dovoljno samo sniziti cijene da biste privukli goste izvan špice sezone?
 
  • Manje gužve – velik je broj ljudi koji ne vole gužve na autocestama, čekanje u redu za stol u restoranu ili surfanje na moru ručnika po plažama. Intimniji odmor, daleko od gužvi, a opet u nekoj od domaćih atraktivnih destinacija, pozivnica je za najam smještaja u manje atraktivnim terminima. Manje gužve znače i mirniji odmor, a sukladno tome i mogućnost kvalitetnijeg i potpunijeg konzumiranja sadržaja. Razgledavanje muzeja, crkvi, izložbi i ostalih kulturnih ili zabavnih sadržaja, svakako je ugodnije kada su turistička mjesta poluprazna, a još uvijek je sve otvoreno ili se tek otvara. No, je li to dovoljna reklama za popunjavanje smještajnih kapaciteta izvan sezone?
 
  • Bolji opći uvjeti – pod kojima se ponajprije misli na čistoću i ugodnije temperature zraka. Velik broj turista napominje i da je sve čišće u predsezoni i posezoni, počevši od mora u kojem ima kupača i tijekom svibnja, rujna, listopada, a onih hrabrijih čak i u ostatku godine. Niže temperature pogodnije su za stariju populaciju i ljude sa zdravstvenim poteškoćama. Ovo je također vrijeme i za sportski turizam jer velike vrućine nisu pogodne za fizičke napore niti kod potpuno zdravih pojedinaca. Jesu li čistoća i niže temperature dovoljno dobar motiv za privlačenje gostiju u ostatku godine?

Dakle, snizili smo cijene, gužve su manje, veći je mir, ali apartmani i dalje zijevaju prazni. Ulaganje u smještajne objekte koji većinu godine ostaju nepopunjeni, bacanje je novca u vjetar, i to je više nego jasno. Sredinom 80-ih je započela modernizacija turizma u svijetu u skladu s rastućim prihodima od turizma koji iznose preko 4% BDP-a na godišnjoj razini što je znatno veći rast od onoga zabilježenog kod svih ostalih gospodarskih djelatnosti. No, ta je modernizacija, iz objektivnih razloga koji su svima nama dobro poznati, zaobišla Hrvatsku. Naši najvažniji turistički proizvodi su i dalje sunce i more, što domaći turizam čini sezonalnim, a to jamči prazne smještajne objekte većim dijelom godine. Sprega manjka poduzetnosti (i mašte?) domaćih iznajmljivača, gdje smo uglavnom naslijedili sezonsko poimanje turizma, te inertnost javnog sektora, umanjuju konkurentnost hrvatskog turizma i rezultiraju nedovoljnom iskorištenosti smještajnih kapaciteta.
 

Što je projekt PPS i Hrvatska 365?
Da li bi bilo nepravedno izostaviti napore Hrvatske turističke zajednice za produljenje sezone? U tu svrhu pokrenut je projekt PPS (pred i post sezona) s logotipom Hrvatska 365. Ovaj koncept potiče poduzetnike, odnosno gospodarske subjekte, čiji prihodi se ostvaruju od turizma, da svoje objekte ne zatvaraju s prvim zrakama rujanskog sunca. Opustjele plaže nisu znak za `ključ u bravu´, već treba ustrajati barem do sredine listopada kako bi podigli konkurentnost hrvatskog turizma u svijetu i produljili sezonu. U ovaj projekt su dosada uključene 22 destinacije, a odabranim destinacijama i subjektima, koji su se na području destinacije uključili u projekt, osigurava se bolja promocija i vidljivost na svjetskim tržištima, dodjela i isticanje PPS oznake te sudjelovanje u marketinškim aktivnostima HTZ-a, poput međunarodnih sajmova.


Istina je da se javni sektor i poduzetnici, koji na bilo koji način ostvaruju prihode od turizma, moraju sinhronizirati i udružiti kako bi se sezona produljila. Većina domaćih prijevoznika smanjuje učestalost linija, autobusnih, brodskih i željezničkih, dok se neke potpuno ukidaju već početkom rujna. Zatvaraju se restorani, barovi, diskoteke, muzeji, plažni objekti, čak i javni toaleti. Sve to sputava privatne iznajmljivače koji bi ulagali u dodatne sadržaje unutar ili oko svojih smještajnih objekata kako bi zadovoljili želje i potrebe turista i putnika i izvan sezone.

Ujedinjenje kao ključ za popunjenje

Osim već spomenutog angažmana javnog sektora koji bi trebao pratiti turističku ponudu tijekom čitave godine, od izuzetne važnosti je i ujedinjenje poduzetnika i privatnih iznajmljivača unutar destinacije. Produljenje sezone nije važno samo iznajmljivačima smještaja, već i podržavajućim djelatnostima koji su, također, obveznici plaćanja turističke članarine. Bez, ili s vrlo malim financijskim ulaganjima, ali s puno osobnog angažmana, mogu se napraviti čuda. Evo nekoliko prijedloga:
 
  • Cikloturizam – ova vrsta turizma je sve popularnija kod nas, ali i u svijetu. Njemačka i Austrija bilježe najveću stopu rasta u cikloturizmu. Prednost cikloturizma je i što apartmani, sobe ili kuće za odmor ne moraju biti isključivo na moru – cikloturisti vole kontinent. Za promoviranje cikloturizma potrebna su minimalna, gotovo nikakva, ulaganja.
 

Cikloturizam je vožnja bicikla uz upoznavanje s prirodnim ljepotama, kulturnom baštinom i gastronomskim atrakcijama nekog kraja.


Bicikliranje je strast, a ne potreba, i ljubitelji okretanja pedala, rado poduzimaju turističke ture koje im omogućavaju da provozaju svoje ljubimce na dva kotača. Većina cikloturista dovozi vlastite bicikle što znači da iznajmljivači samo osiguravaju prikladno i sigurno spremište za njih. Usto, potrebno je proučiti biciklističke staze svoje destinacije te sve ono što se na tim stazama može vidjeti, doživjeti ili okusiti. Sve to obogaćuje našu turističku ponudu. Cikloturisti vole termine izvan sezone jer velike vrućine nisu ugodne biciklistima izloženim vatrenim dodirima srpanjskog ili kolovoškog sunca.
 
  • Zdravstveni turizam – u Strategiji razvoja republike Hrvatske do 2020. koja je usvojena prije dvije godine, po prvi put se spominje pojam zdravstveni turizam, iako je takva vrsta turizma poznata oduvijek i svima razumljiva. No, ono što se u posljednje vrijeme događa, s visokim cijenama zdravstvenih usluga u inozemstvu te konstantno rastućim trendom intezivne brige o vlastitom zdravlju, otvara vrata brojnim mogućnostima vezanim uz ovu granu turizma. Zašto se ne povezati s najbližim stomatologom ili instruktorom joge, te sastaviti paket u kojem zajedno nudimo svoje usluge? Dentalni turizam je u Hrvatskoj u konstantnom porastu, čak 65% zdravstvenih turista dolazi u Hrvatsku popravljati zube. Cijene su niže i do 50% nego, primjerice, u Italiji. Od ostalih zdravstvenih usluga, popularna je i estetska kirurgija te wellness. Tradicionalna medicina također bilježi rast interesa.
 
  • Eko-turizam – vrsta turizma koja je tek u povojima, ali je možda baš zato pravo vrijeme da se ovakav oblik turističke ponude počne razvijati kod nas. Ekološki osvještenim turistima, Hrvatska je meka; visoka industrijalizacija koja nas je zaobišla, ovdje nam je učinila uslugu. Očuvana priroda i kuturna baština pozivnica su za eko-odmor o kakvom svaki eko-turist sanja. Povežimo se s poljoprivrednim gospodarstvima s ekološkim uzgojem u okolici, s tradicionalnim zanatlijom ili s čuvarima lokalne baštine. Koristitimo i nudimo proizvode iz organskog uzgoja, prepoznajmo važnost baštine i običaja te promovirajmo naše smještajne objekte kao dio odgovornog partnerstva lokalne zajednice. U svoju ponudu možemo uvrstiti i tradicionalne aktivnosti; berba grožđa, maslina, itd.

Postoje i druge vrste turizma koji bi mogli biti od velike važnosti kod promocije smještaja, a koje se mogu povezati sa specifičnostima mjesta u kojem iznajmljujete apartman: vjerski turizam, lovni i ribolovni turizam, kulturni i drugi.

Osim primjene specifičnih područja turizma, sezona se može produljiti i na načine koji traže i ponešto financijskih ulaganja:
 
  • Apartman s pristupom za osobe s invaliditetom – nije lako zamisliti kako je u Hrvatskoj čak 11,8 posto osoba s invaliditetom. U taj postotak ulaze i osobe oštećena vida ili sluha, kao i osobe s intelektualnim ili psihičkim poteškoćama. Prosjek odgovara prosjeku EU, a prema nekim procjenama, na čitavom svijetu je više od milijarde osoba s poteškoćama. Naravno da osobe s invaliditetom putuju iz jednakih razloga kao i ostali; iz užitka, zbog posla, posjeta rodbini, ili, jednostavno, da bi iskusili nešto novo. No, malo je smještajnih kapaciteta prilagođenih potrebama osoba s poteškoćama, uglavnom su to bolnice ili druge zdravstvene ustanove. Ljetovanje u apartmanu koji je prilagođen osobama s invaliditetom važno je za uključivanje u normalan život i samopouzdanje osoba s poteškoćama. Osim izrazite socijalne komponente i moralnog zadovoljstva, uređenje apartmana s pristupom za osobe s invaliditetom može produljiti sezonu.
 
  • Vanjski bazen, vruća kada ili sauna – ili bilo kakva druga dodatna vrijednost u sklopu smještaja kojeg nudite, osigurava više gostiju i dulju sezonu. OPG Džakula u Sjeverovcu ne bavi se turizmom u klasičnom smislu. Njihovi gosti ne plaćaju smještaj novcem, već radom, pomaganjem u gomili svakodnevnih poslova na farmi. No, Džakule imaju saunu u svojoj kući i njihovi gosti su oduševljeni njome. Često je baš neometano korištenje saune u zimskim mjesecima, motiv za potegnuti u Sjeverovac, mjesto inače zaboravljeno od ljudi i tehnologije.
 

Nešto poput saune, vruće kade na otvorenom ili grijanog bazena, može značajno utjecati na odluku gosta prilikom odabira destinacije za svoj mirni odmor izvan sezone.


Državni natječaji za sufinanciranje objavljuju se redovno u godišnjim intervalima, a tu se mogu iskoristiti i natječaji za povećavanje konkurentnosti, kako državni, tako i oni europski. Razmislite o takvom ulaganju!  
 
  • Promocija - Ulaganje u promociju je važno. Možete se odlučiti o jeftinom načinu oglašavanja, npr. ostavljanje letaka u diskotekama, restoranima ili marinama, ili načinu koji iziskuje ponešto ulaganja poput izrade vlastite internetske stranice ili angažiranjem nekog od renomiranih internetskih oglašivača privatnog smještaja. Međutim, i ovdje je potrebno povezivanje iznajmljivača i poduzetnika kako bi se zajedničkim snagama produljila sezona. Svaki događaj u vašoj destinaciji, prilika je da se pronađe zajednički jezik s poduzetnicima koji imaju koristi od naših punih apartmana koliko i mi sami.
 
Što poduzimaju neki od naših članova kako bi produžili sezonu?
 
Zdenko Rukelj - Apartmani Rukelj
Lokacija: Ribarica
Kapacitet: do 40 osoba
Prosječna popunjenost: 110 dana u godini
Dodaci ponudi smještaja: Uz smještaj, naši gosti imaju na raspolaganju bazen, saunu, dječji park, kvalitetnu internet vezu, vožnju brodom te organizirane izlete na Velebit i otoke.
Savjet: Ulažite, kako u kvalitetu smještaja, tako i u pružanje raznih dodatnih usluga kojima ćete osigurati prepoznatljivost vaše turističke ponude i zaslužiti povjerenje gostiju.
 
Edita Cebalo apartmaniEdita Cebalo - Apartmani Jaković
Lokacija: Brela
Kapacitet: do 18 osoba
Prosječna popunjenost: 105 dana u godini.
Dodaci ponudi smještaja: Da bi popunila pred i post sezonu nudim izlete, povezana sam sa školom golfa i ordinacijom za dentalnu medicinu. Za svaki obavljeni rad u ordinaciji iznad određenog iznosa, klijenti ordinacije imaju gratis smještaj određeni broj dana. Goste povezujem i s restoranima koji nude degustacije lokalne autohtone kuhinje, itd.
Savjet ostalim iznajmljivačima: Svakako se povezati s lokalnim poduzetnicima i u ponudu uvrstiti različite rekreativne pakete.
 
Vid Horvat Vid Horvat - Eko kuća Horvat
Lokacija: Donja Stubica
Kapacitet: 8 osoba
Prosječna popunjenost: 150 dana u godini
Dodaci ponudi smještaja: Osim autohtone zagorske drvene kuće i uređenog okoliša, u paketu nudim i organizirane izlete u Veliki Tabor, Terme Tuhelj, odlazak na meanifestacije "Seljačka buna", memorial
Rudolf Perešin, i to sve uz ponudu raznih zagorskih gastronomskih delicija.
Savjet: Konstantno ulažite u turizam, a pri tom slušajte želje svojih gostiju u smislu eventualnog poboljšanja ponude. Kvalitetno oglašavanje i vidljivost na pravim mjestima su važni!
 
Hrvoje Jure ŠintićHrvoje Jure Šintić - Apartmani Romana
Lokacija: Biograd na moru
Kapacitet: 8 osoba
Prosječna popunjenost: 105 dana u godini
Dodaci ponudi smještaja: Osim smještaja nudim izlete brodom na Kornate i okolne otoke. Povezan sam s marinom, kafićem u blizini te okolnim restoranima te jedni drugima šaljemo klijentelu na obostrano zadovoljstvo.
Surađujem i s ribolovcima te svojim gostima nudim mogućnost ribolova na Vranskom jezeru ili najma big game chartera.
Savjet: Povezujte se na lokalnoj razini jer svaka dodatna usluga podiže i kvalietu vaše ponude. Prodaja u sezoni nije problem, ali kod ostatka godine treba biti kreativniji.

Prema svemu navedenom, prvi korak ka produljenju sezone bio bi razmatranje specifičnosti destinacije. Što mjesto u kojem iznajmljujemo apartmane može ponuditi u mjesecima kada se ne možemo osloniti na darežljivost mediteranske klime, kada sunce sve ranije nestaje iza horizonta i kada more poprima onu svoju tamniju modru nijansu obojano prvim danima bura i oblaka? Specifičnosti destinacije često ovise i o godišnjima dobima pa tako u svoju ponudu možete uključiti proljetne aktivnosti poput berbe ljekovitog bilja ili one jesenske, od berbe grožđa do tradicionalnih fešta koje prate izradu vina.

Potražite partnere. Budite svjesni da ste potrebni jedni drugima kako biste produljili sezonu, ostvarili veće prihode od turizma te maksimalno iskoristili vlastite kapacitete. Takvom sinergijom nadopunjujete svoju ponudu, činite ju konkretnijom i primamljivijom te otvarate vrata svojih apartmana i izvan sezone. Povežite se i s lokalnom turističkom zajednicom koja će vam omogućiti da pratite događanja u vašem mjestu. Evo nekoliko prijedloga s kim biste se još mogli povezati, naravno, ukoliko u vašem mjestu postoje takvo nešto i djeluje izvan sezone:
 
  • sportski sadržaji i događanja
  • koncerti i festivali
  • sportski ribari ili lovci (ribolovni i lovni turizam)
  • biciklistički klubovi
  • lokalni restorani (s tradicionalnim specijalitetima)
  • uzgajivači i različiti proizvođači od tradicionalnih sirovina
  • stomatolozi i ostali pružatelji zdravstvenih usluga
  • noćni klubovi
  • marine
  • muzeji
  • zatvoreni bazeni
  • wellness, itd.

Svi oni koji svojom ponudom privlače goste izvan sezone, a u svojoj ponudi ne nude smještaj, mogli bi lako postati vaši strateški partneri za osvajanje pred i post sezone.
 
 
Kakvi su vaši napori u produljenju turističke sezone?

Više glava je pametnije i zato vas pozivamo da podijelite s kolegama iznajmljivačima svoja iskustva i prijedloge za produljenje sezone.
 
Spremi

Dani Okusa hrvatske tradicije bez Istre i Dalmacije

Oglašavanje smještaja na internetu - s provizijom ili bez?

Šibenčani ogorčeni visokim računima za odvoz komunalnog otpada - odjavljuju apartmane

Ko vidi turizam? - druženje uz razgovor o problemima i potencijalima kulturnog turizma u krizi

Koliko dobar dizajn interijera i namještaj za apartmane utječu na popunjenost smještaja?

Lošinj ujedinjen u promociji destinacije - brojni privatni iznajmljivači uključeni u akciju "Ferry free"

Online plaćanje smještaja: Top 5 payment gateway sistema u Hrvatskoj

Muči te nelojalna konkurencija?

9 komentara Uključi se u raspravu
Aida - Kaštel Sućurac 22.09.2015 20:11
Sve je to super i ja bih rado bila aktivnija u svrhu produljenja turističke sezone, bez obzira što sam krenula u iznajmljivanje tek ove godine. Lokacija otoka Brača je idealna za goste koji vole biciklizam, zbog izvrsnih uspona i predivnog krajolika pored kojeg prolaze. Isto tako, po uzoru na Istru možemo organizirati berbu mandarina, maslina i to kao koncept ponuditi gostima. Ali ne ide to baš tako, jer se 15.09. otvaraju građevinski radovi, počinju raditi mješalice, postavljaju se skele, otvaraju se rive za motokultivatore (ujutro u 5h). Turističke zajednice zatvaraju vrata, t.j. ljetni zabavni program završava sa 30.08. i poslije se ama baš ništa ne događa. Lokalni lobiji određuju što, kako i kada će se raditi ili neće. I to je naša stvarnost... Ali nada zadnja umire, ja još uvijek vjerujem da sprega lokalnih poduzetnika, turističkih ureda i privatnih iznajmljivača može dati rezultate. Ja najvjerojatnije to neću dočekati, moja djeca možda
Branka - Kaštel Kambelovac 22.09.2015 21:20
Sve je to super ove godine što sam zaradila ulažem u vanjski bazen. Hvala puno apartmaniji .
Darko - Šibenik 23.09.2015 11:25
Interesira me gdje i kako doći do podataka o lovnom turizmu, točnije, gdje pronači zainteresirane za lovni turizam? Postoje li posebne agencije ili web mjesta da tako nešto pronađem?
Đurđica - Križevci 24.09.2015 15:53
U potpunosti se slažem s komentarem gospođe Pocrnja, isti slučaj je u svim manjim turističkim mjestima, a posebice na otocima, kao i na otoku Silbi gdje ja imam apartmane za iznajmljivanje, ali to mi pojedinci ne možemo sami riješiti, budući se radi o velikim investicijama na koje će se još pričekati, jer se u razvoj staza za biciklizam izvan naseljenog mjesta treba uložiti velika sredstva ,a treba poštivati i vlasništvo zemljišta , a to će bez angažiranja zajednice teško ići. Đurđica Delić
Jadranko - Prigradica-Blato 25.02.2017 14:15
Vjerujem da bismo se trebali više usmjeriti na turizam treće životne dobi van sezone jer je to idealno vrijeme da relativno zdravi umirovjenici borave u našim apartmanima duži period oko mjesec dana, ali pod uvjetom da im se osiguraju puni pansioni doručak, ručak i večera i osiguraju mnogi drugi sadržaji kulturni, rekreativni i sl. Ova klijentela je poželjna iz skandinavskih zemalja radi vremenskih prilika kod njih.
Jadranko - Prigradica-Blato 25.02.2017 14:28
S Apartmanijom sam počeo suradnju prije tri mjeseca i dosadašnje iskustvo je odlično, sve Vam čestitke. Ali u kontekstu moga prethodnog komentara, imam prijedlog za Apartmaniju da s turističkim agencijama iz skandinavskih zemalja koje se bave turizmom treće životne dobi uspostave blisku suradnju i povežu nas iznajmljivače s njima.
17.07.2020 20:23
Braco, veliki pozdrav od bivše susjede sa Grbavice.
Herbert 20.07.2020 17:08
Volio bi da znam ime bivše susjede.
Odgovori
Zvonko i Vesna - Metajna 06.08.2020 17:43
Crna gora spašava svoje male iznajmljivače!! Možemo li i mi, Hr iznajmljivači, nešto slično očekivati od naše Vlade? Imali smo i još imamo priliku da se napunimo njemačkih i slovenskuh turista, barem 8. i 9. mj. Vlada HR bi trebala prihvatiti njihove turističke vaučere u njhovoj 50% vrijednosti i nitko od onih koji ih imaju ne bi imali motiva ostati u svojim državama. Trebalo je znati iskoristiti komparativnu prednost HR kao zdrave destinacije nad Španijom, Italijom, Turskom, Grčkom i ostalim Medit. destinacijama a o daleko ist. destinacijama da se i ne govori. Svi bi bili rekordno puni, najmanje po prošlogodišnjim cijenama, kako hoteli tako i mali iznajmljivači, ali samo oni legalni, kategorizirani. Glede onih nelegalnih, sada imamo njhovu konkurenciju s bagatelnim cijenama! A samo nama dolaze čestitke, sada prva rata i za jednog prijavljenog, kasnije boravišne taxe, porezi i prirezi na 30-50% niže cijene. Ali svekoliki nameti nisu u tom smanjenom omjeru glede manjih cijena!
Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Informacija kao znak pažnje

Mali apartman `tri sa tri´, kako ga povećati?!

Popularno: