Šparoge - tajni sastojak recepta za dobro gostoprimstvo

Postoji tajna veza između gostoljubivosti i šparoge, jednog od najzanimljivijih poklona majčice prirode u našim krajevima. Iznajmljivači smještaja dobro znaju što je briga o gostu, a većina nas zna i što je šparoga. Ili barem mislimo da znamo. Mnogi bi se mogli iznenaditi pred činjenicom da je šparoga trajnica iz porodice ljiljana. Raste do visine metra, a cvate od svibnja do lipnja. U našim krajevima se beru mladi izdanci šparoge prije nego procvjeta. U pučkoj medicini se, osim izdanaka, koriste još i korijen te sjemenke ploda šparoge. Postoji mnogo vrsta šparoga, od uzgojenih do samoniklih, a nama su najzanimljivije ove naše divlje, priobalne, koje su zauzele nezamjenjivo mjesto u domaćoj gastronomskoj ponudi, posebno među specijalitetima istarske i dalmatinske kuhinje.

Nutritivne vrijednosti šparoge

Tajna veza šparoge i gostoprimstva

Da bi otkrili povezanost šparoge i brige o gostu, moramo otputovati u daleku povijest izvan prostora Mediterana. Prije gotovo 5000 godina, Kinezi su prvi otkrili čudesne sposobnosti ove neugledne biljke. Nije bila u pitanju mediteranska vrsta, već Asparagus lucidus, koja se u Kini upotrebljavala za liječenje respiratornih i dermatoloških problema. I danas se šparoga u pučkoj medicini slavi kao jedna od ljekovitijih biljki te se, bez obzira na vrstu, upotrebljava za proljetno čišćenje organizma zbog svojih diuretičkih svojstava, za skidanje temperature, ublažavanje bolova, a novija znanstvena istraživanja dokazuju i antikancerogeno djelovanje.
 

Mnogi joj pripisuju i afrodizijačka svojstva. U indiji je najpoznatija Shatavari, vrsta šparoge koju Indijci nazivaju `ona koja ima tisuću muževa´, jer potiče ženski libido do nezamislivih visina, a Shatavari se koristi i za izradu tonika za pomlađivanje

Vjerojatno su sve to razlozi zbog čega su stari narodi šparogu poklanjali gostima u znak dobrodošlice. Od korijena šparoge pripremala se blagotvorna kupka koja je ujedno bila simbol najveće pažnje prema gostu. Kineska medicina, koja i dan danas ima svoje poklonike, ističe šparogu kao sredstvo za izazivanje uzvišenih osjećaja ljubavi i prijateljstva. Otud veza između šparoge i gostoprimstva. Pa zašto onda ne bismo i mi taj dar krša iskoristili da pokažemo uvažavanje gostu koji odsjeda u našim apartmanima?

Šparoga, kraljica jednostavnih jela

Šparoga se bere u travnju i svibnju, a ponekad je nalazimo i u listopadu, za toplijih godina koje su učestale u našem podneblju. Smrznuta šparoga zadržava svoj aromatičan i jedinstven okus. Dovoljno ju je kratko prokuhati u uzavreloj vodi, ocijediti te pospremiti u plastičnim vrećicama u zamrzivač. Tako pripremljenu šparogu možemo kasnije koristiti za različita tradicionalna jela: salate s jajima, rižoto ili kao prilog uz mesne nareske.

U tradicionalnoj dalmatinskoj kuhinji, šparoge se pripremaju na jednostavan, pomalo starinski način, načešće u salatama i fritadama, dok moderan kulinarski izričaj šparogama pridaje božansku moć u oplemenjivanju raznolikih jela: od ukusnih juha, preko rasplesanih kombinacija plodova mora i mesa u rižotima ili tjesteninama.
Šparoga iz uzgoja je mesnatija i manje aromatična, a slabija su i njezina blagotvorna svojstva. Europljani vole bijelu šparogu. Ona se razlikuje od šparoge uobičajene zelene boje samo po načinu uzgoja. Prekriva se nepropusnom folijom kako bi izgubila klorofil koji joj daje karakterističnu boju. Takva šparoga ima niže nutritivne vrijednosti. Mi još uvijek iznimno cijenimo divlju šparogu koju možemo pronaći na plodnim tlima uz morsku obalu. I divlja šparoga se može kiseliti te posluživati uz pršut ili neke druge specijalitete iz domaće kuhinje.

---

Recepti

 

---

Dozvola za branje šparoga