Najčišća zemlja na svijetu je Švicarska, Hrvatska tek na 41. mjestu

Liste naj zemalja možda nisu najbolji pokazatelj, ali kada se na listi čistoće nađemo tek na 41. mjestu, sram je ipak prisutan.
 

Po sigurnosti smo u 2022. na visokom 11., odmah ispod Slovenije, dok nas susjedna zemlja po čistoći nadmašuje za 10 mjesta

Švicarska, Francuska, Danska, Malta, Švedska, Velika Britanija, Luksemburg, Austrija, Irska, Finska, deset su najčišćih zemalja na svijetu, tim redoslijedom. U vrhu su još i Island, Španjolska, Njemačka, Norveška, Belgija. Nekako se u njihovoj blizini našla i Italija, koju inače ne doživljavamo posebno čistom. Koji su parametri kojima se mjeri čistoća neke države?
 

Čistoća je pola zdravlja

Kod ocjenjivanja čistoće neke zemlje, uzima se, naravno, doslovna vizualna odsutnost otpada i prljavštine u okolišu, bilo da se radi o urbanim sredinama ili prirodi kojom se određena država ponosi. U ocjenu ulaze i napori koje određena država poduzima da bi bila čista.

Najviši postotak čistoće zabilježen u Švicarskoj je 87,24%, a tom postotku doprinosi ukusna i pitka voda, nezagađen zrak, nizak nivo korupcije, zdravlje i higijenske navike građana.

Europa je daleko najčišća na svijetu, dok vodstvo u nečistoći i zagađenosti drže Bangladeš, Čad, Pakistan, Tadžikistan, Indija, Oman, Kirgistan, Bahrain, Irak i Nepal.
 

Zašto je važno biti najčišća zemlja na svijetu?

Osim turističke promocije i privlačnosti koju čistoća znači za brojanje turističkih novčića, ona je naše ogledalo, odraz kulture i odnosa prema onome što volimo nazivati svojim i prema čemu osjećamo pripadnost. Zašto se onda događa da ne vidimo dalje od vlastitog dvorišta? Zašto se prema prirodi i mjestima u kojima živimo odnosimo nemarno?

Čistoća zemlje nije samo odgovornost političara niti tvrtki zaduženih za higijenu gradskih ulica i trgova. Čistoća je odgovornost svakog od nas.
 

Uočimo li u prirodi smeće koje nismo bacili mi, tog trenutka ono postaje i naše smeće i ne postoji nijedno opravdanje zbog kojeg ga ne bismo pokupili i zbrinuli tamo kamo odista pripada

 

Čisteći medvjedići i šibenski ronioci

Čisteće medvjediće bismo smo mogli opisati kao pokret koji sve više raste. Sve više je pojedinaca koji ne žele živjeti okruženi smećem i ne žele takvu ostavštinu proslijediti svojoj i vašoj djeci. Žele vlastitim primjerom pokazati kako se čuva ljepota, ne zemlje Hrvatske, već planete čiji smo stanovnici.

Čisteći medvjedići organiziraju akcije čišćenja na različitim lokacijama gotovo svaki vikend, ponekad i dva dana vikenda. Zbog praktičnosti oko dogovora, podijeljeni su na dvije grupe na društvenim mrežama: Čisteći medvjedići - Kontinentalna Hrvatska i Čisteći medvjedići - Dalmacija.

Grupe broje oko 1200 članova, a njihovu stranicu prati i podržava gotovo 7 tisuća ljudi. Broj podržavatelja Powerlift kuba Šibenik i ronilačkog kluba Roniti se mora, čiji članovi su jednaki entuzijasti u oslobađanju kopna i mora od smeća, samo raste.
 

Gomilanje smeća i prirodi ugoržava biljni svijet, životinje i zdravlje ljudi

U velikoj dvodnevnoj akciji u organizaciji spomenutih, izvučeno je 11 tona otpada iz šibenskog podmorja, uz sudjelovanje 150 ronilaca i 50 ljudi na kopnu, volontera iz raznih dijelova Hrvatske. Sama prisutnost tolikog broja volontera, jasno nam daje do znanja da se i drugdje provode slične akcije i da je lista ljudi koji ne žele zatvarati oči pred problemom onečišćenja okoliša i skrštenih ruku promatrati kako se smeće u prirodi gomila, već preuzimaju odgovornost, zavrću rukave i prihvaćaju se posla kako bismo svi živjeli u zdravijem i ugodnijem svijetu.

Čisto kao suza

Zašto se kaže čisto kao suza? Možda zbog bistre tekućine kojom ispiremo tugu nataloženu na našim srcima...

Prestanimo biti samo promatrači i držurna grintala. Uključimo se u neku akciju čišćenja u svom okruženju, pokupimo to smeće preko kojeg preskačemo u šetnji gradom ili prirodom, pomognimo sačuvati čistoću, ljepotu i biološku raznolikost prirode, kako ne bismo u bliskoj budućnosti ronili suze zbog nepovratno uništene prirode.