Turizmu se pripisuju stanoviti pozitivni i negativni učinci na lokalnu ekonomiju i dobrobit zajednice. Spustimo li se na Jadran sada početkom svibnja, pomalo otužno će djelovati netom otvoreni restorani i slastičarnice, još gotovo sasvim prazni, u očekivanju turističke sezone, tog pokretača ekonomije (i života) u malim mjestima uzduž naše obale.
Gdje u tim našim malim mjestima rade mladi ljudi, visoko obrazovani inženjeri, recimo, kemije?! Ondje caruje turizam. Turizam je najsnažnija grana hrvatske ekonomije, posebno u primorju, bez sumnje. Turizam bez plana i cilja, bez održivosti, prate tek neke osnovne djelatnosti poput trgovine ili građevine. Turizam koji promišlja, ne više onaj koji održava, već koji regenerira, može zaposliti sve unutar lokalne zajednice. Može biti motor razvoja gospodarstva u različitim djelatnostima. Potaknuti otvaranje radnih mjesta čak i za inženjere kemije.
Pozitivni učinci turizma na lokalnu ekonomiju
1. Stvaranja radnih mjesta
Prije svega, radi se o radnim mjestima u turizmu. Hoteli, restorani,
turističke atrakcije nude primarne radne pozicije u područjima s turizmom kao snažnom gospodarskom granom. U ta neposredno stvorena radna mjesta ulazi još i trgovina.
Međutim, planirani turizam koji je fokusiran na očuvanje resursa destinacije i razvoj inovativnih turističkih proizvoda, može imati neizravni utjecaj na stvaranje radnih mjesta, pa i za inženjere kemije
Iako su uglavnom zaposleni u različitim industrijskim sektorima, kao što su farmacija, petrokemija, prehrambena industrija i sl., vještine inženjera kemije su potrebne i u sektorima koji su vezani za turizam. U turističkom sektoru može biti potrebe za razvojem novih proizvoda, usluga i iskustava koji su usko vezani uz kemijska istraživanja i primjene, poput razvoja kozmetičkih proizvoda koji se brendiraju na određenoj destinaciji, primjene tehnologija za pročišćavanje vode i zraka u turističkim objektima, itd.
Turistički sektor može potaknuti razvoj drugih gospodarskih sektora koji su povezani s inženjerstvom kemije, kao što su sektor održive energije, zdravstveni sektor, itd. Ovi sektori se danas razvijaju i kao rezultat potražnje turista za inovativnim, ekološki prihvatljivim i sigurnim turističkim proizvodima i uslugama
2. Povećanje potrošnje i prihoda
Ovaj benefit se ne ogleda samo u potrošnji turista koji obično troše novac na hranu, smještaj, suvenire i druge aktivnosti tijekom svojih putovanja, već i u povećanju platežne moći lokalnog stanovništva koje je izravno ili neizravno zaposleno u turizmu pri čemu se više troši općenito na svim razinama u destinaciji.
Turistička industrija stvora novi izvor prihoda za lokalne vlasti putem poreza na smještaj, poreza na dobit i drugih oblika poreza. Ti prihodi se mogu koristiti za poboljšanje javnih usluga i razvoj infrastrukture u lokalnoj zajednici.
3. Razvoj infrastrukture
Povećan priljev turista može potaknuti razvoj novih infrastrukturnih projekata, poput izgradnje cesta, odvodnih sustava, novih smještajnih kapaciteta, restorana, muzeja i turističkih atrakcija. Uz kvalitetno
upravljanje destinacijom, turizam može pomoći u poboljšanju kvalitete života lokalnog stanovništva.
Odgovorno iznajmljivanje: Privatni iznajmljivači mogu poticati lokalnu ekonomiju
Privatni iznajmljivači već potiču lokalnu ekonomiju na različite načine. Privatni smještaj, onaj legalan, koji čini oko 50% ukupnog turističkog prometa u domaćim turističkim odredištima podržava sva benefite turizma. Posebnost su ruralna područja u kojima nema hotela pa je
privatni smještaj ekskluzivni pokretač razvoja različitih pratećih djelatnosti i turističkih proizvoda kao osnovnih motiva dolaska u destinaciju.
No, osim plaćanja poreza i ugošćavanja turista koji će povećati potrošnju i prihode u lokalnoj zajednici, privatni iznajmljivači mogu u svom poslovanju usvojiti prakse koje su dodatan poticaj ekonomiji i jačanju održivosti u svom mjestu.
1. Angažiranje lokalnih ljudi
Majstori, građevinari, čistači, posrednici, voditelji, i druge pozicije koje su ponekad neophodne za kvalitetno upravljanje smještajnim objektom, možemo popuniti zapošljavanjem lokalnog stanovništva. Tako stvarano radna mjesta u lokalnoj zajednici, dodatno potičemo povećanje prihoda i potrošnju u destinaciji.
Privatni iznajmljivači mogu zapošljavati lokalne stanovnike za održavanje i upravljanje smještajnim jedinicama, što može stvoriti nova radna mjesta i povećati prihode lokalne zajednice.
2. Promocija lokalnih proizvoda i usluga
Oko 30% svoga budžeta za putovanje, turisti će potrošiti na smještaj. Ostatak novca će otići na transport i konzumiranje različitih usluga u destinaciji, poput posjeta muzejima i drugim turističkim atrakcijama, izleta, restorana i kupovinu u trgovinama. Kao primarni izvor neposrednih informacija, moć privatnih iznajmljivača je u preporukama koje možemo dati svojim gostima.
Možemo goste potaknuti da namirnice kupuju kod lokalnih proizvođača, radije nego u velikim trgovačkim centrima, ili da kušaju specijalitete domaćih ugostitelja, umjesto da se obilaze lancima brze hrane
3. Suradnja s lokalnim poduzetnicima
Promocija je prvi korak u suradnji s lokalnim poduzetnicima i horizontalnom umrežavanju u destinaciji. Idući korak je dogovaranje posebnih pogodnosti ili popusta za svoje goste. Tako turiste dodatno motiviramo na konzumiranje usluga i proizvoda lokalnih poduzetnika, a lokalni poduzetnici dobivaju vjerne kupce.
4. Pokloni dobrodošlice od lokalnih proizvođača
Nabavka poklona dobrodošlice od lokalnih proizvođača je još jedan oblik suradnje i promocije koji potiče potrošnju u destinaciji i lokalnu ekonomiju. Paket domaćih proizvoda, bilo da se radi o hrani ili o kozmetici, neće ostaviti gosta ravnodušnim, možda će ga potaknuti da iste proizvode nabavi sam i ponese kao suvenire kući.
5. Opremanje smještaja opremom lokalne proizvodnje
Svaka stvar u smještaju, bilo da se radi o komadu namještaja ili dekoraciji, može biti izložbeni primjerak koji se pokazuje gostima kao informacija što se sve u mjestu može kupiti. Jedinstveni komadi ručno rađenog namještaja, primjerice lampe, keramika, slike, sve ono što proizvode mali
lokalni proizvođači, dodat će autentičnost našoj ponudi smještaja i možda potaknuti goste da i sami kupe nešto od lokalnih proizvođača.
6. Uključivanje u aktivnosti lokalne zajednice
Proteklih desetljeća smo zaboravili što znači biti aktivan član svoje zajednice. Ne vidimo dalje od vlastitog praga, čekamo da nam netko drugi (država, lokalna vlast) riješi probleme tik do naše dvorišne ograde. Radije ćemo vrijeme utrošiti na gunđanje, možda i na neko protestno pismo, nego da sami zasučemo rukave. Taj trend se polako mijenja pa sve češće čujemo o raznim akcijama uređenja i čišćenja (plaže, javne površine) koje nastoje okupiti stanovnike nekog područja u svrhu poljepšavanja mjesta i boljih uvjeta života za sve. Kada ste posljednji put u takvoj nekoj akciji dali ruke?
Volontiranja i donacije za lokalna događanja nisu rezervirana samo za tamo neke aktiviste. Tek kao aktivni član naše zajednice imamo pravo i na kritike. U takve akcije možemo uključiti i svoje goste - sve je više turista koji žele sudjelovati u aktivnostima za poboljšanje uvjeta života lokalnog stanovništva i tako dodatno doprinijeti razvoju lokalne ekonomije
7. Povezivanje s drugim iznajmljivačima u destinaciji
Za uspješan ekonomski razvoj lokalne zajednice, suradnja na svim razinama je osnovni preduvjet. Upit kojeg ne možemo realizirati zbog zauzetosti, proslijedimo susjedu ili kolegi iznajmljivaču u destinaciji. Zašto da turist ode dalje ako praznih kapaciteta u našem mjestu još ima? Istina, praksa traženja smještaja turistima, koji su se raspitivali kod nas za zauzete termine, nam može oduzeti živaca i vremena. Ali ta je praksa jedina dugoročno isplativa. Iduće sezone ćemo možda mi ugostiti tog turista, za susretljivost koju smo pokazali nema zaborava. Pri tome smo svi na dobitku, i mi i turisti i naši kolege iznajmljivači koji će popuniti svoje kapacitete uz našu pomoć.
Ne smijemo nikada zaboraviti da je umrežavanje najveći doprinos lokalnoj ekonomiji kojeg možemo napraviti. To umrežavanje samo o nama ovisi. Razvijena lokalna ekonomija je temelj zdrave lokalne zajednice i bolje društva u kojem svi želimo živjeti.
* Uvodni citat pripada Ernestu Hemingwayu kao autoru romana "Kome zvono zvoni".