Kako potaknuti kreativnost koja je ključna za uspjeh

Kreativnost je psihološki fenomen kojeg prepoznajemo kao sposobnost stvaranja novih ideja, koncepta ili rješenja na originalan i inovativan način. Ona obuhvaća i sposobnost povezivanja različitih ideja, promatranje problema iz različitih perspektiva i pronalaženje inovativnih načina za rješavanje izazova.

Kreativnost nije ograničena samo na umjetničke discipline - prisutna je u različitim područjima života, uključujući znanost, tehnologiju, poslovanje, obrazovanje i svakodnevne aktivnosti. Uključuje i sposobnost izražavanja ideja na originalan i inspirativan način. Uspješno poslovanje u bilo kojem segmentu, uključujući turizam pa i pružanje usluge smještaja, nezamislivo je bez izvjesne doze kreativnosti.

Umjetna inteligencija i kreativnost

S razvojem i dostupnošću umjetne inteligencije (AI), kreativnost je posebno u fokusu. Koliko je AI sposobna za kreativnost i je li ona isključivo ljudska osobina? 

Ljudi su oduvijek bili kreativni. To je vještina koja nas razlikuje od drugih životinja premda određene vrste pokazuju znakove kreativnosti. Sjetite se samo vrana koje bacaju orahe pod kotače automobila kako bi ih otvorile. Međutim, ljudsku kreativnost ne motivira samo dolazak do hrane, iako nove ideje najčešće koristimo kako bismo zadovoljili vlastite potrebe. Činjenica je - da nije kreativnosti, ne bismo napredovali kao vrsta.

Kada govorimo o umjetnoj inteligenciji, moramo reći da, prema nekim znanstvenicima (Margaret Ann Boden, profesorica kognitivne znanosti na Odjelu za informatiku na Sveučilištu u Sussexu) postoje tri vrste kreativnosti:

1. Kombinacijska kreativnost - ona koja spaja poznate ideje u inovativan, ali ne i iznenađujuć koncept;
2. Istraživačka kreativnost - generira nove ideje istraživanjem postojećih koncepata i njihovih sadržaja, granica i potencijala;
3. Transformativna kreativnost - stvaranje ideja izvan svih poznatih struktura i stilova rezultirajući nečim posve novim, originalnim i neočekivanim.

Bez obzira na vijesti o vrtoglavim ciframa koje je jedno umjetničko djelo stvoreno umjetnom inteligencijom ili glazbeni uradak može postići, prilično je jasno da ideje koje generira AI pripadaju prvim dvjema vrstama kreativnosti, dok transformativnu, barem zasad, imamo samo mi. Kreativni ljudi. 

Pod pretpostavkom da je duhovitost također oblik kreativnosti jer traži originalnost u izražavanju, povezivanju ideja, gledanju na svijet iz neobičnih kuteva i izražavanju koje je okidač emocija, testirali smo AI koliko je kreativna.



Naravno da ovo dopisivanje s AI ništa ne dokazuje. To je samo igra, ali upravo igrom potičemo kreativnost. Dječja kreativnost je potpuno drugačija od one odraslih osoba. Nesputani su društvenim konvencijama i stečenim znanjem koje nas odrasle donekle ograničava. Možda previše razmišljamo o posljedicama ili se previše bojimo novih ideja i promjena, za razliku od djeca kojima su takve emocije relativna nepoznanica?
 

59% ljudi vjeruje da AI može potaknuti njihovu kreativnost, 20% vjeruje da je upotreba umjetne inteligencije ograničava

Kako potaknuti vlastitu kreativnost?

Druženje s AI vjerojatno nije najbolji način da budemo kreativniji. Znanstvenici koji proučavaju fenomen kreativnosti ne slažu se uvijek niti u potpunoj definiciji, niti u oblicima kreativnosti, metodama mjerenja ili načinima poticanja ove vještine. Mogli bismo reći da su u svojim teorijama prilično kreativni. Međutim, u jednom se svi slažu - kreativnost se može poticati. Ne postoje nekreativni ljudi.

Odabrali smo ovdje jednu metodu koja je prilično ugodna, a temelji se na postavci oko koje se svi znanstvenici slažu - da je inkubacija važan segment u procesu dostizanja kreativnosti i smišljanja inovativnih koncepata. Kreativnost nije prisutna samo kada aktivno pokušavamo biti kreativni. Čak i jednostavna šetnja u parku može potaknuti kreativnost jer nam omogućuje da pustimo misli da lutaju i da se uspostave različite neuronske veze. To je nešto što neuroznanstvenici prihvaćaju kao temeljni kreativni proces. Trenutak lutanja uma nazivaju inkubacijom. 

Neuroznanstvenik Mark Beeman i psiholog John Kounios su, početkom ovog stoljeća, proučavali kreativne procese na velikom broju ispitanika putem rješavanja jednostavnih asocijacija. Došli su do zaključka da je za postizanje kreativnosti ključno - dobro raspoloženje.

Za postizanje dobrog raspoloženja, s druge strane, preporučuje se:

1. Fizička aktivnost - aktivira hormone sreće, serotonin, dopamin i endorfin, a ispire hormone stresa i tjera tjeskobu koja nas održava u vrtlogu negativnih emocija.

2. Zahvalnost - trenira mozak da se fokusira na pozitivne podražaje i informacije, umjesto da se vrtimo oko negativnih emocija kojima smo, prirodno, svi izloženi na dnevnoj bazi. Fokus na pozitivno podiže raspoloženje i usmjerava nas u potrazi za pozitivnim emocijama.

3. Usredotočenost - jer sve što radimo traži pažnju. Puna pažnja posvećena onome što trenutno radimo pomaže mozgu da kasnije opušteno istraži alternativne i daleke mogućnosti. Konstantna raspršenost nam ne dopušta da se fokusiramo na bilo što niti da prepoznamo vrijednu ideju koja može nastati u kreativnim procesima razmišljanja.

4. Odmor - jer treba biti ponekad dokon da bi bio kreativan. Glava prazna za rađanje novih ideja. Poznato je i da putovanja, migracije, vode do boginje kreacije. Na putovanjima se opuštamo, naše misli se bistre. Sve što nas odmara i opušta potiče kreativnost. Važan je i dobar san, ali i samoća. Vrijeme koje ćemo posvetiti samo sebi, zapravo, vrijeme u kojem vrijeme ne postoji jer postojimo samo mi u tom trenutku bez obveze prema bilo čemu i drugim osobama. 

Kada ovo prakticiramo svakodnevno, makar u malim dozama, naša sposobnost kreativnog razmišljanja i stvaranje originalnih ideja raste. Nije lagano kao što to na prvu može učiniti, ali ne košta ništa, ako već nismo, krajnje je vrijeme da pokušamo. Možda zaista pronađemo tu kreativnost koju sanjamo.