Veća boravišna pristojba je utvrđena
Uredbom o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. godinu, koja je izglasana na sjednici Vlade u Kninu početkom kolovoza. Tako se u srcu ove sezone Vlada brine za srce iduće jer će se povišena boravišna pristojba primjenjivati u glavnoj sezoni 2018. godine.
Prema novoj
Uredbi, boravišna pristojba raste u iznosu od 1,00 kune po ostvarenom noćenju u turističkim mjestima A i B razreda te 0,50 kuna u destinacijama D i C razreda. Navedeno povećanje se odnosi na noćenja u kampovima, hotelima, charterima i slično, a novi su iznosi paušala i za nautičare. Paušalci,
iznajmljivači smještaja, ovaj put neće osjetiti posljedice nasumične strategije povećanja državnih
prihoda od turizma na vlastitoj koži.
Privatni iznajmljivači i vlasnici apartmana, soba i kuća za odmor, koji boravišnu pristojbu plaćaju paušalno plaćat će jednake iznose kao i prethodnih godina.
Iako
boravišna pristojba direktno puni blagajne turističkih zajednica, mnoge su izrazile neslaganje s ovom
Uredbom o povećanju boravišne pristojbe u 2018. godini. Većina TZ-ova ističe kako načelno nisu protiv povećanja pristojbe, ali kroz efikasniji sustav koji će odrediti aktivnosti turističkih zajednica i osigurati transparentnu raspodjelu sredstava prikupljenih iz boravišne pristojbe.
Turistička zajednica Istarske županije naglašava kako prioritet nije visina, već nadzor nad obračunom, naplatom i uplatom na državnoj razini uz rješavanje problema nenaplaćene boravišne pristojbe.
I
TZ Splitsko-dalmatinske županije inzistira na dugoročnim rješenjima i temeljitim promjenama koje bi trebale biti provedene kroz novi
Zakon o boravišnoj pristojbi i
Zakon u turističkim zajednicama. Splićani, međutim, pozdravljaju uredbu o povećanju kao kratkoročnu mjeru te traže daljnje povećanje do 10,00 kuna u glavnoj sezoni, uz povećanje paušalnog iznosa sa sadašnjih 300,00 kuna za A
turistički razred na 400,00 kuna za privatne iznajmljivače.
Konkurentnost kao argument i za i protiv
I protivnici i zagovaratelji povećanja pristojbe kao osnovni argument koriste isti pojam - konkurentnost.
Protivnici povećanja navode kako s većim davanjima rastu cijene usluge čime pada konkurentnost domaće ponude na globalnom turističkom tržištu. Od nedavnog rasta PDV-a s 13 na 25 % do veće boravišne pristojbe - sve to podiže ukupnu cijenu turističke usluge.
Simbolično smanjenje članarine turističkim zajednicama u ovoj godini čini se kao opravdanje za kasnije podizanje davanja i to u puno većem iznosu. Manja
turistička članarina je značila 10-ak milijuna kuna manji prihod TZ-ova, dok u
Ministarstvu turizma računaju kako će u 2018. godini, uz rast turističkog prometa od 5 % i veću boravišnu, prikupiti oko 80 milijuna kuna više nego u prethodnoj godini.
"8 kuna, koliko iznosi boravišna pristojba u A turističkom razredu u vrijeme glavne sezone, još uvijek je jeftinije u odnosu na nama konkurentne zemlje", kaže tajnik
Ministarstva turizma Frano Matušić.
Iznos boravišne pristojbe se posljednji put mijenjao 1999. godine kada je taksa smanjena s 7,60 kuna na 7,00 kuna kako bi bili, naravno, konkurentniji u odnosu na susjedne zemlje.
Iz
Ministarstva poručuju kako su troškovi turističkih zajednica veći jer su iste postale obveznice plaćanja PDV-a u inozemstvu, a intezivnija bitka za konkurentnost na turističkom tržištu traži stalno praćenje promjena trendova i nužnost povećanja broja projekata za promidžbu Hrvatske, za što su potrebna puno veća novčana sredstva.
`Simbolično´ povećanje boravišne pristojbe
I aktualni ministar Cappelli, u razgovoru za
Poslovni dnevnik, navodi kako
"boravišnu pristojbu plaća gost te smo s tih 2,50 do 8,00 kuna u srcu sezone i dalje značajno jeftiniji od konkurentskih destinacija.
"
Boravišna pristojba u Italiji iznosi između 2 i 7 eura, 0,45 i 2,25 eura u Španjolskoj, 0,15 i 2,18 eura u Austriji, u Bugarskoj 6,27 eura, dok u susjednoj BiH iznosi 1 euro.
Poskupljenje boravišne pristojbe naziva
"simboličnim" te ističe da će se navedena sredstva vratiti u turistički sustav kroz bolju promociju na emitivnim tržištima, razvoj turističke ponude i poticanje događanja u destinacijama, a posebna pažnja će se posvetiti sigurnosti turista i promociji Hrvatske kao sigurne zemlje te jačanju pozicije na ljestvici svjetskih aviodestinacija.
Tvrdi i kako je boravišna pristojba značajan izvor prihoda za turističke zajednice kontinentalnih županija koje imaju ključnu ulogu u razvoju kontinentalnog turizma.
Iz TZ Osječko-baranjske županije pozdravljaju uredbu o povećanju. Članarina turističkim zajednicama čini njihovog 77,07 % prihoda, a boravišna pristojba preostalih 22,93 %. Veći prihodi od boravišne pristojbe su nužni za opstanak kontinentalnih TZ-ova, s obzirom na neminovnost daljnjeg smanjenja članarina koje spadaju među parafiskalne namete.
Udruženi protiv većih nameta
Novi
Zakon o boravišnoj pristojbi i
Zakon o turističkim zajednicama, kojima bi se regulirale aktivnosti TZ-ova i transparentnost raspodjele novčanih sredstava iz boravišne pristojbe, već dugo su u najavi. Prisjećamo se, najava iz
Ministarstva turizma je bio mnogo, počevši od
najave rekategorizacije smještaja do racionalizacije turističkog poslovanja. Čini se kako se samo one najave koje vrlo brzo pune državni proračun zaista i ostvaruju.
U desetljećima za nama, mnoge destinacije su bile zanemarene, malo se, i nimalo, ulagalo u turističku ili komunalnu infrastrukturu, zanemarivale obale i plaže. Mnoga mjesta više ne zaslužuju oznaku turističkog razreda kakva im je dodijeljena.
Pravilnik o razvrstavanju gradova i općina u turističke razrede je donesen 2009. godine, a naknadnim izmjenama i dopunama su destinacije uglavnom mijenjale razred iz nižeg u viši. Možda bi prije rekategorizacije
obiteljskog smještaja i novog podizanja iznosa boravišne pristojbe, između ostalog, trebalo provesti i rekategorizaciju turističkih razreda destinacija?
Svi predstavnici strukovnih udruga traže analizu efikasnosti sustava turističkih zajednica, učinaka istih kroz raspodjelu i naplatu sredstava pristojbe te jednako opterećenje svih obveznika plaćanja.
Negativnim komentarima na povećanje boravišne pristojbe su se oglasili i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Hrvatska gospodarska komora (HUP), Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), HUP-Udruge ugostiteljstva i turizma, Udruženje hotelijera pri HGK, Kamping udruženje Hrvatske (KUH), HUP-Udruge nautičkog sektora i udruženje pružatelja usluge smještaja na charterima pri HGK te brojne udruge privatnih iznajmljivača.
Visina boravišne pristojbe za 2018. godinu
Razred turističkog mjesta |
Boravišna pristojba u kunama po osobi i noćenju |
Razdoblje |
I. glavna sezona |
II. predsezona i posezona |
III. izvansezona |
A |
8,00 |
6,00 |
5,00 |
B |
7,00 |
5,00 |
4,00 |
C |
5,50 |
4,00 |
3,00 |
D i ostala nerazvrstana mjesta |
4,50 |
3,00 |
2,50 |
Ovdje pogledajte čitavu
Uredbu o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. godinu.