Turistička članarina još 5 % manja?

Na stranicama e-Savjetovanja se provodi još jedna javna rasprava koja se tiče izravno iznajmljivača obiteljskog smještaja. Sve pravne i fizičke osobe su pozvane da se uključe u raspravu s prijedlozima o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama turističkim zajednicama. Javnu raspravu provodi Ministarstvo turizma i otvorena je do 4. studenog ove godine.

Svi privatni iznajmljivači su obveznici plaćanja tzv. turističke članarine, odnosno postotka od svojih prihoda kojim se financira rad turističkih zajednica. U ovoj, 2016. godini, taj namet je već smanjen za 15 %, uglavnom zbog pritiska EU, prema čijim naputcima bi Hrvatska trebala ukinuti ili smanjiti većinu svojih parafiskalnih nameta, u koje spada i turistička članarina.
 

Manje TZ-ovima, više iznajmljivačima

Smanjenje turističke članarine je, razumljivo, naišlo na otpor turističkih zajednica, pogotovo onih `kopnenih´, čije financije, ali i opstanak, izravno ovise o članarinama. Bez obzira na prijedloge pristigle iz kontinentalnih turističkih zajednica da se razmisli dobro o smanjenu članarine i preraspodjeli sredstava, članarina je smanjena te se ista sada obračunava po koeficijentima kako slijedi:
 

Turistički razred mjesta	A	B	C	D
Stopa obračuna za prvu skupinu	0,1615	0,14858	0,1292	0,11628

Novi prijedlog obračuna turističkih članarina bi pojedinačne izračune umanjio za dodatnih 5 %:
 

Turistički razred mjesta	A	B	C	D
Stopa obračuna za prvu skupinu	0,0323	0,03097	0,02774	0,02584

Zakon o članarinama u turističkim zajednicama određuje obvezu plaćanja turističkih članarina i način obračuna istih, razvrstavajući pravne i fizičke osobe u skupine prema djelatnostima, o kojima ovisi koeficijent, odnsno stopa, za obračun članarine. Privatni iznajmljivači spadaju u prvu skupinu, a članarina ovisi i o razredu turističkog mjesta. Kako se računa iznos turističke članarine, pogledajte u članku Turistička članarina - obveza svakog iznajmljivača apartmana.

Procjenjuje se da bi novo smanjenje turističke članarine rasteretilo hrvatsko gospodarstvo za oko 10 milijuna kuna. Toliko bi se smanjio i prihod turističkih zajednica koje bi sredstva od uplate članarina morale nadoknaditi iz drugih izvora ili preraspodjelom sredstava. Možda bi mudrije korištenje resursa pomoglo u toj preraspodjeli?

Još uvijek velik broj neporeznih davanja

Sasvim je sigurno da manje nameta pomaže stvaranju bolje poslovne klime, pogotovo kad se radi o malim poduzetnicima i paušalcima kojima se nakupi takvih `sitnih˙ troškova što u konačnici za njih znači veliko financijsko opterećenje. Inače, po visini poreza, Hrvatska spada među zemlje EU s nižim stopama, ali su parafiskalni nameti (tzv. neporezna davanja) ti koji opterećuju domaće gospodarstvo.
 

U posljednjih nekoliko godina, broj takvih `feudalnih davanja´ se značajno smanjio, no brojka od 161 nameta je još uvijek prevelika

Sada već bivša Vlada je, u travnju ove godine, osnovala povjerenstvo za uređenje sustava neporeznih davanja i njihovo smanjenje što znači da će nam budućnost donijeti još neporeznih olakšica, možda čak i ukidanje RTV pristojbe. Koji su to parafiskalni nameti možete saznati na sljedećoj poveznici u Registru neporeznih davanja.