Demokracija u apatiji: Poznajemo li alate za aktivno sudjelovanje u obrani svojih prava

Prema izvješću organizacije Freedom House za 2024. godinu, demokracija u Hrvatskoj posljednjih godina stagnira. Postoji potreba za reformama i jačim demokratskim institucijama kako kvaliteta demokracije u zemlji rasla. Pisali smo već i o Indeksu percepcije korupcije za 2023. Transparency Internationala, prema kojem smo 57. od 180 zemalja. Taj rezultat ukazuje na prisustvo korupcije u javnom sektoru, kao i da Hrvatska zaostaje za prosjekom EU u percepciji korupcije.
 

U kontekstu EU, Hrvatska se suočava s izazovima u jačanju demokratskih standarda i borbi protiv korupcije. Većina zapadnoeuropskih zemalja postiže visoke rezultate na indeksima demokracije i niske razine percepcije korupcije, dok je Hrvatska još uvijek u društvu istočnoeuropskih zemalja koje bilježe niže rezultate

Ovi podaci ukazuju na potrebu za kontinuiranim naporima u unapređenju demokratskih procesa i transparentnosti u Hrvatskoj kako bi se dostigao prosjek EU.

Politička pismenost Hrvata niska?

Prema izvještaju Gonga iz 2021., politička pismenost među učenicima završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj je bila na niskim granama. Rezultati su pokazali da mnogi mladi nisu dovoljno informirani o političkim procesima i često se osjećaju isključeni iz političkog života. Trećina maturanata pokazuje visoku razinu isključivog nacionalizma, dok 40% smatra da bi u Hrvatskoj etnički Hrvati trebali imati veća prava od pripadnika drugih naroda.

Ovakvi rezultati ukazuju na potrebu za jačanjem građanskog odgoja i obrazovanja kako bi se promicale vrijednosti demokracije i ljudskih prava među mladima. Situacija, međutim, nije puno bolja niti među građanima zrelije dobi. Kao da nismo svjesni svih dostupnih alata i važnosti svakog pojedinca u društvu u izgradnji mehanizama kontrole vlasti i jačanja demokracije na svim razinama.
 

Nužna je demokratizacija demokracije

Demokratizacija demokracije je proces unaprjeđivanja i produbljivanja demokratskih praksi kako bi vlast bila što bliža građanima i njihovim potrebama. To uključuje:

• Veće sudjelovanje građana: Demokracija ne znači samo glasanje na izborima - sudjelovanje je moguće i nužno kroz referendume, građanske inicijative, savjetovanja i participativno budžetiranje.
• Transparentnost i odgovornost: Vlast je dužna jasno komunicirati odluke i omogućiti pristup informacijama svim građanima.
• Ravnopravnost i inkluzivnost: Osiguravanje da svi građani, bez obzira na status, imaju jednake mogućnosti za sudjelovanje.
• Digitalizacija sudjelovanja: Korištenje digitalnih platformi za izražavanje mišljenja, glasanje i prijedloge.
• Jačanje pravne države: Pravedna primjena zakona bez političkog utjecaja.

Cilj je da demokracija ne bude samo formalna procedura, već živi sustav u kojem svaki glas ima težinu i utjecaj. U ovom kratkom kvizu, provjerimo svoje znanje o demokraciji i svojim pravima unutar takvog političkog poretka.