Ideje i trendovi
8.9K

Šumska kupka dovodi goste, podiže kvalitetu turističke ponude, čuva naše zdravlje i šume

Šumska kupka je sve atraktivnija aktivnost zbog dokazanog blagotvornog učinka za ljudsko zdravlje. S gotovo polovicom površine Hrvatske pod šumama, imamo potencijal za razvoj ove turističke niše, koja ne samo da dovodi goste, već i pomaže sačuvati šume

Japan, Kostarika, Novi Zeland ili Havaji? Kanada, Malezija, Skandinavija? Zašto ne Hrvatska? Gorski kotar, Žumberak, Papuk, Banija i Slavonija? Što povezuje ove naše krajeve s Borneom, Vermontom, Kalifornijom ili Amazonom?

Odgovor je: šuma!

Sve navedene zemlje i regije su atraktivne destinacije turistima koji putuju u potrazi za infuzijom omorike (David Thoreau), jele, smreke, hrasta i bilo koje druge od 23 tisuće vrsta drveća, koliko ih ima u šumama uzduž planete Zemlje. Šume uče čovjeka razumjeti ljepotu, napisao je davno Anton Čehov, a boravak u šumi kao učenje ljepoti života su prvi opisali Japanci pojmom Shinrin-yoku, što bismo mogli prevesti kao šumska kupka
 

Šumska kupka je odgovor na tehnološko zasićenje i neprestani dotok informacija koje ne možemo izbjeći suvremenim načinom života. Praksa šumskog kupanja je eko-protuotrov i prilika da se ponovno povežemo sa šumama pa ih zaštitimo od prekomjerne sječe koja ih ugrožava ponajviše

Iako su Shinrin-yoku imenovali Japanci 80-ih godina prošlog stoljeća, a fiziološke prednosti te prakse počeli proučavati znanstvenici čitavog svijeta u 90-ima, šumska kupka nije novijeg datuma - važnost boravka u prirodi i života s prirodom za ljudsko zdravlje priznaju odavno mnoge kulture.

Boravak u šumi
Bjelogorična šuma na Žumberku


Što je šumska kupka?

U svojoj srži, šumska kupka znači boravak u šumi i upijanje šumske atmosfere. Teško da među nama postoji netko tko nije nikada bio u šumi i tko nikada nije osjetio smirujuću energiju koja se prenosi zrakom sunca koja se kroz krošnju probija, u treptaj lišća te iste krošnje, čije rasplesane sjenke pomiču travke meke šumske mahovine i grumene vlažne zemlje kroz koju putuje razgranato korijenje.

Šumska kupka je upijanje te energije. Najčešće podrazumijeva isključivanje svih internetskih veza i mobilnih uređaja, šetnju među drvećem, udisanje čistog aromatičnog zraka, osluškivanje cvrkuta ptica, šumova potoka i lišća, dodirivanje travki, mahovine, a ni grljenje kakvog zagrljivog stabla isključeno nije. 
 

Šumska kupka ne mora uključivati planinarenje, trekking ili penjanje. U šumi se može i sjediti. Sve dok se od svoje digitalno zagađene svakodnevice ne odvojimo pa postanemo i sami dio šume. Šumska kupka je digitalni detoks i uranjanje u sami duh prirode

U njemačkom jeziku, također, postoji jedna divna riječ Waldeinsamkeit, za koju ne postoji doslovan prijevod u nekom drugom jeziku. Waldeinsamkeit označava stanje duha u kojem smo sa šumom jedno, sami u šumi kao dio njenog bića. 

Waldeinsamkeit
Waldeinsamkeit u svako doba godine


Šuma kao lijek

Mislim da ne mogu očuvati svoje zdravlje i duh, ukoliko ne provedem najmanje četiri sata dnevno – a često i više – lutajući kroz šumu, preko brda i polja, potpuno slobodan od svih svjetovnih briga, još jednom će istaknuti Thoreau. Ovaj američki pisac i filozof iz 19. stoljeća je očito rođen u situiranoj obitelji, čim je mogao odvojiti čak četiri sata dnevno za šumsko brčkanje i hodanje - što je i naziv jednog od njegovih djela koje promoviraju boravak u prirodi i njeno očuvanje. 

Mnogi od nas nemaju to vrijeme, čak ni vikendom pa otud sve veći broj ljudi koji svoje odmore planiraju provesti u prirodi, prakticirajući pri tom shinrin-yoku i Waldensamkeit, stapajući se s atmosferom šume.

Postoje brojni znanstveni dokazi da boravak u šumi djeluje blagotvorno na našu fizičku spremnost i zdravlje. Kanadski liječnici već izdaju uputnice za boravak u prirodi, a energija šuma utječe na:
 
  • kvalitetu sna;

  • opće raspoloženje;

  • sposobnost fokusiranja;

  • razinu stresa;

  • reguliranje krvnog tlaka;

  • napetost mišića;

  • imunitet.


Osim navedenog, drveće izlučuje fitoncide - kemijske spojeve koji se ne sviđaju bakterijama i virusima, a vole ih proteini u borbi sa stanicama raka. Otud čitav jedan pravac u alternativnoj medicini - dendroterapija ili liječenje drvećem. 

Put prema Samarskim stijenama
Put ka Samarskim stijenama - strogi rezervat prirode s gustim šumama bukve, jele i smreke


Gorski kotar umjesto šake tableta

S porastom interesa za proizvode nišnog turizma, raste i interes za šumsku kupku kao turistički proizvod. Da bismo uživali u šumskoj kupki, ne moramo potegnuti sve do Japana ili neke druge šumovite državice na susjednim kontinentima - još uvijek smo okruženi čarobnim šumama. 

Nedavno se po medijima povlačila vijest s podatkom da je hrvatski teritorij 49,3% prekriven šumama. U najšumovitijem području Hrvatske taj je postotak još viši pa šume prekrivaju 2/3 površine Gorskog kotara.
 

Zeleno srce Hrvatske, kako još nazivamo Gorski kotar, čudesan je prirodni kontrast bjelogorice i crnogoričnih šumskih zajednica. Nerijetko zajedno žive jela i bukva, osvajajući plitke škrape, kamenite glavice, duboke ponikve, krijući ulaze špilja, jama i ledenica

Šuma u vožnji
Vožnja kroz šumu - zašto kroz Gorski kotar samo projurimo, umjesto da zastanemo i u šumskom kupanju uživamo?

Možda nitko tako dobro ne poznaje ta šumska staništa od Jelene Holenko Pirc, vlasnice agencije Lynx and Fox, dizajnerice doživljaja i turističke vodičkinje. Osim toga, Jelena upravo planira pohoditi međunarodnu edukaciju za vodiča šumskog kupanja pa u budućnosti u Delnice vratiti 100 godina staru tradiciju na kojoj su se Gorani brendirali još početkom prošlog stoljeća.

A taj brend počiva na praksi boravka u šumi kao važnoj komponenti oporavka i brige o zdravlju. Tradicija goranskog turizma seže u kasno 19. i početak 20. stoljeća kada su domaći pioniri zdravstvenog turizma otvarali klimatska lječilišta u Opatiji i Crikvenici, na Lošinju i Rabu, Delnicama i Skradu. Krema tadašnjeg europskog društva stizala je ovdje po dobar san i bolje zdravlje. 
 

Posebno su popularne bile zračne kupke u Gorskom kotaru. Reputaciju klimatskog lječilišta Gorski kotar je dugovao svojim gustim šumama i podražajnoj klimi sa specifičnim zrakom kojim se širi miris crnogorice kao prirodna aromaterapija

Goranske šume su još uvijek ovdje, a čistim zrakom, na nadmorskoj visini iznad 700 metara, još se širi onaj isti eteričan miris crnogoričnog drveća. Sve više je i turista koji pronalaze Gorski kotar, zahvaljujući Jeleni i entuzijastima poput nje, koji reputaciju goranskog kraja kao klimatskog lječilišta grade iznova. Možemo im pomoći ako svi zajedno svojim gostima ispričamo priču o goranskim zračnim kupkama i čudesnim šumama. Šumsko kupanje u Gorskom kotaru za svakoga i protiv svih nelagoda.

 

Šume proizvode kišu?

Šuma je kompleksan sustav kojeg niti znanstvenici još ne razumiju u potpunosti. Komunicira li drveće međusobno, zašto se ne zaplete granje u gustim šumskim zajednicama, kako drveće otpušta nezdravo granje i koliki je, zapravo, životni vijek drveća, s obzirom na činjenicu da nijedno drvo nikada nije umrlo od starosti, već smo za njihovu smrt najzaslužniji mi, a potom nametnici i bolesti?

Oko još jednog kurioziteta se lome znanstvenička koplja. Sve je više pobornika teorije da velike šumske površine mogu same proizvesti kišu, a koja je neophodna za njihov opstanak. Geomehanička teorija na rasprostranjenost kišnih oblaka gleda samo sa stajališta isparavanja voda sa zemljine površine, pri čemu se formiraju oblaci koji neko područje opskrbljuju padalinama pa ondje rastu bujne šume. Teorija biotičke pumpe šumama podaruje čarobna svojstva - one u stanju same se pobrinuti za vlagu koja im je potrebna. Višak vlage iz šume isparava zbog čega se kišni oblaci formiraju upravo nad šumskim područjima. U prilog ovoj teoriji govore pošumljavanja u sušnim područjima pri čemu ista postaju vlažnija, dok se šuma sasvim lijepo razvija.  


 


Kažu li mi da će sutra doći smak svijeta, danas bih posadio drvo, rekao je davno Martin Luther King. Ako naš boravak u šumi ili preporuka gostima za šumsku kupku u našim krajevima, pomogne zaštiti drveća šuma koje nas okružuju, to je jednako kao da smo posadili drvo. Za očuvanje našeg šumskog bogatstva, zanimljiviju turističku ponudu i u inat svim smakovima svijeta. 
 
Spremi

Dani hrvatskog turizma 2024. u Opatiji

9 strahova iznajmljivača obiteljskog smještaja i kako ih otkloniti

Besplatne online edukacije za mikro, male i srednje poduzetnike

Iznajmljivači i cikloturizam - prilagodba smještajne ponude za dulju sezonu

Siva boja za zid: Je li siva boja pametan odabir i kada je koristiti u interijeru?

Turizam posljednje šanse: U potrazi za destinacijama i doživljajima koji nestaju

Zašto su hrvatska skijališta već godinama veliki gubitnici domaćeg turizma?

U privatnom smještaju odjavljeno oko 14 tisuća kreveta, kapaciteti drugih vrsta komercijalnog smještaja rasli

Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Svemirski turizam: Astronomskih 55 milijuna dolara za povratnu kartu leta i smještaj među zvijezdama

Kupuj lokalno: 81% Europljana radije troši novac na domaće proizvode lokalnih proizvođača

Popularno: