Kako klimatske promjene utječu na turizam, pokazuje svježi primjer iz Indije. Zapravo, radi se o vrućem primjeru jer visoke temperature na obroncima Himalaje odbijaju turiste. Na vrhuncu sezone zabilježena je popunjenost od samo 60%, a lokalci, po prvi put u životu, koriste ventilatore
Ratovi, zaraze, terorizam utječu na turističke migracije. Pitanje sigurnosti na putovanjima nikada nije bilo važnije niti je utjecalo na turizam snažnije. Međutim, nije samo sigurnost ta koja reducira turističko gibanje - tu su i klimatske promjene.
O pitanjima sigurnosti smo mnogo pisali na ovim stranicama, o klimatskim promjenama mnogo manje. I mi, kao i svi, kao da zaboravljamo da one nisu budućnost, već su ovdje. I mi, kao i svi, zaboravljamo da svatko od nas pojedinačno mora sudjelovati u borbi protiv tih promjena za budućnost planeta i naše djece. Posebno ako smo u domeni poduzetništva kao što je turizam, čime itekako možemo utjecati na čuvanje okoliša pa tako pomoći ublažiti negativne ljudske učinke na zdravlje planete Zemlje.
Turizam i klimatske promjene utječu jedno na drugo, a kako klimatske promjene vraćaju turizmu ilustrirat ćemo primjerom iz Indije. Mussoorie je naselje i općina u indijskoj državi Uttarakhand. Smješten na nadmorskoj visini od 2005 metara i udaljen 290 kilometara od New Delhija. Nalazi se na obroncima Himalaje koja je prostrla svoje snježne lance sjeveroistočno od ovog grada - brdske stanice. Među stanovnicima i turistima, ovo je mjesto je poznato kao Kraljica brda.
Mussoorie je nekada bilo popularno britansko ljetovalište. Bijeg od nesnosnih vrućina prostrane Indije u naručje moćne Himalaje i danas prakticiraju brojni turisti sa svih strana svijeta. Motiv za dolazak ovdje nisu samo ugodne temperature, već i pogled na plavičaste vrhove u daljini, sjajne doline po kojima su rijeke prosule svoje obale, vrtovi, hramovi, oblaci, vodopadi, džungla i zavodljivost prirode gorske Indije.
A ta priroda, kao i ugoda boravka na nadmorskoj visini na kojoj je Mussoorie, ozbiljno su ugroženi neočekivano visokim temperaturama koje su posljednjih godina ovdje zabilježene
Najvrući ožujak i travanj u posljednjih 30 godina ustupili su mjesto vrućim mjesecima svibnju i lipnju. 6. lipnja je zabilježena temperatura koja rijetko rasteže živin stupac u termometru ovdje - 30,7 °C. Otpočetka lipnja temperatura nije sišla ispod 28 °C, a slično se događa i u drugim himalajskim državama, Shimla i Manali.
Nakon što je pandemija sve donedavno držala ovaj dio svijeta zatvorenim za posjetitelje, žuđeno ponovno otvorenje nije rezultiralo gužvom, već otkazivanjem rezervacija. Ugostitelji u Mussoorie su zabrinuti jer bilježe popunjenost od samo 60% u vremenu koje se smatra vrhuncem sezone.
Stanovnici grada po prvi put u povijesti koriste ventilatore
Indijski stručnjaci navode dva osnovna razloga za ovakvo povišenje temperature. Manjak oborina i pritisak antropogene infrastrukture. Pod ovo posljednje ubrajaju zabrinjavajuće prekomjerno iskorištavanje zemlje, promjene prirodnog pokrova tla i betoniranje.
Ako je ovakav porast temperature zabilježen na nadmorskim visinama od 2 tisuće metara, što nas čeka u nizinama i dolinama? Kolike su nam šanse za preživljavanje?
Klimatske promjene su uobičajena pojava na našoj planeti. U 4,5 milijardi godina na koliko se procjenjuje starost Zemlje, klima se relativno često mijenjala. Od toplih razdoblja do ledenih doba. Međutim, ovakve brze promjene nisu nikada do sada zabilježene. Štoviše, poznat je glavni uzrok tih promjena, a to je naše djelovanje.
Sagorijevanje fosilnih goriva uz oslobađanje stakleničkih plinova glavni je krivac za klimatske promjene, ali na klimu utječu i druge aktivnosti kao što su poljoprivreda, krčenje šuma, zagađenje.
Glavna posljedica klimatskih promjena je povećanje temperature
A taj porast temperature topi ledenu masu na površini Zemlje, more se podiže, obalna područja plave, vremenski uvjeti postaju sve ekstremniji, poplave, požari, tuče, razorni vjetrovi i pijavice. Sve se to događa i kod nas. Klimatske promjene ne možemo poništiti, ali možemo malim koracima mijenjati svoje navike i tako nastojati ublažiti štetne posljedice.
Krenimo već danas... Podsjetimo se koliko dugo treba da priroda probavi ljudske produkte.