Turizam u funkciji očuvanja prirodne i kulturne baštine

Najavljeno povećanje stope PDV-a ugostiteljima izazvalo je različite reakcije javnosti i građana RH. Iako se viša stopa PDV-a navodno neće primjenjivati kod oporezivanja privatnog smještaja, utjecaj većeg poreza na dodanu vrijednost može biti poguban za razvoj turizma na domaćem terenu.

Nemali je broj onih koji pozdravljaju višu stopu poreza u turizmu predbacujući brzom razvoju ove gospodarske grane brojne negativne nuspojave; od "devastacije prostora", preko "uništenja prirode, produktivnih djelatnosti i tradicionalnog načina života", do "moralnog srozavanja čitavog društva".

Ipak, nepobitna je činjenica da upravo turizam pomaže u suzbijanju propadanja ovakve vrste te ima pozitivan utjecaj na ekonomiju i društvo, i to na tri osnovne razine:
 

1. Gospodarska razina:

 

• gospodarski rast
• povećanje potrošnje dobara
• konkurentnije i isplativije poslovanje
• učinkovitija proizvodnja

 

2. Društvena razina:

 

• valorizacija i očuvanje kulturne baštine
• unaprjeđenje života lokalne zajednice
• potpora društvenim organizacijama

 

3. Ekološka razina:

 

• briga o okolišu
• smanjenje negativnih ekoloških utjecaja
• očuvanje prirodnih resursa
• poticanje ekološke proizvodnje

Upravo turizam pomaže u prepoznavanju tradicionalnih vrijednosti i očuvanju kulturne i prirodne baštine, udruživanju građana u lokalne zajednice, poticanje tradicionalnih djelatnosti i planirane proizvodnje, te potiče gospodarski rast.

Gospodarski sektor s najvećim rastom

U Hrvatskoj u brojkama to izgleda ovako: prvo polugodište 2016. nam je donijelo 2 milijarde i 443 milijuna eura prihoda, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine rast od 6,7 %. Udio prihoda u ukupnom BDP-u u navedenom razdoblju je 11,3 %, a samo u drugom tromjesečju ove godine taj udio je čak 18,1 %.

Na svjetskom nivou, turizam je i dalje najbržerastuća grana gospodarstva. Ljudi sve više putuju, a sama putovanja su sve dostupnija džepovima građana s prosječnim primanjima. Iz godine u godinu, u turistička gospodarska kretanja se uključuje sve veći broj destinacija. Zbog svega toga, turizam postaje ključni pokretač socijalno-ekonomskog razvoja.



Prihodi od turizma nadilaze one od izvoza nafte, prehrambenih proizvoda i automobilske industrije. Turizam je najjači izvozni proizvod. U dobro organiziranim ekonomskim sustavima, turizam je pokretač ostalih gospodarskih grana; od građevine, preko poljoprivrede, do telekomunikacija.

Održivi turizam u Hrvatskoj

Ovdje, u Hrvatskoj, još uvijek težimo sustavnom razvoju turizma i kvalitetnoj poslovnoj strategiji kako bi iskoristili sve mogućnosti koje nam turizam nudi, osim rasta prihoda. Održivi turizam ima odgovore na pitanja o suzbijanju stihijskog turističkog razvoja. Stoga je dobra vijest da je hrvatski CROSTO (Croatian Sustainable Tourism Observatory) primljen u svjetsku mrežu instituta za održivi turizam pri UNWTO (Svjetska turistička organizacija) krajem listopada ove godine. CROSTO je organizacija unutar Instituta za turizam, pokrenuta u svrhu praćenja održivog razvoja turizma u Hrvatskoj. 

Održivi razvoj turizma je ključan za rast cjelokupnog gospodarstva, očuvanje baštine i socijalno-kulturnih vrijednosti te rast životnog standarda svih građana RH. Da idemo u dobrom smjeru, potvrđuje i vijest da je na konferenciji Svjetske zelene destinacije, održanoj u Ljubljani 27. i 28. rujna, čak 6 destinacija Lijepe naše ušlo u top 100 zelenih destinacija na svijetu. Među najuspješnijim destinacijama održivog turizma u svijetu našle su se Drniš, Pula, Mali Lošinj, Gorski Kotar, otok Krk i Delnice. Sinergija javnog i privatnog sektora je najvažnija za održivi razvoj turizma, a to potvrđuje i ovaj izbor.
 

Trenutne promjene i prognoze u turizmu

Svjetska turistička organizacija (UNWTO) je nedavno predstavila knjižicu s pregledom turističkog prometa za proteklu 2015. godinu. Prema tim podacima, broj međunarodnih dolazaka je porastao za 4,6 %, a na temelju dosadašnjeg rasta i pokazatelja za ovu 2016. godinu se predviđa daljnji rast od 3,5 – 4,5 %. Ukupni prihodi od turizma u 2015. godini u svijetu su iznosili 1,5 bilijuna američkih dolara.

Do 2030. godine se predviđa porast broja turističkih dolazaka na 1,8 milijardu u svijetu. I hrvatske turističke brojke rastu iz godine u godinu te se predviđa daljnji porast broja dolazaka i prihoda. Sudeći po navedenim statistikama, hrvatski turistički rast je, velikim dijelom, rezultat svjetskog rasta ovog gospodarskog sektora. Kako preuzeti kontrolu nad takvim rastom i pomoći turizmu da postane održiv te da potakne razvoj ostalih gospodarskih grana u Hrvatskoj za veći životni standard svih građana?