Aktualno
8.2K

Koliko iznajmljivača zaista živi od iznajmljivanja i druga ključna pitanja

10. Forum obiteljskog smještaja, održan 18. ožujka, je bio prilika da se o obiteljskom smještaju stekne realna slika. Objavljene su neke zanimljive činjenice, postavljena su značajna pitanja... Hoćemo li uskoro saznati koliko iznajmljivača živi od iznajmljivanja, ili koliko je domaćina, a koliko rentijera?

Koliko iznajmljivača zaista živi od iznajmljivanja? Postotak je beznačajan ako ćemo suditi po podignutim rukama u znak odgovora na isto pitanje postavljeno na Forumu obiteljskog smještaja (FOS), održanog proteklog vikenda.

U subotu 18. ožujka, konferencijska dvorana hotela Westin u Zagrebu bila je dupkom puna. Iako je vikend već u punom zamahu, a posljednji dani zime nam poklonili obilje sunca, dvorana se nije praznila sve do posljednjeg aplauza.

106 tisuća objekata je registriranih u privatnom smještaju pa ne čudi interes i puna dvorana. Ono što donekle čudi su upravo te podignute ruke iznajmljivača koji žive od iznajmljivanja. Na molbu da dignu ruke oni koji od iznajmljivanja žive, u punoj dvorani se našlo tek troje domaćina kojima je ovaj posao jedina egzistencija.

Javnosti se stalno i iznova nameće potpuno suprotna percepcija. Iznajmljivanje obiteljskog ili privatnog smještaja se doživljava kao unosan biznis u kojem se vrlo ugodno živi od rentanja naslijeđenih ili nazidanih nekretnina. 

Jedan dan na FOS-u s domaćinima bio je prilika da se stekne pravi uvid u značaj obiteljskog smještaja u hrvatskoj turističkoj ponudi i sasvim druga slika.


Domaćini krivi što nemamo dovoljno hotela?

Hrvatski domaćin nije parazit koji sisa resurse prostora i destinacije, srozava turističku ponudu Hrvatske i ugrožava ekonomiju niskim porezima, već temelj domaćeg turizma.
 

S oko 600 tisuća kreveta približava se postotku od 60% ukupne ponude smještaja i sve dok nemamo dovoljno hotela, broj posjeta, kojim se institucije vole hvaliti, ovisit će o privatnim ležajevima

Stara Strategija razvoja turizma iz 2003. je za jedan od svojih ciljeva postavila smanjenje udjela obiteljskog smještaja i nije u tome uspjela. Je li za to kriv obiteljski smještaj? Treba li nova Strategija imati jednak cilj ili je smještaj u domaćinstvima sve popularniji u svijetu pa bi i brendiranje naše turističke ponude moglo ići u smjeru afirmacije i poticanja kvalitete ponude hrvatskog domaćina?

Nina Novinić

O komunikaciji u turizmu, Nina Novinić, Destinova


Sve su ovo pitanja postavljena u subotu u dvorani Westin hotela. Struktura privatnog smještaja, posljednjih godina, se značajno mijenja. Kvalitetu diktira tržište pa je sve više vrhunski opremljenog smještaja. To što je popunjenost istog tek oko 15% nije krivnja domaćina - sezonalnost će uvijek biti prisutna, ali već sada ima objekata koji se mogu pohvaliti s 200 i više punih dana, jedan je od zaključaka Foruma.

Potpredsjednik HGK za turizam i poljoprivredu Dragan Kovačević je naglasio kako bismo trebali odvojiti rentijerstvo u smještajima u domaćinstvima, misleći pri tome na nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice koje se vrlo često iznajmljuju na crno pa su nelojalna konkurencija obiteljskom smještaju i pritisak na infrastrukturu bez ikakvog oporezivanja i sudjelovanja u ekonomskom razvoju mjesta.
 

“Nasrtaj kapitala koji traži utočište u nekretninama”

U tijeku je analiza obiteljskog smještaja koju izrađuje HTZ u suradnji s Institutom za turizam, a koja bi trebala biti ishodište za razvoj strategije brendiranja i promocije privatnog smještaja u Hrvatskoj, što je šansa za izdvajanje obiteljskog smještaja od rentijerstva.

Nedo Pinezić, naš eminentni stručnjak za obiteljski smještaj, predlaže uvođenje oznake “Izvorno hrvatsko domaćinstvo” kojom bi se marketinški označio smještaj kod domaćina pošto ne postoje zakonske mogućnosti za izdvajanje rentijerstva iz izvorne smještajne ponude. 

FOS panel rasprava

Panel rasprava pod voditeljskom palicom Doris Pinčić na kojoj su sudjelovali Saša Popovac (HTZ), Nina Novinić (Destinova), Nedo Pinezić i Darko Prebežac (prof. Ekonomskog fakulteta)


“Takvog smještaja u Hrvatskoj ima gotovo tri puta više od onog klasičnog, turističkog, kategoriziranog, pa masovna izgradnja stanova za povremeno stanovanje s vremenom ulazi u fazu kad taj kapacitet i nekoliko puta premašuje kapacitet stanova za stalno stanovanje”, istaknuo je Pinezić. 

Podsjetio nas je i na činjenicu da su u posljednje tri godine oko 30 tisuća nekretnina u Hrvatskoj kupili stranci te da “nasrtaj kapitala koji traži utočište u nekretninama” moramo pokušati spriječiti boljom regulacijom tržišta turističkog smještaja i zaustavljanjem pružanja usluge na crno.
 

“Ne ide se u smjeru novog oporezivanja”

Monika Udovičić iz Ministarstva turizma i sporta se slaže s tim tvrdnjama iako ne raspolaže točnim podacima niti može potvrditi spekulacije da se radi o 30-ak posto turističkog najma u nekategoriziranim privatnim objektima. Ali potvrđuje da se još ne ide u smjeru novog oporezivanja te da se za sve daljnje korake i akcije u smjeru regulacije tržišta čeka HTZ-ova analiza.

O oporezivanju sve zna Ljerka Markota čije se kratko izlaganje oduljilo, premda u poreznim obvezama iznajmljivača već godinama nema ništa novoga. Mijenjale su se osnovice paušala i visina praga, ali temeljne obveze su ostale jednake.

FOS predavanje Ljerke Markota

Isječak s predavanja Ljerke Markota


No, kad se o porezima priča sva su uha naćuljena pa se zato i digla prašina oko nedavnog prijedloga HUP-a da se ukine paušal iznajmljivačima i počne oporezivati prihod od iznajmljivanja, kao i drugim poduzetnicima. 

“Domaćinima je ovo tzv. drugi dohodak, oni već plaćaju porez na prvi jer su negdje zaposleni ili su obrtnici. Ne možemo izdvojiti iznajmljivače iz te skupine drugog dohotka od imovine gdje imamo cijelu grupaciju prihoda, uključujući stanodavstvo, najam poslovnih prihoda, i slično, pa kada se govori o poreznoj reformi zahvaća se cijela ta grupa”, naglašava Pinezić, ističući po tko zna koji put da obiteljski smještaj stavlja nekretnine u pogon koje bi inače bile prazne, da obiteljski smještaj iznajmljuju ljudi koji su dio lokalne zajednice, te da većini taj prihod znači dodatak kućnom budžetu što je vrlo često prevaga u odluci mladih hoće li okušati sreću vani ili ostati privređivati kod kućnog praga.

Stoga, bilo kakvu promjenu načina oporezivanja izvornog hrvatskog domaćinstva treba dobro promisliti i sagledati posljedice u svim aspektima.

Koliko to može donijeti koristi, a koja je stvarna dugoročna šteta? Za početak, zbilja bi bilo dobro točno znati koliko iznajmljivača zaista živi od iznajmljivanja i koliki je postotak iznajmljivača na crno i tzv. nekomercijalnim objektima...

Spremi

KVIZ UTORKOM: 10 pitanja o ljudima i čarima čarobnoga Zagorja

7 domišljatih turističkih promotivnih kampanja koje su osvojile svijet

3T - Tourism, Travel & Tech: Drugo izdanje konferencije o tehnološkim inovacijama u turizmu

Mrlje na tepihu: 5 savjeta za jednostavno i brzo rješavanje mrlja na tepihu

Popularne europske destinacije: Top 9 najpopularnijih europskih država po dolascima turista

​10 lekcija koje nas je 2017. godina naučila o turizmu

S 36 turista na jednog stanovnika, Dubrovnik postao sinonim za masovni turizam u Europi

Gost (ni)je uvijek u pravu

Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Hrvatska ima sve za cjelogodišnji turizam i može biti turistički lider na Mediteranu

150 bespovratnih eura za financiranje marketinških aktivnosti privatnih iznajmljivača grada Rovinja

Popularno: