Struja ljudi koja bježi od blagdana i traži mir je sve jači trend u svijetu putovanja
Polovica adventa je iza nas - sada smo već duboko zagazili u sredinu prosinca kad se osjeća da su božićni i novogodišnji blagdani doslovno iza ugla.
Usred stvarnog i vidljivog šušura, tu je i onaj koji leži u zraku i osjeća se kroz napetosti da se privedu kraju, makar i privremeno, poslovni zahvati, u školi napiše zadnji serijal provjera znanja, i niz drugih "odjavnih" aktivnosti za godinu koja izmiče. Jedna od tema koja prati kraj godine je upravo ta o preuveličavanju pritiska koji obilježava ove specifične datume. Koliko nam je toga stvarno potrebno, a koliko smo izazvali sami nizom svojih odabira, ili čak nesvjesnog, automatiziranog ponašanja?
Struja onih koji smatraju da smo u blagdanskom šušuru globalno i lokalno pretjerali je sve jača svake godine. Stoga nije neobično da vođeni tom strujom, neki odlučuju prkositi općoj pomami tako da zaobilaze trgovine, ne kupuju darove, čak se ni ne posvećuju pretjerano hrani. Ukratko: bojkotiraju (nametnute) aktivnosti vezane za blagdane, prkoseći tako konzumerizmu, a u neku ruku čak i tradiciji.
Uz ovo sve, ide se i korak dalje: planira se doslovni bijeg od blagdanskog ludila. Tako je stvorena jedna vrlo jaka struja "izbježivača" blagdana (Christmas avoiders).
Kako niti jedan trend ne može proći mimo radara budnih marketingaša, ali i putničkih agencija diljem svijeta, nerijetko se u zimskim ponudama mogu pronaći upravo ponude za one koji žele preskočiti blagdansko ozračje, čaroliju lampica i posljedično tome ispunjeno srce
Da, ima onih koji to zbilja žele. Kuda onda Christmas avoiders mogu otputovati? Ako ste među njima, možda će vas zaintrigirati gdje je zrak čist od mirisa cimeta i zvuka zvončića:
Logična nit vodilja je da destinacije koje nisu većinski kršćanske mogu ponuditi odmak povezan s blagdanima koje su nas ponegdje počeli proganjati do negativne razine. Od režima koji su poznati na svijetu kao komunistički, poželjnom destinacijom se pokazuje Laos. Nije ogroman niti okićen djedom Božićnjakom kao što to može biti Kina, a niti blagdanski i turistički razbuđen poput Kube.
Relativno povoljna destinacija koja spaja skromnost, duhovnost i egzotiku s minimalnim zapadnjačkim utjecajem. A i temperature su pogodne u ovo doba godine: prosjek za prosinac je između 19 i 22°C.
Pomislili bismo na prvu da na našem kontinentu i ne možemo naročito lako pronaći logu u kojoj nam ne zvoni u glavi, što od prigodnih top 10 božićnih hitova, što od naših vlastitih samonametnutih, ali i realnih obveza. Međutim, kao i u mnogim drugim zbjegovima, i ovdje su otoci pravi odgovor. S tim da se moramo pomiriti s malom dozom kičeraja, tek toliko.
Jedna od opcija je mračni Island. Sami sjever Europe se u hladnim mjesecima ne buni protiv overturizma. A što se tiče božićnog duha, ovdje je on prisutan vrlo šturo, a zanimljivo je spomenuti da se Božić obilježava i u vidu naslijeđenih priča paganskih korijena. Naime, na Islandu se ne priznaje djed Božićnjak, nego 13 mladih Badnjaka (13 Yule Lads). Radi se o 13 sinova trolova Grýla i Leppalúði. Sinovi su se u davnini bavili pretežito nepodopštinama tijekom božićnog perioda, ali u zadnje vrijeme posjećuju djecu i ostavljaju poklončić ako su bila dobra, ili po jedan krumpir ako su bila zločesta. Svaki od 13 Badnjaka ima zasebnu osobinu, pa je tako jedan poznat po krađi mlijeka, drugi po lizanju drvenih žlica, treći lupa vratima, četvrti krade svijeće... Pretpostavljate kuda vodi ovaj niz.
Gostujemo li na Islandu u ovo vrijeme, zanimljivo je koji bi od 13 sinova stigao do nas.
Slična, ali manja i ekskluzivnija destinacija bi bili otoci Faro. Ovdje zbjeg poprima posebno naličje. Možda je osjećaj tek izbačenog brodolomca ono što nas može vratiti na pravi kurs tijekom našeg bijega.
Naš topli Mediteran nije mjesto za koje bismo pomislili da nudi odmak od tradicionalnih blagdana. Međutim ako se skrasimo na njegov južni dio, to je u mnogome upravo tako. Maroko je skoro pa destinacija broj 1 u svijetu za najbolji bijeg od blagdanskog šušura. Turistički razvijena destinacija arapske egzotike redovno je dostupna u ponudama naših turističkih agencija. Nudi optimalnu kvalitetu usluge i bogatu sadržajnost ponude i to sve obavijeno toplikastim mediteranskih suncem nadomak ekvatora.
Dobar potez bi bilo odabrati hotel koji nije izričito namijenjen zapadnjacima, jer biste jedino tu mogli opet susresti jelku u hotelskom lobiju, makar cjepidlakama nigdje nije lako. Za takve u ovom slučaju uvijek postoji planinarenje moćnim Atlasom
Mislite li da je nama u Hrvatskoj naročito nabujalo blagdansko pretjerivanje, onda vjerojatno niste posjetili neke od europskih prijestolnica u ovo doba godine. U usporedbi s velikim gradovima, osim strogog centra Zagreba, kod nas u biti još uvijek vlada relativni mir. Toliki da je čak CNN stavio Dubrovnik na jednu sličnu listu mjesta na koja možete otputovati, a doživjeti blagdane na miran i skladan način.
U istom članku pored ostalih sugestija se može naći zanimljiva preporuka za jedan njujorški hotel koji cilja na one kojima je okupljena rodbina previše za podnijeti tijekom blagdana. Naime, moguće je rezervirati boravak u hotelu u sklopu paketa koji se naziva In-Law Relief Package (Paket za preživljavanje rodbine, slobodni prijevod) za one koji ne mogu biti pod vlastitim krovom.
Za nas u Hrvatskoj, Dubrovnik možda i nije naročito originalna eskapada. Ima puno tiših mjesta duž obale, a i u unutrašnjosti. Ako želimo zaista uteći, i prepoznajemo se među prethodno opisanima, najjednostavnije rješenje je najam jedne od koliba u prirodi, ili kuća na osami. Te ponude imamo napretek i ako zastanete na trenutak, možda ćete primijetiti da ovo rješenje nije nimalo neobično i da je već uzelo maha. Vjerojatno poznajete nekoga tko je utekao za ove blagdane na nepoznato mjesto, bez objašnjenja i javljanja. Neka, i to treba poštovati.
Da ne bismo ostavili gorak okus teksta o izbjegavanju blagdana, postoji i blaža verzija koja se naziva Alternativnim božićnim blagdanima. U ovim ponudama putovanja i savjetima kako provesti naredno razdoblje se može pronaći svašta. Većinom je to orijentirano na raznolike aktivnosti koje su nepovezane s blagdanskim slavljem, ali niti nužno od njih ne bježe. Uključuju razne wellness programe, posjete samostanima, upoznavanje blagdana kao gost drugih kultura, posjet ekstremnim područjima poput Grenlanda ili Aljaske (ne bismo sudili koliko je ovo mudro, a kamoli priuštivo, a kamoli tek održivo) ili jednostavno ostanak doma. Ovo posljednje je originalno, srećom, ne treba posrednika u organizaciji, pa je i vrlo povoljno.
Za kraj bih dodala da je ovaj tekst također dio blagdanskog šušura. Ne bježimo od te istine. Ali, ako nam je na dao za misliti, onda je za ove riječi pravo vrijeme. Svaka promocija ranije nabrojanih destinacija je prvenstveno u svrhu zabave, a ne radi promocije putovanja kao takvih, možda i samih po sebi nepotrebnih u ovom dobu godine.
Tekst je u biti zamišljen kao izazov za razmišljanje. Iskonska namjera blagdana koji su pred nama je ionako nevezana za mjesto. Svatko nosi u sebi poruke i svetost svojih uvjerenja. Ona bi trebala biti neodvojiva od nas samih, tako da ih nosimo sa sobom gdje god bili i s kim god bili.
Svejedno, i dalje držimo konce u rukama, i možemo odlučiti što i kako doživjeti po svojoj mjeri. A za one kojima je potrebno, možda te konce imaju priliku ponovno pohvatati upravo na Islandu ili u Maroku, jer možda tek tamo mogu ponovno čuti sami sebe.Vjerujem da ono što većini koja ne voli glasnoću u koju se u našoj civilizaciji pretvorila tiha noć smeta upravo to: ne čujemo sami sebe, niti poruke zajedništva i mira od vanjskih podražaja koji nam ne dozvoljavaju da se posvetimo sebi i svojim najbližima
Natalia Krešić je autorica bloga Odmor na zadatku koji se bavi temama turizma, marketinga i održivog razvoja. Savjetnica za brending i promociju manjih subjekata u turizmu, te voditeljica obiteljskog smještaja u Zagrebu.
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
Obrazovni turizam može popuniti privatne kapacitete izvan sezone
Apartmanija.hr prijava
