Iako još kalendar nije javio da je proljeće, ptičice su počele pjevati u zoru, niknule su proljetnice. Trava je zelenija, sunce je sve toplije. Vrijeme je da se izvučemo iz svojih zimskih ljuštura i češće bježimo napolje, da upijamo mirise zemlje i opuštamo moždane brojeći oblake.
Toliko je prekrasnih lokacija u našoj domovini. Dok čeznutljivo gledamo letove za daleke destinacije, osvrnimo se oko sebe i pronaći ćemo mjesta neodoljivog šarma kulturne baštine i prirodne ljepote koje oduševljavaju turiste i domaće.
1. Hrvatska Sahara
Đurđevački peski (Đurđevečki pijesci) su ostaci jedine hrvatske pustinje koju još nazivamo i Hrvatska Sahara. U narodu je poznat izraz i Krvavi peski jer je lokalno stanovništvo vodilo bitku s pijeskom koji je zalazio posvuda, zasipao domove i polja, često su ratari zbog njega ostajali bez uroda.
Danas su pijesci atrakcija, geološki i botanički rezervat na istoku grada Đurđevca. Čitavo to područje je krajobraz nizina i brežuljaka od pješčanih nanosa, zbog čega je jedinstven geološki fenomen. Molve, Đurđevac, Kalinovac i Kloštar Podravski leže na naslagama eolskih pijesaka koji su nataloženi još u prošlom ledenom dobu. Glečeri s Alpa su erodirali stijene planina, da bi se taj pijesak nataložio pod našim nogama. Drava ga je nosila i upravo ovdje otpustila, u dine pretvorila.
Od 1963. je dio pješčanih pejzaža geološki i botanički rezervat. U njemu živi i nekoliko endemskih vrsta. A u đurđevačkom zoološkom vrtu žive Đurđica, Dina, Romeo i Tomica - prave pravcate deve, koje djeca obožavaju. U društvu s konjima, kozama, ovcama i ljamama nikada nikome nije dosadno, a izlet u Hrvatsku Saharu se pretvara u doživljaj koji se ne zaboravlja.
2. Kudin most
Da nije ljubavi, ne bi svita bilo, poznata je pjesma u kojoj se istine mnogo skrilo. Da nije ljubavi, ne bi bilo ovoga mjesta, barem tako kaže legenda. Kude su ga zvali, Milija je njeno ime bilo.
Rijeka je onomad bila možda silnija, o rijeci su kružile legende. Teško ju je bilo prijeći, a Kude je bio s jedne, Milija s druge riječne obale. Dva mjeseca je, kažu, Kude slagao kamen na kamen. Samo dva mjeseca za 109 metara mosta s 12 lukova od drveta, kamena i sedre. Strast je gradila i strast je premostila Krupu, rijeku u zaleđu
Zadra, nevjerojatne ljepote koja se ulijeva u Zrmanju tokom dugačkim 7 kilometara.
Na Krupi postoji čak 19 slapova pa Kudin most nije jedina atrakcija. Do mosta se stiže spustom od oko pola sata, potrebna je dobra obuća, voda i zaštita od sunca. Automobil se može ostaviti na parkingu koji je upisan u sve GPS karte, udaljen par minuta vožnje od sela Golubić kod Obrovca.
Kudin most je sagrađen početkom 19. stoljeća, zaštićeno je kulturno dobro. Djeca bi možda odabrala
Dalmaland, ali na kraju uživaju svugdje - uz Krupu se nalazi i poučna staza, a u ljetnim danima je rijeka savršena za kupanje i osvježenje.
3. Kotli
Napuštena sela su, nažalost, sve češća pojava u Hrvatskoj. Oduvijek nas fasciniraju i kao da tek kada sama ostanu, počnu nas zanimati sudbine i životi njihovih žitelja pored kojih inače ravnodušni prolazimo. Jedno od takvih sela su
Kotli u srcu Istre, smješteno negdje na putu od Buzeta do Huma. Hum je bliži, i sam vrijedan posjeta, kao najmanji grad na svijetu, kako mu tepaju domaći i gosti.
U Kotlima nitko ne živi, ali posljednjih godina je ovo mjesto sve samo ne napušteno. Mnogi turisti domaći i strani posjećuju Kotle zbog nestvarne ljepote koju mu je podarila rijeka Mirna. Upravo ovdje se razlijeva u slapovima koji su izdubili stijene, ukrasili ih bazenima s tirkizom bistrih svojih voda. Nekada snažna ekonomska zajednica mlinara i krojača, danas je zaštićena ruralna sredina. Sačuvan je stari mlin i most, 15-ak kamenih kuća. U Kotlima se može prenoćiti, biciklima ili pješice obližnje slapove istražiti. Okupati se, fino jesti.
4. Otočki virovi
Otočki virovi nisu na nekom otoku, već kod Otoka, malenog mjesta pored većih Vinkovaca. Nije to jedini kopneni otok u Hrvatskoj, ima jedan kod Samobora i jedan kod Sinja, otoke volimo i oni vole nas pa su rasuti posvuda. Ovaj slavonski Otok ipak ima veze s vodom, Virovi također, ali ne radi se o jezeru, potoku ni rijeci. Otočki virovi su geološki i hidrodinamički fenomen koji veći dio godine ima osobine močvare. Međutim, vodostaj Virova varira pa se ponekad prelijevaju i povezuju s rijekom Spačvom pa preko nje s Bosutom i Savom.
Svi zajedno daju savršene uvjete za rast najveće autohtone šumske zajednice hrasta lužnjaka u Europi koja se prostire na 40 tisuća hektara. Sami Virovi obuhvaćaju 79 kilometara četvornih površine i protežu se duljinom od 18 kilometara. Veslačke i biciklističke staze, jahanje, vožnja čamcima, tek neke su aktivnosti u kojima možemo uživati ovdje sami ili s klincima. Biološko-edukacijski centar Virovi ima i ljupki restoran s domaćim slanim jelima u čarobno okruženju bujnog zelenila. Ljeti ima dosta komaraca pa je proljeće idealno za posjet Virovima i
Spačvanskoj šumi - najvećoj Europskoj zajednici hrasta lužnjaka.
5. Jednodnevni izlet s djecom na Baćinska jezera
Par kilometara od Ploča prema sjeverozapadu nalaze se ovi prirodni biseri.
Biseri kraljice Teute je i naziv kojim se diče jer i oko ovih jezera ispletene su legende, a jedna od njih kaže da je Teuta obožavala jezera Baćine. Šest je spojenih jezera i jedno odvojeno, najmanje, kao ružno pače izgubljeno. Samo što ništa ovdje nije ružno, pa ni Vrbnik, to najmanje jezero. Tri su otoka na jezerima, s morem su povezani prokopanim kanalima, radi odvodnje viška vode s okolnih polja. Začudo, voda je u njima slatka pa i
pitka voda Pločana stiže iz njihovih izvora.
Baćinska jezera su dom brojnim životinjskim vrstama, u njihovim vodama pliva čak 9 endema. U vrevi ljeta, ovdje je spokojno. Biciklističko-pješačka staza povezuje jezera, mnoštvo rekreativnog sadržaja čeka posjetitelja. Panoramski izleti stoljetnim lađama su nezaboravni, popularni su sportovi na jezerskim vodama.
Baćinska jezera sinonim su za guštanja.
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
