Mrkopalj. Malena općina u Gorskom Kotaru s manje od 1500 stanovnika. Tamo negdje kod Ravne Gore, kada s europskog pravca E65 skrenemo prema jugozapadu, cesta postaje uža i sporija, strmija i krivudavija. Penjemo se prema Mrkoplju. Mjesto ima 755 stanovnika prema posljednjem popisu, a pronaći ćemo ga na 820 metara nadmorske visine.
U rano proljeće, dok po gradskim ulicama cvjetaju magnolije, Mrkopalj još čuva posljednje plahte snijega pod golim granama drveća, a trava je žuta i polegnuta od netom otopljene zime. Mrkopalj se budi.
Ulaz u Mrkopalj
No, ovdje se živi čitavu godinu, a Mrkopaljci i stanovnici ostalih 8 goranskih općina, ne spavaju zimski san. Vidi se to i po odličnom odazivu na susret goranskih iznajmljivača i proizvođača autohtonih proizvoda u Domu kulture, 17. travnja u 18 sati.
Prvi susret goranskih iznajmljivača i proizvođača
Na ulazu u Dom kulture zatičemo nekoliko štandova domaćih OPG-ova koji nude domaće proizvode - od sireva, drvene galanterije i suvenira do proizvoda od šumskog voća, borovnica, aronije. I OPG-ovi i iznajmljivači, koji polagano pristižu, pozvani su ovdje kako bi se međusobno upoznali te možda postavili temelje za suradnju.
Turizam i proizvodnja - nužna je sinergija za optimalan gospodarski razvoj, ne samo ove regije, već i čitave Hrvatske.
Gorski Kotar ima sve na relativno malom prostoru -
zimski turizam sa skijalištima na Platku, oko Mrkoplja, Begovog Razdolja, Tršća i Delnica, lovni i
ribolovni turizam uz razasuta jezera i nabujale rječice, zdravstveni i
ekološki turizam u očuvanoj prirodi,
ruralni turizam na goranskim farmama, adrenalinski i
robinzonski turizam, za one pustolovnije i mlade.
Mrkopalj je okružen fascinantnom prirodom, s Nacionalnim parkom Risnjak na sjeverozapadu i Samarskim stijenama na jugoistoku. Tek sat i pol od
Zagreba i nešto manje od riječke luke, a opet tako postojan u čuvanju svoje gorske ljepote i svojega mira. Pa ipak, većina iznajmljivača ima popunjenost manju od 40 dana godišnje, a proizvođača autohtonih proizvoda je sve manje.
Zato smo danas ovdje. Organizatori susreta su Goranka Tuhtan, direktorica Turističke zajednice Mrkoplja i Petar Hrg, direktor TZ Delnica, uz suradnju ostalih goranskih TZ-ova: Brod Moravice, Čabar, Fužine, Lokve, Ravna Gora, Skrad, Vrbovsko.
"Moj je zadatak da spajam iznajmljivače i poduzetnike s ovih prostora. Umrežavanje i pomaganje jednima i drugima je u opisu mojeg posla", kaže
Goranka Tuhtan, direktorica mrkopaljske turističke zajednice.
Alen Leš, Gordana Savić, Jelena Holenko Pirc i Goranka Tuhtan (s lijeva nadesno)
Iako je iznijela zahtjevnu organizaciju susreta, Tuhtan je moderiranje sastanka prepustila
Jeleni Holenko Pirc, turističkoj vodičkinji i vlasnici agencije
Lynx&Fox. Pod Jeleninim vodstvom, rasprava je dinamična, a izlagači se izmjenjuju žustro.
14 gostiju - od iznajmljivača preko proizvođača do savjetnika u turizmu
Za stolom se našlo čak 14 gostiju, što iznajmljivača različite vrste smještaja, što proizvođača različitih proizvoda.
Ante Kraljević i
Marinko Kauzlarić, vlasnici su hotela iz Delnica i Fužina. Oni već surađuju s domaćim proizvođačima, ali količina proizvoda koja im je na raspolaganju nije dovoljna da namiri potrebe hotelskog restorana. Priznaju da njihovi restorani rade s dvije trećine kapaciteta, dok je onog smještajnog upola manje. I oni se suočavaju s problemom koji razapinje domaće gospodarstvo - PDV od 25 % na ugostiteljske usluge i
manjak radne snage u sezoni.
Gorski Kotar je u posljednjih 20-ak godina izgubio više od 7000 stanovnika, a mnogi uredi, trgovine i gospodarstva su zatvorili svoja vrata. Regija ima oko 250 naselja, od čega je danas stotinjak sela potpuno prazno!
No, ima onih koji ne odustaju i ne namjeravaju se predati lako. Oni su večeras ovdje.
Mario Blašković, vlasnik pansiona Planinski raj iz Begovog Razdolja,
Josip Čubranić, vlasnik kuće za odmor Šumska vila iz Mrkoplja,
Silvija Sobol, vlasnica kuće za odmor iz Kupske doline.
Dobar odaziv na susret iznajmljivača u proizvođača u mrkopljanskom Domu kulture
Iznajmljivači kreativci poput
Alena Leša, vlasnika adrenalinskog parka i
Roberta Beljana, koji u ponudi ima kućice na stablu, robinzonski turizam, planinarski dom. Svi se oni bore na svoj način, pokušavajući povećati popunjenost i produljiti boravak svojih gostiju.
Gorski Kotar je mjesto za vikend odmore, a gosti ostaju maksimalno dvije noći iako je mnogo toga za vidjeti i doživjeti ovdje. Kako ispričati priču o uzbudljivosti gorske ljepote?
Marica Francišković, Robert Beljan, Silvija Sobol, Alen Leš, Gordana Savić, Svjetlana Jedriško Kasunić (s lijeva nadesno)
"Dam im sve! Što više dajem, više mi se vraća! Ne gledam ih kao goste, više kao prijatelje u prolazu", kazat će
Gordana Savić, vlasnica apartmana Monte Rosa, koja uz iznajmljivanje, proizvodi i drvene obloge te suvenire od drva. Poklanja srce i smiješi se. Stalno. Gordana je osmislila i
Gorski Kotar Card - karticu koja informira gosta o zanimljivostima i atrakcijama Gorskog Kotara kroz kupone s popustom na usluge više od 20 partnera.
Goranska košarica
Zanimljiv projekt je i
Goranska košarica koja je također osmišljena kako bi turiste i posjetitelje upoznala s domaćim proizvodima Gorskog Kotara. Iako postoji još od 2013. godine, mnogi od prisutnih nisu znali za nju. Problem u plasiranju ovakvih proizvoda je distribucija, fiskalizacija i porezni tretman domaćina. Zato se i dan danas, 5 godina kasnije, Goranska košarica može kupiti samo na jednom mjestu u Gorskom Kotaru - u sjedištu Lokalne razvojne agencije Pins u Skradu.
Voditeljica agencije je večeras s nama. Zove se
Nataša Kozlica, iznajmljivačica je i vlasnica OPG-a Borovnica. Iznajmljivanje apartmana je tek usput, Kozlice su na svojem imanju uredili edukativni planinski vrt kojeg posjećuju školarci i studenti iz različitih krajeva Hrvatske. Izuzetno dobru suradnju imaju s jednom agencijom iz Dubrovnika koja šalje svoje goste. Tako turisti upoznaju naše more i planine, a bobičasto voće s 3 hektara Borovničinih nasada završava i na policama Interspara i Plodina.
Obiteljska domaćinstva nositelji goranske proizvodnje
Goranski turizam se budi, a potencijal spajanja proizvodnje s turističkom ponudom je ogroman. Obiteljska gospodarstva se dio goranske tradicije, ali još nema prave sinergije s turizmom i iznajmljivačima.
Dalibor Šoštarić, ravnatelj Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj
Primorsko-goranske županije je istaknuo kako je PGŽ jedina županija koja ima čak 4 tematske ceste: Cesta plodova gorja, Cesta vina, Cesta meda i Cesta sira te kako se intenzivno radi na brendiranju regije i prepoznatljivosti ponude domaćih proizvođača.
Svjetlana Jedriško Kasunić, direktorica savjetodavne tvrtke Confidia iz Rijeke je iznijela neke od mogućnosti sufinanciranja i podrške zainteresiranim poduzetnicima.
Nataša Kozlica, Dalibor Šoštarić, Marica Francišković (s lijeva nadesno)
Otamo negdje cestom sira nam je sišla
Marica Francišković, vlasnica OPG-a Francišković. Težak je put od dvije krave do 70 grla stoke, kazala je navodeći riječi profesora Franje Starčevića:
"Dovoljno ludi i dovoljno snažni mogu ići naprijed".
Danas na njezinoj farmi radi čitava obitelj kako bi na tržište plasirali 7 svojih proizvoda - sir škripavac, tvrdi planinski sir, polutvrdi trapist, jogurt, svježi sir, skutu, a njihovi mljekomati hrane sve manji broj goranskih mališana.
Gorski Kotar je prepoznatljiv po proizvodima od bobičastog voća i mliječnim prerađevinama
Tako smo saznali gdje se u Mrkoplju i okolici kupuje najbolje domaće kravlje mlijeko te da Mrkopljanci čuvaju uspomenu na Franju Starčevića, intelektualca čiji život je obilježen nemirima dok je on sam zagovarao mir. Starčević, koji je prošao sjemenište i partizane, a u Hrvatskom proljeću degradiran i prijevremeno umirovljen u Mrkoplju, za vrijeme Domovinskog rata, zagovara mir.
Podno Čelimbaše, mrkopljanskog
skijališta, nalazila se
Škola mira koju je osnovao Starčević i u kojoj je podučavao djecu, mlade i odrasle konstruktivnom i nenasilnom rješavanju svakodnevnih problema, komunikaciji i blagodatima koje donosi suradnja.
Mrkopljanske ulice
Smrt Starčevića je bila pogubna za Školu mira pa je danas Kuća mira prenamijenjena u skijaški dom. Ali duh mirotvorca i komunikatora je još uvijek živ - primjer je ovaj susret Gorana i angažman turističkih zajednica u poticanju suradnje među poduzetnicima Gorskog Kotara. Goranski TZ-ovi najavljuju niz ovakvih susreta u budućnosti.
Blagodati suradnje će Mrkopljanci i ostali Gorani tek osjetiti ako se ova inicijativa pretvori u praksu kroz dijaloge i mentorstva entuzijasta, mladih ljudi koji vode turističke zajednice i primjere dobre prakse, poput ovih koje smo imali priliku upoznati te večeri u Mrkoplju.
Gorski Kotar tek gradi svoju turističku priču na temeljima mira i zajedništva goranskih ljudi i općina. Budu li dovoljno uporni i dovoljno mudri da se povežu u autentičnu turističku ponudu za veću domaću proizvodnju, čitat ćemo još mnogo o turističkom razvoju i gospodarskom rastu ovog čarobno lijepog hrvatskog kraja.
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
