Astronomski turizam i privatni smještaj - što je i može li obogatiti našu turističku ponudu?

Što je to astronomski turizam?

Zvuči skupo i nedostižno. Je li to turizam s astronomsko visokim cijenama ili možda astro turizam znači da trebamo gostima skinuti zvijezde s neba? 

Što ako kažemo da to nije putovanje u daleke predjele, poput leta na Mjesec. Što ako kažemo da astronomski turizam može ponuditi gotovo svatko, kao i veliki broj hrvatskih domaćina. Što bi tada bio astro turizam?

Sjetimo li se svjetlosnog zagađenja, lako bismo mogli pogoditi što je astronomski turizam i kako ga uvrstiti u svoju ponudu. Doduše, morali bismo posjedovati smještajni objekt u malom mjestu s malo agresivne umjetne rasvjete, na selu ili na otocima.
 

Astronomski turizam traži komadić mračnoga neba za vedrih noći i mjerni instrument, koji se naziva teleskop

Koliko ste se puta zatekli u velikom gradu, bacili pogled prema noćnom nebu i razočarano ustanovili da se ne vidi nijedna zvijezda iako je vedro? A koliko puta ste noćili pod vedrim nebom nekog malog našeg primorskog mista i s oduševljenjem promatrali nebeski svod s tisuću zvijezda?
 

Zvjezdano nebo ljetne noći je senzacija, predstava i relaksacija. Promatranje neba i nebeskih pojava je motiv putovanja astronomskih turista

Talijanski znanstvenici iz Instituta za znanost i tehnologiju svjetlosnog zagađenja su došli do stravičnih brojki - 80 posto kopnene površine Zemlje je zagađeno svjetlošću, a čak 99 posto Amerikanaca i Europljana gleda u nebo prekriveno umjetnom rasvjetom.

Snimka zemljine površine iz orbite s jasno vidljivom gustoćom umjetne rasvjete

Svjetlosno zagađenje nije samo prepreka u promatranju nebeskih pojava, već ometa život i razmnožavanje životinja, ugrožava prirodnu ravnotežu, sigurnost i zdravlje čovjeka. Istraživanja su dokazala izravnu vezu između svjetlosnog zagađenja i pada broja jedinki nekih ptica pjevica, šišmiša, noćnih leptira, vodenih kukaca i morskih kornjača te povećanje populacije dnevnih vrsta na štetu okoliša i gospodarstva.

U potrazi za izgubljenim mrakom

Svjetlosno zagađenje je dovelo do pojave astronomskog turizma i astro turista. Turisti sve češće putuju u mračne kutke našega planeta kako bi pobjegli od umjetne rasvjete i pronašli nebesku svjetlost milijunima svjetlosnih godina udaljenih zvijezda.

Pri tome, mnogi žele saznati više o tajnama svemirskih prostranstava, dok drugi tek žele uživati u romantičnom pogledu na zvijezde - prakticirajući tzv. stargazing.

 

Astro turisti često putuju ciljano - da bi vidjeli pomrčinu Sunca, tranzit nekog planeta ili neku drugu neuobičajenu nebesku pojavu, npr. Suze sv. Lovre (kiša meteora), posjetili neku čuvenu zvjezdarnicu, npr. našu u Višnjanu, ili mjesto gdje se organiziraju amaterska ili stručno vođena promatranja neba. Putuju u Skandinaviju da bi vidjeli auroru borealis ili na Novi Zeland u susret aurori australis. Postoji li itko tko ne želi vidjeti polarnu svjetlost?

Aurora borealis - navodno se može uslijed vrlo specifičnih okolnosti opaziti i u našim krajevima

 
Sve je više agencija i turoperatora koji nude nevjerojatna astro iskustva - putovanja u srce afričke pustinje ili Mongolije, sa stručnim vodstvom u promatranju neba. Luksuzan smještaj u hotelima u kojima je svaka soba opremljena vrhunskim teleskopom i koji posjeduju kupolu za stargazing uz šampanjac i kavijar. Krstarenja koja vode do mračnih voda otvorenog mora s nezaboravnim pogledom na Mliječnu stazu i milijune zvijezda oko nje.

Astronom Harald Bardenhagen smatra da "mnogi Europljani nikad nisu vidjeli Mliječni put u potpunosti" i tvrdi da do "godine 2024. više nećete moći vidjeti zvijezde ako ništa ne učinimo protiv svjetlosnog zagađenja".

 

Sve akcije protiv svjetlosnog zagađenja utječu i na brzi rast popularnosti astronomskog turizma. S rastom popularnosti ovog segmenta putovanja, lako bi se mogao postići kontraefekt, a parkovi tamnog neba postati tek obični turistički resorti.
 

Astro turizam nije za svakoga - nitko nam ne može jamčiti vedro nebo, astro turist mora biti naoružan strpljenjem i prihvaćanjem ako ne uspije uloviti pojavu zbog koje je u astro destinaciju doputovao

"Kod astronomije je poseban osjećaj kada gledamo kroz teleskop, kada vidimo tu svjetlost koja je putovala milijunima godina da bi došla do nas ovdje. Kroz teleskop gledate jedan kvazar koji je udaljen milijardu svjetlosnih godina. Zapravo gledamo svjetlost koja se počela stvarati kada su na zemlji tek krenuli višestanični organizmi." - riječi su hrvatskog astronoma Borisa Štromara u prilogu HRT-a o zvjezdanom nebu Zagreba.

Pogled na Mliječnu stazu - galaksiju kojoj pripadamo

Zbog svjetlosnog onečišćenja, zagrebačko nebo nudi pogled na samo 15-ak najsjajnijih zvijezda koje se mogu promatrati amaterskim teleskopima. Situacija je drugačija u ruralnim sredinama Lijepe naše. I kod nas, kao i u Kanadi, još uvijek ima mnogo neosvijetljenih krajeva, s minimumom svjetlosnog zagađenja.

Od travnja ove godine, imamo i novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja koji bi trebao ograničiti javnu rasvjetu i pomoći očuvanju prirodne svjetlosti i ravnoteže.

Zvjezdane staze Hrvatske

Organiziranih turističkih astro tura, koliko je nama poznato, u Hrvatskoj nemamo. Imamo tek nekoliko zvjezdarnica koje posjetiteljima otvaraju svoje vrata određenim danima u tjednu za simboličnu naknadu, npr. Zvjezdano selo Mosor, ili bez naknade, npr. Zagrebačka zvjezdarnica na Popovom tornju - njihova namjera je popularizacija znanosti i širenje ljubavi prema astronomiji, posebno među mlađom populacijom.

Imamo i napušteni Zvjezdani turistički program u Višnjanu, za kojeg lokalne vlasti nisu imale dovoljno sluha niti strpljenja pa su manifestacije poput AstroFesta, Lunase i drugih pale u zaborav.

I dok je u 2017. godini 7 milijuna Amerikanaca krenulo na put da vidi pomrčinu Sunca, mi smo još radije zagledani vrhove vlastitih cipela, nego u potencijale nebeskih kretanja.

Teleskop kao dodatak ponudi smještaja

Dobra je vijest da se, za ne puno više od tisuću kuna, može nabaviti solidan amaterski ili rabljeni teleskop koji bi odlično pristajao terasi našeg apartmana ili kuće za odmor. Ako i nismo sami skloni proučavanju nebeskih tijela, gosti će sigurno uživati u pogledu na titravu svjetlost toplih ljetnih noći nad nama. 
 

Mi nismo, ali netko je sigurno brojio, da bi mi danas znali kako se golim okom s najtamnijih mjesta planete može vidjeti oko pet tisuća zvijezda na nebu

Prošlu smo godinu imali rijetku priliku promatrati spektakularnu potpunu pomrčinu mjeseca, a ovu godinu nas čeka djelomična, 16. srpnja, koja će biti vidljiva i iz naših krajeva. Perzeidi ili, pučki nazvano, Suze sv. Lovre, pojačana aktivnost meteora, bit će vidljiva 12. i 13. kolovoza 2019. godine.

Potpuna pomrčina mjeseca 2018. godine

I zato, ako je vjerovati brojkama navedenima na početku ovoga teksta, ako jasno vidite Mliječnu stazu i tisuće zvijezda na noćnom nebu, spadate u onu ona 1 % Europljana čije nebo nije zagađeno umjetnom rasvjetom. Ne morate biti astro domaćini da biste pustili pogled da odluta svemirom i uživali u zvjezdanoj ljetnoj noći.
 

---

“Riba je također moj prijatelj - reče glasno. Takvu ribu nisam nikada vidio niti čuo o njoj. Ali, moram je ubiti. Drago mi je što nas nitko ne prisiljava da ubijamo zvijezde.” - Starac i more, Ernest Hemingway
 

---

“Volim slušati zvijezde noću. To je kao da slušaš pet milijuna malih zvona...” - Mali princ, Antoine de Saint-Exupéry
 

---

Ažurirano 21.6.2019.: Par dana nakon objave ovog teksta, Hrvatska je dobila svoj prvi međunarodni Park tamnog neba na Petrovoj gori. Za sjajnu vijest možemo zahvaliti članovima Astronomskog društva Beskraj, čiji članovi ulažu višegodišnje napore u sustavnu popularizaciju astronomije na navedenoj lokaciji, u suradnji s javnim institucijama i tijelima lokalnih samouprava. Priznanje je značajno za očuvanje okoliša Petrove gore i promociju Hrvatske kao astro destinacije. Čestitamo!