Za FIFA svjetsko prvenstvo 2022. u Kataru, tamošnja vlada je izdvojila oko 229 milijardi dolara zbog čega je ovogodišnji SP najskuplji u povijesti. Razlozi za tako visoka ulaganja nisu samo ugađanje nogometnim fanovima
Prva utakmica u Kataru se igra u subotu 20. studenoga, a ulicama Dohe već hara nogometna groznica. Biti domaćinom svjetskog nogometnog prvenstva velika je čast. Čast i odgovornost organizatora. Posebno kada ste prva arapska država domaćin u 22 godine održavanja ovog prestižnog nogometnog nadmetanja. Mnoge su zemlje domaćini potrošile bogatstva na uređenje infrastrukture za sudionike i navijače, Katar ih nadmašuje višestruko.
Trošak organizacije Svjetskog nogometnog prvenstva 2022. u Kataru gotovo pet puta premašuje ukupni trošak organiziranja svih nogometnih događanja od 1990. do 2018. Koje su šanse da se organizatorima takav trošak isplati?
Najviše prihoda od organiziranja ovakvog događaja dolazi od prijenosa utakmica, prodanih ulaznica i marketinga. FIFA je za Katar izdvojila oko 1,7 milijardi dolara, u koje je uključen i nagradni fond za momčadi vrijedan 440 milijuna dolara. Prihod od Svjetskog nogometnog prvenstva u Kataru je procijenjen na 4,7 milijardi dolara.
No, osim izravnih prihoda, zemlje domaćini računaju na kratkoročne i dugoročne ekonomske učinke. Rast turizma, kojeg Katar bilježi u posljednjem desetljeću otkad je izabran za domaćina Prvenstva, otvaranje novih radnih mjesta, povećana potrošnja, kratkoročni su ekonomski pokazatelji.
Dugoročni učinci mogu biti fantastični ili porazni. Primjerice, Brazil je za organizaciju Mundijala 2014. potrošio 11,6 milijardi dolara, uz brojne prosvjede i kritike lokalnog stanovništva koji bi radije taj novac vidjeli potrošen na socijalne usluge, umjesto na stadione.
Katarane takve stvari sigurno ne brinu jer ova država spada među gospodarski najrazvijenije na svijetu. Katar je površinom pet puta manji od Hrvatske s oko milijun stanovnika manje, ali sa 100.000 američkih dolara BDP-a po glavi svakog od njih. Većinski dio populacije Katara su radnici migranti s niskim primanjima i stranci, dok je Katarana tek oko 380 tisuća. Više od polovice BDP-a otpada na izvoz nafte i zemnog plina pa Katar želi smanjiti ovisnost o neobnovljivim izvorima energije kao dominantnoj ekonomskoj grani razvijajući tehnologiju i društvo znanja, a u posljednje vrijeme i turizam.
Poslovi u turizmu i na izgradnji infrastrukture su pojačali populaciju Katara za 13,2% do Svjetskog prvenstva
Katar juriša na turizam, koji je treća najjača industrija na svijetu po prihodima, s 56.000 novih hotelskih soba u izgradnji, a mnogi atraktivni hotelski i resort kapaciteti tek su djelić katarske strategije razvoja turizma do 2030.
Novi muzeji, centri za inovacije i poduzetništvo, modu i tehnologiju, wellness kapaciteti, ugostiteljski objekti, raskošni trgovački centri, sve to Katar gradi u sklopu svojih priprema za FIFA svjetsko prvenstvo, ali cilj nije samo zadovoljiti nogometne fanove. Radi se dugoročno, planski i seže daleko u budućnost nakon što se zabiju posljednji golovi i svjetla stadiona ugase.
Za potrebe FIFA svjetskog prvenstva, Katar je izgradio 4 nova stadiona i obnovio 4 postojeća. Najveći Lusail ima kapacitet od 80.000 ljudi. Novoizgrađeni stadioni su održivi i modularni kako bi se, po svršetku SP-a, lako mogli prenamijeniti. Mnogo novca je uloženo u infrastrukturu podrške događaju. Između ostalog, izgrađeni su novi sustavi vlakova i metroa koji povezuju tri grada domaćina, kapacitet zračne luke u Dohi je povećan s 30 na 50 milijuna putnika godišnje. Izgrađeno je i 240 novih hotela s 4 i 5 zvjezdica, restorana i drugih turističkih sadržaja. Sve to u posljednjih desetak godina, odnosno od 2010. kada je Kataru dodijeljeno domaćinstvo.
Brojku od oko 2 milijuna turista godišnje koje Katar ostvaruje inače, za vrijeme SP-a dopuniti s procijenjenih 1,2 milijuna turističkih dolazaka. Strategijom turizma do 2030. predviđaju rast do 6 milijuna turista godišnje, ali ta brojka nije osnovni motiv izgradnje silne infrastrukture. Katar radije zbraja prihode od turizma uz trenutnu prosječnu potrošnju turista od oko 7 tisuća dolara.
Nogometni fanovi će za boravak u ovoj arapskoj državici izdvojiti malo bogatstvo. Sedmodnevni boravak u Kataru, uz let iz Zagreba do Dohe, koštat će preko nekoliko tisuća eura. Povratni let iz Zagreba je oko tisuća eura, a najpovoljniji smještaj za 7 noćenja u Dohi dvije.
Iako je naglasak katarske turističke ponude na hotelskom smještaju visoke kategorije, smještaj se može pronaći i u privatnim objektima, pustinjskim šatorima, a za vrijeme SP-a i u navijačkim selima
Već od 1. studenog, za turistički ulazak u Katar treba imati Hayya Card. To je svojevrsna nogometno-turistička viza i bez Hayya kartice nema ulaska na stadion. Za ishođenje iste, treba imati ulaznicu na utakmicu. Hayya vrijedi 40 dana i uz nju se može višekratno ući u Katar, a ujedno i koristiti neke besplatne usluge poput javnog prijevoza u periodu od 10.11. do 23.12.
Jasno je da je za Katar, Svjetsko nogometno prvenstvo puno više od sportskog događanja. Za Katar je ono lansirna rampa među zvijezde turističkog neba.
Onako kako su zvijezde nedostižne običnim ljudima, tako i je Katar. Jer očito nije destinacija za masovni turizam. Svijet je lopta šarena pa se možda jednom zateknemo u Dohi, najčišćem i najsigurnijem gradu na svijetu. Ili negdje na 560 kilometara obale koja opasuje pješčani poluotok na kojem se nalazi Katar. Ondje nema stalnih riječnih tokova, voda je, kažu, skuplja od gaziranog pića, ali brojne su kulturne i prirodne atrakcije koje vrijedi posjetiti. I kada se svjetla stadiona pogase.
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
Apartmanija.hr prijava
