Kao u "Kralju lavova" i njegovoj himni o krugu života, "Circle of life", baš tako nekako se i naš zimmer frei vrti ukrug. Nije taj krug, ta sezonalnost hrvatskog turizma, uzalud, koliko god ponegdje kukali da sezona traje samo 60-ak dana. Možda nama, s našom infrastrukturom, našim nategnutim godišnjim odmorima, stisnutom rodbinom i neprestanim zujanjem telefona treba odmak...
Opasno nam se približava jesen. Prvi tmurni dani, ili samo naleti kiše i vjetra tjeraju ljubitelje sunca unutar četiri zida ili čak doma otkuda su nam i doputovali. Naravno, ovo je sve činjenica koja vrijedi za naše more, a na kontinentu, iako stidljivo, pravi posao bi tek trebao započeti.
Mnoga mjesta i mjestašca na moru se uspješno bore s kratkom sezonom. Lokalne turističke zajednice organiziraju odlična događanja koja privlače u posjetu sve one čija djeca ne trebaju asistenciju pri polasku u školu. Pa čak i oni vikende mogu još uvijek dobro iskoristiti.
Međutim, nekako se teško oduprijeti onom osjećaju kad na moru padne ona prva presudna kiša nakon koje nekako ništa nije isto - ni duljina dana, ni prometne gužve, a ponajviše žega koja nas je već gotovo dovela do ruba.
S tim prvim danima, koliko god dobrih primjera imali, ipak se većina naših iznajmljivačkih prostora zatvara. No, je li sezonalnost hrvatskog turizma baš tako sjetna, i žalimo li zbilja za bitno drukčijim ritmom života što se tiče ovog posla?
Kao što trenutno u kinima odzvanja nanovo uprizoren Kralj lavova i njegova himna o krugu života, Circle of life, baš tako nekako se i naš zimmer frei vrti ukrug. Nije taj krug uzalud, koliko god ponegdje kukali da sezona traje samo 60-ak dana. Možda nama, s našom infrastrukturom, našim nategnutim godišnjim odmorima, stisnutom rodbinom i neprestanim zujanjem telefona treba odmak.
Tu su i druga, važnija pitanja: Kako stojimo s potrošnjom resursa tijekom naše sezone? Može li ona realno iznijeti više od 100 dana takvog pritiska? Koliko bismo dugo i trajno mogli to održati? Ne bi bilo loše testirati, da se dogodi i jedna takva sezona, da dođe 1. studenoga, a sve je još puno, svuda vrvi od turista i posjetitelja. Možda bismo drukčije sagledali karakteristike naše sezone, od opskrbe do radne snage.
Upravo u ovom scenariju, krug života možemo shvatiti kao period koji ciklično kruži od trenutka kad se gosti stišaju, preko perioda kada se započinju neki drugi radovi, niz priprema, i radnih, ali i administrativnih, potom preko uvijek uzbudljivog proljeća pa opet do gostiju druge godine.
U ovom periodu koji nam sada slijedi mogu opet izaći bageri na teren, bušilice i keramičari. Ionako je teško doći do njih, pa sad da su još onemogućeni cijele godine, čime bi se krug života hranio?
Isto tako, provjera naših cijena, našeg contenta, fotografija i slično zahtijeva svoje vrijeme. Raspodjela naše zarade zahtijeva pažnju i planiranje. Baš je ovaj period idealan za to.
Inače, jesen je vrlo produktivan dio godine za, ne samo isplanirati, nego i realizirati renoviranje i preinake. Iako je to poglavito karakteristika proljeća, možda do tada ipak budemo u drugoj situaciji i ovo što nam je za posao bitno pojedu neki drugi prioriteti. Neki će reći, za prioritete i radim, međutim ako želimo druge godine poslovati i boriti se za gosta, moramo u utakmicu ući odmah.
Opet, netko bi rekao da nam treba predah. Treba nam možda fizički, ali ove 2019. i 2020. ne smijemo si priuštiti predah.
Možda su ovo baš te dvije tri presudne sezone koje moramo pogurati, pripremiti se svojski za sljedeću godinu, dobro isplanirati svoje cijene, kontaktirati možda nove agente, prevrtjeti film od kraja 2018. i pronaći odgovore za svoju popunjenost (možemo li na nju računati opet po istom modelu, ili nam se dogodila slučajno?), a još je važnije preispitati se ako ove godine nismo bili zadovoljavajuće popunjeni.
Detektirajmo u svom mikrookruženju što nas koči, a tko nam je možda pozitivan uzor u našem mjestu. Zašto se ne okrenuti poboljšanjima koja je netko drugi također primijenio?
Kad iza svega stoji domaćin, niti jedan smještaj ne može biti copy paste. Zato je i čar dolaska kod domaćina ta koja nas čini različitima. Da to gost ne traži, taj uvijek iznova novi doticaj s lokalnim duhom, ne bi nas sigurno odabrao.
Jako puno osrednjih hotela nudi smještaj po cijenama sličnima onima i privatnom smještaju. A gosti i dalje dolaze. Tu se trebamo ohrabriti i ustrajati i dovijati se kako ostati sebi autentičan, a time i drugome privlačan. Na proljeće ćemo zatvoriti naš krug života u malom mistu, i pri pogledu na kalendar i rezervacije ćemo, nadajmo se, zaključiti da ipak sve sjeda na svoje mjesto.
Natalia Krešić Lončar je autorica bloga Odmor na zadatku koji se bavi temama turizma, marketinga i održivog razvoja. Savjetnica za brending i promociju manjih subjekata u turizmu, te voditeljica obiteljskog smještaja i na moru i na kontinentu.
Noćenja u kolovozu 2019.: Zašto volimo turističke statistike?